Za početak, evo dijela jednog pisma umirovljene krojačice Marija K. iz Zagreba: „Uvijek pišete o nekakvim prosjecima, pa ispada da većina nas ima mirovinu koja iznosi oko 2.700 kuna. To je kao da mene koja jedem rižu i saborskog zastupnika koji jede samo skupe bifteke, stavite u prosječnu sarmu. Promijenite takvo računanje, jer u najmanju ruku postoje dva prosjeka, dvije prosječne mirovine, ona od običnih siromašnih umirovljenika i ona od bogatih, kojima svako usklađivanje mirovine donese iznos od gotovo pola moje mirovine. Čitala sam da najviša mirovina iznosi oko 25.000 kuna mjesečno pa će najnovije usklađivanje od oko 5.75 posto takvima donijeti porast od oko 1.440 kuna, a saborski zastupnik će dobiti 606 kuna više.
Moja mirovina nakon 32 godine staža i stečaja firme, kad sam s burze otjerana u prijevremenu mirovinu s doživotnim otimanjem 20,4 posto mi- rovine, iznosi oko 1.800 kuna. Srećom da nisam podstanarka, jer onda bih bila osuđena na kontejnere. Sreća da sam fizički zdrava, pa skupljam boce, čistim stanove, odlazim po pakete hrane u obližnju crkvu, i psujem, psujem svaki dan državu koja me otjerala u mizernu mirovinu, koja mi kaže da imam premalo radnog staža, da sam valjda lijenčina. Pokradena sam i ponižena. I, da, jedem rižu.“
Od riže do bifteka
Ovo nas je pismo posramilo, jer doista, svi računamo u prosjecima, no za službene statistike čak se uzima povoljniji uzorak, mirovina bez međunarodnih ugovora, pa prosječna mirovina odjednom poraste na čak
3.040 kuna. Na službenim stranicama mirovinskog vole naglasiti kako je prosječna starosna mirovina za 40 godina radnog staža (političari to vole nazivati„punim stažem“) došla već do 4.163,31 kuna. A zaborave vam reći da je medijan obične hrvatske mirovine samo 2.498 kuna, što znači da je točno 50 posto mirovina ispod tog iznosa. Ne kažu vam niti da se očekuje izračun hrvatske linije siromaštva za samca u ovoj godini od 3.200 kuna, što znači da je gotovo 75 posto svih mirovina niže od tog iznosa. Da, naša čitateljica je točno ustvrdila kako postoje dvije prosječne mirovine, ona za većinu umirovljenika koja trenutno iznosi 2.706 kuna i ona o kojoj se ne piše i priča u javnosti, ona koju nitko službeno ne izračunava, a to je prosječna mirovina onih s mirovinama po posebnim propisima.
Vrijede duplo?
Narod ih naziva povlaštenima, jer se njihove penzije reguliraju po posebnim propisima i zakonima. Ima ih 181.333 umirovljenika, a najveće su tri skupine branitelja, jedna od 70.836 korisnika prema ZOHBOR-u s prosječnom mirovinom od 6.158 kuna, druga prema općim propisima od 51.725 njih s prosječnom mirovinom od 2.967 kuna, te 6.788 HVO boraca s prosjekom višim od„običnih“ hrvatskih branitelja – od 3.362 kune. Te tri skupine čine 129.349 umirovljenika po posebnim propisima, a broj nezaustavljivo raste.
Ostali u grupi povlaštenih šaroliko su društvo umirovljenih vojnika, poli- cajaca, domobrana, partizana, rudara i pomoraca. Svi oni čine drugi mirovinski prosjek, jer njihova je prosječna mirovina koju smo sami izračunali za svih 18 kategorija posebnih propisa – točno 4.549 kuna mjesečno.
Da, Marija, Vi ste u pravu, postoje dvije Hrvatske, dva prosjeka mirovina, s tim da je ovaj drugi točno dvostruko veći od prvoga. S prvim se preživljava, s drugim se živi. S jednim se jede riža, a oni drugi barem uživaju u sarmi, a neki se dohvate i bifteka.
Mjerenje siromaštva
Točne brojke su važne, jer tako se mjeri stvarnost, kako bi se planirala budućnost. No, i u Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. u dijelu o mirovinskom sustavu i korisnicima mirovina upotrebljavaju se „povećani“ prosjeci, kako bi slika bijede bila ljepša.
Siromašnima se naziva tek one s najnižom mirovinom, te obiteljske umirovljenike (93 posto žene). Tako se i odlučilo da će samo te dvije kategorije unaprijediti i povećati im standard, one s najnižom mirovinom kao Marija za samo tri posto, a obiteljske umirovljenike za desetak posto. Ostali neka nastave puzati pokriveni lažnim prosjecima i neka psuju i novinare i političare. No, političare će ponovno birati, iste ili druge, a glasnici istine uvijek stradaju. Istina je također kako nam ekonomisti i statističari trebaju kako bi nam rekli da smo siromašni, a političari da bi nam objasnili kako to zapravo nismo. A brojevi se tome prilagođavaju.
A Marijino pismo? Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju. Marija je napisala pismo.
Jasna A. Petrović