Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) 17. studenog 2025. pustio je u jednomjesečno internetsko savjetovanje nacrt odluke kojim predlaže da godišnja polica dopunskog osiguranja u 2026. godini poskupi s 111,49 eura na 180 eura. Riječ je o povećanju od 62 posto, koje je naišlo na brojne kritike u javnosti, a svakako s tim povećanjem ponovno će biti pogođeni najviše oni koji imaju najmanje – umirovljenici.
HZZO na svojim stranicama piše kako je predložio donošenje odluke o novoj cijeni radi održavanja stabilnosti sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja. Iz HZZO-a opravdavaju rast time da se cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja nije mijenjala 12 godina, i da su u međuvremenu rasli svi troškovi u zdravstvenom sustavu, što je točno, no svako povećanje cijena sa sobom bi trebalo donijeti i poboljšanje usluga te pogotovo pristupačnosti usluga, što je, nažalost, najveći problem hrvatskog zdravstva.
Kad se pogleda mjesečni trošak te police, on će sa 9,29 eura porasti na 15 eura, što je dakle porast od 5,71 euro mjesečno. Povećanje tog troška nekome tko je zaposlen neće predstavljati velik udar na novčanik, iako i takvi neće blagonaklono gledati na to povećanje, no mnogi umirovljenici s pravom će biti nezadovoljni, jer ovdje treba gledati puno širu sliku od isključivo povećanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Veći i porezni nameti
Naime, za razliku od 2024. i 2025. godine kada je povisivan osobni odbitak poreza na dohodak, prvo sa 530,90 na 560 eura, a zatim sa 560 na 600 eura, u 2026. godini on će ostati na 600 eura. To znači da će svi umirovljenici s mirovinama iznad 600 eura plaćati i veće iznose poreza nego u 2025. godini, jer se mirovine usklađuju i rastu svakih šest mjeseci. Pa će država, odnosno lokalne jedinice i tu takozvanom srednjem sloju umirovljenika otkinuti pokoji euro. Primjerice, umirovljenik iz Zagreba koji je imao prosječnu hrvatsku mirovinu od 700 eura, u ovoj godini je plaćao 11,50 eura poreza na dohodak, a ako mu primjerice u sljedećoj godini usklađivanjima mirovina poraste na 750 eura, tad će u jednom trenutku plaćati gotovo šest eura više mjesečno. Od listopada ove godine počelo se postupno ukidati subvencioniranje računa građanstvu za struju i plin, a ukinut će se totalno u 2026., pa će i ta povećanja umirovljenici osjetiti na svojoj koži, što je ukupno 15 do 20 eura povećanja.
Kad se zbroji rast tih troškova s povećanjem poreza i rastom police dopunskog zdravstvenog osiguranja, naš Zagrepčanin će imati povećanje troškova od barem 25 eura mjesečno, što je godišnji trošak od 300 eura. Usporedbe radi, godišnji dodatak na mirovine za prosječni staž od 31 godine iznosit će 186 eura, pa je zaključak da godišnji dodatak na mirovine neće pokriti sva ova poskupljenja i oporezivanja tom „srednjem sloju“ umirovljenika.
Povećanje cenzusa u 2026.
Ono što je pozitivno kod dopunskog zdravstvenog osiguranja je što umirovljenici s nižim prihodima ga ipak ne moraju plaćati, pa je tako HZZO početkom prosinca odredio novi cenzus za ostvarivanje besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja za 2026. godinu, pa tu policu ne moraju plaćati oni kojima mjesečni prihod po članu obitelji nije veći od 458,08 eura, a ako žive sami taj iznos se penje na 573,50 eura.
Podsjetimo, upravo je zalaganjem SUH-a 2020. godine, Vlada nakon čak 16 godina konačno povećala cenzuse, i tada je definirano da se krajem svake godine cenzusi usklade s rastom plaća i inflacije, čime je osigurano da nijedan umirovljenik koji dotad nije plaćao tu policu ne prijeđe cenzus. Naime, do 2020. godine svakim novim usklađivanjem na deseci tisuća umirovljenika bi prešli cenzus i onda morali plaćati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.
A evo i što o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja kaže Ivica Belina, predstavnik Koalicije udruga u zdravstvu.
„S jedne strane, moramo biti svjesni da je sve poskupjelo, pa ovo nije neočekivano. S druge strane, nemamo uvid u potrošnju zdravstvenog sustava. Ono što se stalno govori jest koliko se troši na lijekove, a oni predstavljaju 20 do 25 posto ukupnog troška. Za ostalo ne znamo. Dakle ne znamo kako se novac usmjerava. Ne znamo ni koje će to pozitivne promjene donijeti u sustavu, odnosno koji su ciljevi poskupljenja’, kazao je Belina, koji je posebno istaknuo da će ovo povećanje pogoditi osjetljive skupine, a to su umirovljenici i osobe s nižim prihodima.
Rizik biti bez police
Ono najgore što bi se moglo dogoditi je da ovo poskupljenje police natjera starije osobe da riskiraju i odustanu od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, što bi im u konačnici u slučaju nekog oboljenja ili hitnog medicinskog postupka (operacije) moglo postati puno skuplja odluka. Naime, prava i obveze ne počinju s trenutkom potpisivanja ugovora o polici dopunskog zdravstvenog osiguranja nego tek nakon 15 dana od potpisivanja. Iznimno, za osiguranike koji su imali ranije ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje sa Zavodom ili drugim osigurateljem (privatnikom), i koji su najkasnije u roku 30 dana od dana prestanka važenja prethodne police dopunskoga zdravstvenog osiguranja Zavodu podnijeli ponudu za sklapanje novog ugovora uz koju su priložili dokaz o isteku prethodne police, prava i obveze iz ugovora počinju vrijediti s danom sklapanja ugovora.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić u prilog podizanju cijene kazala je da u slučaju da osoba nema policu dopunskog sudjeluje s 20 posto troškova svake pretrage i postupka, te je navela skuplji primjer PET/CT pretrage čija cijena iznosi oko 2500 eura, što znači da bi pacijent bez dopunskog morao platiti 500 eura participacije. S obzirom da se na CT pretrage čeka mjesecima pa i više od godinu dana, primjer i nije najbolji, jer bi osoba koja ga čeka mogla malo više od 15 dana prije pretrage sklopiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i tako si ušparati npr. jednu godinu uplata. I ta činjenica, odnosno opcija koju mnogi koriste pred operacije ili skuplje preglede u bolnicama, govori o sustavu koji treba promjene. Jer ako bi se na CT i MR čekalo mjesec dana, a ne preko godinu dana, bilo bi i više onih koji bi uplaćivali dopunsko. Skraćivanje lista čekanja u javnom zdravstvenom sustavu jedan je od prioriteta, a zbog čega je i Predsjedništvo Sindikata umirovljenika na svojoj sjednici u studenom 2025. usvojilo zaključak da se u Program rada SUH-a za sljedeću godinu uvrsti i zahtjev da se liječnicima zabrani paralelni rad i u javnim i u privatnim ustanovama.
Igor Knežević
