Posljednje usklađivanje mirovina od 2,24 posto ne pomaže hrvatskim umirovljenicima da pretrpe inflacijski udar na njihove novčanike. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena hrane i bezalkoholnih pića u siječnju 2022. godine u odnosu na prosinac 2021. godine veća je za čak 2,9 posto. Još su alarmantniji podaci za godišnju razinu, pa su tako od veljače 2021. do siječnja ove godine cijene hrane porasle za čak 9,4 posto. Mirovine su u posljednja dva usklađivanja rasle tek 4,7 posto, pa je očigledno kako hrvatski umirovljenici žive lošije nego prije godinu dana.
Hrana najhitnija stavka
Namjerno pišemo o cijeni hrane, jer je ona najveća potrošačka stavka prosječnog umirovljenika. Jer kad bi gledali statistički indeks potrošačkih cijena, koji obuhvaća 12 različitih kategorija, tada bi inflacija od prosinca prošle do siječnja ove godine iznosila samo 0,3 posto. Naime, kategorija odjeće i obuće doživjela je pad od čak 12,9 posto što je „popeglalo” inflaciju, no realno je da prosječan umirovljenik troši jako malo ili ništa na novu odjeću i obuću. Od preostalih 11 kategorija samo je još jedna doživjela pad cijena, i to komunikacija za 0,8 posto, sve druge su rasle.
I u 12-mjesečnom rasponu službena inflacija iznosila je samo 5,7 posto, što je puno manje od stvarnog rasta cijena hrane, što samo ukazuje na to da indeks potrošačkih cijena kao jedan od dva elementa (uz rast plaća) formule za izračun usklađivanja mirovine ne prati realan rast troškova većine umirovljenika. SUH je zajedno s Maticom već krajem prošle godine tražio da se promijeni i formula za usklađivanje mirovina, koja bi pratila rast cijena ili rast plaća u stopostotnom iznosu, a upravo zbog sve većeg siromašenja umirovljenika još je zatraženo i da onima koji imaju mirovine do 2.000 kune se one usklađuju u visini 120 posto povoljnijeg indeksa rasta, a onima između 2.000 kuna i 4.000 kuna za 110 posto.
Inflaciji nema kraja
Umirovljeničke udruge su na tu svoju inicijativu dobile negativan odgovor od Ministarstva rada uz objašnjenje kako bi novi izračun ugrozio državni proračun. Ovako ostaju ugroženi umirovljenici, kojih je što zbog korone, što zbog sve većeg siromaštva i narušenog zdravlja sve manje.
Vlada je ipak nakon osjetne inflacije u ovoj godini uvela niz mjera kako bi pomogla ugroženim građanima, no jasno je da to neće biti dovoljno. Pogotovo nakon što je krenula ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače ove godine, a koja će sa sobom sigurno donijeti još veću inflaciju. Naime, cijene nafte i plina rastu i nitko ne zna gdje je krajnja granica rasta.
K tome, na cijene namirnica neće utjecati samo cijene energenata, već i činjenica da je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, a Ukrajina peta. Postoji zabrinutost kako Ukrajina neće moći ubrati usjeve tijekom potencijalno dugotrajnog sukoba, a postoji i neizvjesnost oko izvoza ruske hrane. Obje zemlje osiguravaju 19 posto svjetske ponude ječma, 14 posto pšenice i četiri posto kukuruza, što je više od jedne trećine svjetskog izvoza žitarica.
Hrvatska proizvodi dvostruko više pšenice i kukuruza nego što joj je potrebno, pa nam, ako Vlada ograniči izvoz, neće prijetiti nestašica žitarica. Najviše će stradati najsiromašnije zemlje, koje su ovisne o žitu iz Rusije i Ukrajine, i to afričke zemlje i Bliskog istoka, kojima prijeti nestašica, a time i glad, pa UN procjenuje da će novih osam do 13 milijuna ljudi biti pothranjeno zbog rata u Ukrajini.
Prijete nestašice
No, ako će hrvatskim umirovljenicima i biti dovoljno kruha na policama jer kod nas navodno ne bi trebalo biti nestašice tog proizvoda, to ne znači da im neće također prijetiti glad. Naime, ono što zabrinjava je porast cijene žita. Cijena pšenice već je sad 50 posto viša na najvažnijoj svjetskoj poljoprivrednoj burzi u Chicagu nego prije napada Rusije na Ukrajinu. UN-ova agencija za hranu kaže kako će rat u Ukrajini povećati cijenu hrane od osam do čak 20 posto. Treba li pokrenuti neke preventivne mjere kako ne bi došlo do nestašica i praznih polica u prodavaonicama? Srbija je objavila da zabranjuje izvoz pšenice, kukuruza, brašna i jestivog ulja, a Mađarska izvoz svih žitarica. Bugarska je također objavila da će povećati rezerve žita i da bi mogla ograničiti izvoz dok ne nabavi planirane zalihe. No, niti takve mjere neće biti dovoljne sve dok se ne povećaju mirovine i zaustavi njihovo realno opadanje.
Sa sve nižim mirovinama u odnosu na troškove hrane, hrvatski umirovljenici morat će još više stegnuti remen. I čekati one na vlasti da se konačno smiluju i prihvate inicijativu umirovljeničkih udruga za pravednijom formulom usklađivanja mirovina. Ili će ipak prije dočekati smrt?
Igor Knežević
