eSavjetovanje za naivne

Prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju (skraćeno: novi ZOMO) usvojen je na sjednici Vlade RH 16. svibnja 2025., a četiri dana kasnije u Saboru je održano prvo čitanje i rasprava o tom zakonu važnom za značajan dio stanovništva Hrvatske, koje ujedno čini i značajan dio hrvatskog biračkog tijela. U skladu s očekivanjima, predlagač novog ZOMO neosjetljiv na primjedbe šireg kruga pučanstva, udruga i stručnjaka, u e-savjetovanju nije prihvatio niti jedan prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).

Čak nije prihvaćena niti formalna sugestija koja se odnosi na pravo na rad umirovljenika korisnika invalidske mirovine za potpunu nesposobnost za rad na 3,5 sata dnevno jer u zakonskom tekstu stoji da će se obustaviti isplata mirovine onim korisnicima invalidske mirovine za potpunu nesposobnost koji budu zaposleni “na 3,5 sata dnevno ili dulje”. Zar bi to značilo da se takvi korisnici invalidskih mirovina mogu zaposliti na 3 sata i 25 minuta dnevno, ali ne i na 3 sata i 30 minuta dnevno? S obzirom da smo pretpostavili da to nije namjera zakonodavca već samo nomotehnička nespretnost, sugerirali smo na radnoj skupini i u sklopu eSavjetovanja formulaciju prema kojoj bi se korisnicima invalidske mirovine mirovina obustavila ako rade dulje od 3,5 sata dnevno. No čak ni takav logični prijedlog nije bio prihvaćen i prijedlog novog ZOMO je na sjednicu Vlade RH poslan u istom obliku u kakvom je bio i prije eSavjetovanja. Kome onda uopće služi eSavjetovanje?

Tresla se brda, rodio se predizborni miš

Nije jasno zbog čega se taj zakon smatra NOVIM Zakonom o mirovinskom osiguranju kad je većina odredbi prepisana iz još uvijek važećeg ZOMO. Također je struktura ZOMO ostala ista, osim korisnih odredbi s pravnim definicijama pojmova. Za tako malo izmjena koje utječu na postojeće umirovljenike i nekoliko izmjena koje utječu na prava budućih umirovljenika, nema puno novih odredbi u tzv. novom ZOMO te se mogao donijeti samo zakon o izmjenama i dopunama postojećeg zakona.

Za „predigru“ izrade novog ZOMO potrošeno je mnogo novaca i vremena. Dvije i pol godine se izrađivala „Analiza mirovinskog sustava“ u čemi su većim dijelom sudjelovali stručnjaci angažirani od strane Svjetske banke koju smo na posredan način svi platili.

Rezultat je ponovno teško čitljiv tekst kao što je to i važeći ZOMO. Nepraktično i netransparentno je i to što u novi ZOMO nisu ugrađene odredbe Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao ni odredbe Zakona o najvišoj mirovini, a parametri iz oba ta zakona sudjeluju u izračunu iznosa mirovine. Zar ćemo ponovno morati „skakati“ iz jednog propisa u drugi i treći da bi uspjeli shvatiti kako nam se izračunava zamjenski prihod za život nakon prestanka rada? Tom „skakanju“ treba pribrojiti i propise iz tzv. drugog mirovinskog stupa.

Diskriminacija postojećih umirovljenika ostaje

Novi ZOMO nije riješio diskriminaciju unutar skupine penaliziranih postojećih korisnika mirovine koji su prvi puta ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu  i bonificiranih umirovljenika koji su prvi puta ostvarili pravo na odgođenu starosnu mirovinu poslije 65 godina života, a koji su penalizirani i bonificirani u različitom postotku, ovisno o tome po kojoj izmjeni ZOMO su ostvarivali pravo na mirovinu. Također nije riješena diskriminacija unutar skupine majki s djecom kojih sada imamo dvije skupine, onih koje su pravo na mirovinu ostvarile do kraja 2018. godine bez prava na dodani staž za djecu i onih koje su pravo ostvarile od 2019. godine s pravom na 6 mjeseci dodanog staža za djecu. Novi ZOMO stvara treću skupinu koja će imati pravo na 12 mjeseci dodanog staža po djetetu, ali samo za korisnike koji pravo ostvare po tom zakonu.

Prema internim uputama HZMO-a, majkama koje su poslije umirovljenja dodatno radile i navršile dovoljno naknadnog staža za preračun mirovine, priznat je dodani staž za djecu. Ali onima koje nisu dodatno radile – neće se priznati. Navedeno će se navodno i nadalje primjenjivati u odnosu na novi dodani staž od 12 mjeseci. Prijedlog SUH-a da se navedeno definira zakonskom odredbom, umjesto internim uputama, nije prihvaćen. Na taj način nema jamstva da se interne upute neće ukinuti ili izmijeniti u nekom izvanzakonskom postupku.

Ono što moramo pozdraviti je povećanje invalidskih mirovina za 10% i ukidanje penalizacije prijevremeno ostvarenih mirovina sa 70 godina života, ovo posljednje po formuli – bolje ikad nego nikad (iako je SUH tražio ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života).

Preračun mirovina i visina novih mirovina

U preračunu mirovina radi dodatno ostvarenog staža za rad umirovljenika na pola radnog vremena ništa se nije promijenilo, i nadalje korisnici zadržavaju polazni faktor iz prvog rješenja o mirovini. Novi povoljniji polazni faktor dobivaju samo ako je mirovina za vrijeme naknadno ostvarenog staža bila obustavljena.

Na visinu novih mirovina utjecat će povećanje aktualne vrijednosti mirovina (AVM) koja se ne koristi samo za usklađivanje mirovina već i za izračun prve mirovine. Na taj način će se onima koji dvoje između odlaska u mirovinu prije ili poslije stupanja na snagu novog ZOMO, više isplatiti ostvarivanje prava na mirovinu primjenom novog ZOMO, iako ta razlika nije značajna.

Kuda putujemo s novim ZOMO

Povećanje prosječne mirovine na 800 EUR do kraja mandata ove Vlade, odnosno nastojanje da se prosječna sveukupna mirovina do tada poveća na 50 % od prosječne plaće je smiješna. Naime, statistika ovisi o parametrima – koliko se predviđa da će iznositi prosječna plaća na kraju mandata Vlade? U veljači ove godine je bila samo 1.416 EUR pa vi imajte onda s takvom plaćom djecu, stan i auto. A cilj od 50 % od takve plaće bi bila mirovina od 708,00 EUR. Pa vi onda živite od takve mirovine, pogotovo ako ste samac! Ujedno tih 50 % se odnosi na tzv. sveukupnu mirovinu koja osim mirovine po ZOMO uključuje i mirovine po posebnim propisima! Smiješno! Znači do cilja od 800 EUR doći ćemo običnim redovnim usklađivanjima kao i do sada.

Istodobno 1,42 osiguranika uzdržava 1 umirovljenika! I onda „jadna“ Vlada mora dopunjavati proračun za mirovine nekim mrvicama jer je ovakav sustav zapravo neodrživ! Što to znači? To znači da Vlada ne radi na razvoju infrastrukture, na otvaranju novih konkurentnih poduzeća i otvaranju novih radnih mjesta s pristojnim plaćama. Za održiv mirovinski sustav trebalo bi da 3 osiguranika uzdržava jednog umirovljenika i da se poveća vrijednost prosječne plaće jer će onda narasti i vrijednost uplaćenih doprinosa i vrijednost mirovina. Strana radna snaga ruši cijenu rada, a mnoga bivša poduzeća su uništena lošim raspolaganjem. Ekonomiju temeljimo na turizmu, uslugama i hrani, ovisimo o sezonama, a takvo privređivanje je u ekonomskim krugovima označeno kao nepouzdano. Prodajemo državne obveznice koje se već sutra mogu urušiti ako se uruši turizam.

Produženi rad umirovljenika

Novim ZOMO-om omogućit će se rad umirovljenika 8 sati uz isplatu polovice mirovine. Riječ je zapravo o produženju radnog vijeka na „mala vrata“. Uz iznimku rijetkih visokostručnih kadrova koji nedostaju (jer su mladi visokokvalificirani ljudi pobjegli iz Hrvatske – tzv. „brain drain“ nam je visok), umirovljenici najčešće rade na slabo plaćenim poslovima, a mogućnost rada na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine samo omogućuje uštede mirovinskih rashoda i povećanje prihoda – iz plaće se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, istodobno se štedi na polovici mirovine jer će se takvom zaposleniku isplaćivati samo polovica mirovine iako ju je zaradio već ranije uplaćenim doprinosima.

I bez obzira na ranije uplaćene doprinose i nove doprinose koje će uplaćivati za vrijeme dodatnog rada, polazni faktor za preračun mirovine ostat će jednak kao kod određivanja prve mirovine te će na preračun utjecati samo dodatno navršen staž i plaće.

Zašto dio umirovljenika radi na slabo plaćenim poslovima? Pretežno zato jer su im mirovine nedovoljne za život, a ne zato što su puni energije i ne znaju što će sa sobom zbog previše slobodnog vremena. Mnogima se čak ni preračun ne isplati nakon dodatno navršenog staža zbog niskih plaća koje u većini ostvaruju za vrijeme dodatnog rada.

Iskrivljeno statističko prikazivanje

U saborskoj raspravi na prvom čitanju novog ZOMO 20.05.2025. izneseni su neki statistički podaci koji zapravo nisu usporedivi. Npr., ministar Piletić je naglasio kako je za vrijeme svog mandata ova Vlada od 2016. godine do danas povećala prosječnu mirovinu za 82 %, kao da se radi o nekom milodaru, bez navođenja izvora takvog reklamnog podatka i zaboravljajući da su ti isti umirovljenici nekada radili i plaćali doprinose za mirovinu pa im Vlada nije ništa „dala“. S druge strane oporba tvrdi da su od ulaska Hrvatske u Eurozonu troškovi života porasli za 60 % i da 82-postotno povećanje mirovina nije pratilo porast troškova života jer se mirovine ne usklađuju za 100 % indeksa porasta troškova života ili indeksa porasta plaća, ovisno koji indeks je povoljniji.

Određivanje aktualne vrijednosti mirovine prema odnosu navedenih indeksa 70:30 postupno je smanjivalo kupovnu moć umirovljenika pa je 82-postotno povećanje mirovina zaista samo reklamni postotak koji nije stavljen u odnos s parametrima kupovne moći i siromaštva umirovljenika, iako je čak i Europska komisija uputila preporuku Hrvatskoj da poveća adekvatnost mirovina jer je prosječni postotak mirovina u odnosu na prosječnu plaću u EU 60 %, a u Hrvatskoj je on trenutačno 45,3 % (uključujući u taj prosjek i mirovine po posebnim propisima).

To je ujedno i glavni razlog donošenja ovog novog ZOMO, pored blagih predizbornih priprema. Novo usklađivanje putem odnosa spomenutih indeksa 85:15 minimalno će utjecati na povećanje mirovina. Pritom treba imati na umu da se aktualna vrijednost mirovine ne primjenjuje samo za usklađivanje već i za izračun mirovine te bi jedini način sprječavanja velikog pada kupovne moći hrvatskih umirovljenika bio upravo 100-postotni način određivanja aktualne vrijednosti mirovine. Tada nam ne bi trebali lažni ciljevi prosječne vrijednosti tzv. sveukupne mirovine od 800 eura ili 50 % od prosječne plaće do kraja mandata ove Vlade, jer 800 eura ni sada nije neki novac s kojim nakon što prvo platiš režijske troškove imaš dovoljno za kupovinu osnovnih sredstava za život, a pitanje je i koliko će spomenutih 800 eura vrijediti 2028. godine, jer bi lako mogao predstavljati zapravo pad kupovne moći umirovljenika.

Ukinuti porez umirovljenicima

Također, značajno povećanje porezne olakšice za umirovljenike ili ukidanje poreza na mirovine bi imalo pozitivan utjecaj na visinu mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika, ali se u vezi toga za sada ništa ne poduzima.  Iako nije mogao odgovoriti na pitanje koliko bi iznosio novouvedeni godišnji dodatak na mirovinu, čak ni neformalno prema nekim preliminarnim izračunima, ministar Piletić je izjavio da novi ZOMO predstavlja prve korake i da će biti daljnjih izmjena mirovinskog sustava u korist umirovljenika, a koje će ovisiti o financijskim mogućnostima proračuna. Vlada si je tako ostavila odriješene ruke, pa tako i mogućnost da manipulira visinom godišnjeg dodatka kad se približe sljedeći izbori, s obzirom da minimalna vrijednost godišnjeg dodatka nije čak ni opisno određena u novom ZOMO. Podsjetimo, SUH je tražio da se vrijednost jedne godine staža kod izračuna dodatka zakonski odredi i fiksno veže uz AVM koji se dvaput godišnje povećava usklađivanjem, a trenutno iznosi 13,57 eura.

Rizik od siromaštva sve veći

U 2023. godini kupovna moć u Hrvatskoj, izražena kao BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći (PPS), iznosila je 76 % prosjeka 27 država članica EU, odnosno opća kupovna moć u Hrvatskoj za 2023. iznosila je 24 % ispod prosjeka 27 država članica EU-a. U samo četiri države EU građani imaju manju kupovnu moć nego u Hrvatskoj. To su Slovačka, Litva, Grčka i Bugarska. S obzirom da znamo da je kupovna moć umirovljenika daleko manja od kupovne moći radno-aktivnog stanovništva, položaj hrvatskih umirovljenika u odnosu na umirovljenike većine EU zemalja je poražavajući.

Navedeno podupiru i podaci o riziku od siromaštva u Hrvatskoj. Osobe starije od 65 godina značajno su više u riziku od siromaštva od osoba mlađih od 65 godina – zaposlenih i samozaposlenih, a posebno su ugroženi samci.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu:

Što nam je činiti?

Kad se podvuče crta, za postojeće umirovljenike neće biti nekih značajnih promjena na bolje i cijela ta fama oko novog ZOMO, koji se prikazuje kao neko revolucionarno mirovinsko rješenje, je običan reklamni predizborni trik – prije lokalnih izbora. Koliko predstavljanja novog ZOMO, koliko izgubljenih riječi na reklamu koja će mnogima donijeti povećanje mirovine za par eura. Hoće li prethodnica već najavljenih mogućih budućih izmjena tog novog ZOMO biti ponovno skupe i dugotrajne analize mirovinskog sustava?

Što nam je činiti? Sindikat umirovljenika Hrvatske će i nadalje se boriti za poboljšanje standarda umirovljenika, držeći se već određenih ciljeva koje smo opisali u članku iz našeg prethodnog broja Glasa umirovljenika i koji su citirani u mnogim javnim medijima.

Vanda Crnjac Pauković