Glas umirovljenika pratit će i komentirati javne istupe političkih stranaka o mirovinskom sustavu
Parlamentarna stranka Fokus najavila je krajem listopada 2023. svoj prijedlog mirovinske reforme, i to netom nakon što je sličan uvod u njihov prijedlog dao ministar financija Marko Primorac. No, tome ćemo se vratiti kasnije.
Noviji predsjednik Fokusa i bivši saborski zastupnik Davor Nađi, ekonomist , koji je svoje zastupničko mjesto vratio Dariju Zurovcu, gradonačelniku omanjeg gradića kraj Zagreb Svete Nedelje, čiji je bio zamjenik gradonačelnika, a poslije i neuspješni kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, vrlo je jednostavno izložio svoj prijedlog mirovinske reforme. Prvo, predlaže podrezivanje i smanjivanje doprinosa za javni mirovinski stup sa 15 na samo 13 posto plaće, iako bi to bilo već drugo ozbiljno rezanje doprinosa sa prvotnih 20 posto 2002. godine na samo 15 posto. Ambiciozni mladi biznismen nije svjestan da je sa sadašnjih 15 posto doprinosa za javni stup Hrvatska u Europskoj uniji već pala na dno te da je među tri zemlje na dnu ljestvice po relativnoj vrijednosti prosječne mirovine, odnosno njezinom udjelu u prosječnoj plaći.
Uzmi javne novce i vrti
Fokus, nadalje, traži povećanje izdvajanja za vlastitu mirovinsku štednju s pet na sedam posto, i to novim zahvatom iz javnog stupa, i to u vrijeme kad se 80 posto svih novo umirovljenih građana vraća u prvi mirovinski stup zato jer su mirovine iz mješovitog dvostupnog modela niže od mirovina iz prvog stupa. Zna, nadamo se, da je većina postsocijalističkih europskih zemalja koje su bile prisiljene početkom 21. stoljeća od strane međunarodnih financijskih institucija uvesti obvezni drugi mirovinski stup, u međuvremenu odustalo od tog štetnog i opasnog modela i transformiralo ga u dobrovoljni. Naime, zašto bi siromasi morali financirati igrice mirovinskih fondova, da bi samo oni s mirovinama od oko 2.300 eura mogli od toga profitirati?! K tome, svi su mirovinski obvezni fondovi u Hrvatskoj u vlasništvu stranih banaka i njihove su investicije politizirane i nesigurne.
Nađi, nadalje, želi osnovati Fond za stabilizaciju mirovinskog sustava, koji bi se „punio dvije do tri godine prije početka reforme, iz raznih poreznih prihoda i dobiti od HNB-a te dijela koji se uplaćuje u proračun“, te dodaje, „ kada bi se Fond napunio na razini dva do tri posto BDP-a, tada bi se krenulo u mirovinsku reformu na način da se izdvajanja za drugi stup poveća s pet na sedam posto, što predstavlja povećanje vlastite štednje za 40 posto, a da se smanje izdvajanja za prvi stup s 15 na 13 posto”, još je jednom pojasnio Nađi. Iz tog bi se Fonda „moglo kompenzirati slabije punjenje doprinosa u prvom stupu, a ako bi došlo do recesije, u njemu bi bilo dovoljno novca za isplatu mirovina iz prvog stupa, u slučaju slabijeg punjenja proračuna“.
Siromašni će raditi za bogate
Naravno, Fokus naglašava kako je protiv povećanja ukupnog doprinosa za mirovinsko osiguranje sa sadašnjih 20 posto. K tome je i zagovornik veće slobode upravljanja mirovinskom štednjom, bez da pojašnjava tko bi i kako osiguravao uređene doprinose od propasti na sve liberalnijim tržištima dionica. I, sada dolazimo na još nesuvisliji prijedlog o mogućnosti isplate do 25 posto mirovinske štednje, valjda one iz drugog stupa. To bi značilo da se poništava svrha mirovine kao osiguranja starosti, već se pretvara u isplatu keša za investicije, dugove, ovrhe itd.
Njegov je „film“ i uvođenje više modela isplate mirovine i liberalizacija ulaganja mirovinskih osiguravateljskih društava, koja bi mogla „vrtiti“ sredstva za isplatu mirovina iz drugog stupa bez ikakvog ozbiljnog nadzora.
Veselo zaključuje kako bi rezultat toga bile veće mirovine u budućnosti, a sigurnije mirovine sada! Zaključak koji nema veze s premisama, no koga briga, kad je on mladi poduzetnik i ima pravo blebetati što mu se hoće.
Ima on i svoje obrazloženje kako mirovinski sustav dugoročno nije održiv, te će „već kroz nekoliko godina prestati stizati EU novac u ovim iznosima, a pogoršavat će se demografska slika te će prva jaka recesija stvoriti problem s redovnom isplatom mirovina. A čak i dok nema recesije, mirovine su sve manje u odnosu na plaću te garantiraju samo siromaštvo umirovljenicima“. Ova strančica predstavlja sebe kao borca protiv siromaštva starijih osoba i niskih mirovina, a rješenja koja nudi su u potpunosti oprečna takvom cilju.
Penzići, nemojte glasati za njih
Njegov Fond bi, kaže Nađi, djelovao i protuciklički tako da bi u vremenu rasta gospodarstva povlačio dio sredstava s tržišta i smanjivao inflatorne pritiske, dok bi u vrijeme recesije otpuštao sredstva natrag u ekonomiju i kroz isplatu mirovina poticao lakši izlazak iz recesije. Sve ste razumjeli, zar ne?
E sada i nešto ozbiljnije. Ako ministar financija Primorac i nije formalno član Fokusa, onda je preuzeo njihov model i nabrzaka proveo mini reformu drugog mirovinskog stupa, ali se zbog ozbiljnog protivljenja radničkih sindikata i umirovljeničkih udruga zaustavio na pola te nije zagrabio u dodatne novce iz javnih doprinosa, i malo je smanjio postotak otkidanja mirovina za opću potrošnju na 20 posto. Tako bi Hrvatska bila na putu da preuzme neki oblik australskih mirovina prema kojemu će velika većina zaposlenih primati najnižu mirovinu, a samo će elita imati mirovine od kojih će moći pristojno živjeti.
I u poznatom portalu mirovina.hr čak 92 posto anketiranih je oštro protiv smanjivanja doprinosa za prvi javni stup, ali to nije briga ovu stranku, koja je upravo sklopila predizbornu koaliciju centrističko-liberalnog smjera, u kojoj su uz mlade poduzetnike iz Fokusa, Narodna stranka-Reformisti, Istarski demokratski savez i riječki PGS. Radimir Čačić nudi nešto novo i mnogi bi se mogli zalijepiti na ovaj lijepak. Naš komentar je: opasno, jako opasno za sadašnje i buduće umirovljenike.
Jasna A. Petrović
