Rast mirovina
Gotovo svaki dan slušamo kako su za vrijeme 1.1.2021. do 31.12.2025. mirovine rasle za više od 50 %. To je istina. Ali dovoljno je da se sjetimo da smo prije uvođenja eura, kavicu s mlijekom u kafiću plaćali 7 kn, a sada je plaćamo 2,10 eura ili prijevodu 15,80 kn, što znači da je naša kavica poskupila za 125 %. Ovo je samo primjer koliko je sve poskupjelo. Sada imamo veće mirovine, ali za njih možemo kupiti manje nego što smo mogli kupiti prije ovih famoznih povećanja mirovina kojima se Vlada hvali. Dovoljno je samo pogledati koliki je udio mirovine u prosječnoj plaći, pa ćemo vidjeti da on umjesto da raste, pada. Kad bi stvarno željeli nešto učiniti za umirovljenike onda bi uz promjenu načina usklađivanja mirovina vratili u izračun mirovina najbolji desetogodišnji kontinuirani prosjek plaća. Nažalost, sada kada u izračun mirovina ulaze sve plaće, a znamo što se sve događalo unatrag 30 godina (rat, privatizacija, pljačka, gubitak radnih mjesta, ekonomska kriza, velika nezaposlenost) rijetki su radnici imali kontinuirano istu plaću. Vladajući misle da su sa 27 % dodatka na mirovine riješili problem. E pa nisu. Umirovljenici koji su išli u mirovinu prije 1999. godine i dalje imaju za isti staž više mirovine nego oni koji idu danas.
Penalizacija
Vlada se hvali da je ukinula penalizaciju za prijevremenu starosnu mirovinu, ali tek kad osoba napuni 70 godina. U prijevodu to izgleda otprilike ovako. Ove godine: Žena ide u prijevremenu starosnu mirovinu. Ima 59 godina života i 39 godina staža. Mirovina joj se umanjuje za 12 % ( 0,2 % x 60 mjeseci ) iz razloga što ima premalo godina za starosnu mirovinu, i zato će čekati još punih 11 godina da joj se ukine penalizacija. Tu je diskriminirana u odnosu na muškarca koji će čekati 10 godina. Budimo iskreni, kojom brzinom se u našoj zemlji mijenjaju zakoni, veliki je upitnik da li će i taj zakon vrijediti za 11 godina.
A sada o nečemu o čemu se ne govori. Drugi primjer. Žena ima 70 godina života i 39 godina staža. I naravno ide u starosnu mirovinu. Ona će zato što ima više godina života na svoju osnovnu mirovinu dobiti povećanje od 27 %. ( 0,45 % x 60 mjeseci)
Slična je situacija i za dugogodišnjeg osiguranika. Muškarac ima 64 godine života i 43 godine staža i ide u mirovinu kao dugogodišnji osiguranik i dobit će na svoju osnovnu mirovinu povećanje od 7,2 % ( 0,15 % x 48 mjeseci). Muškarac koji ide u mirovinu sa 69 godina života i s 43 godine staža dobit će na svoju osnovnu mirovinu povećanje od 21,6 % ( 48 x 0,45 % po mjesecu). I sada neka nam još netko kaže da je staž važan. Ne, važne su godine života. Nagrađuju se oni koji u mirovinu odlaze što stariji, a ne oni koji imaju više staža. Zašto je tako? Zato što će stariji kraće primati mirovinu. Tome u prilog govore i neki ekonomski analitičari. Po njima ukidanje penalizacije dugoročno narušava održivost mirovinskog sustava. Nije im važno koliko je netko dugo uplaćivao doprinose za mirovinsko osiguranje, već im je najvažnije koliko će dugo primati mirovinu. Zaključuju da će oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu duže primati mirovinu od onih koji su otišli u starosnu mirovinu. Još malo pa će nam početi i određivati koliko je poželjno da dugo živimo (muškarci cca 75 godina, a žene cca 80 godina) kako bi se održao mirovinski sustav. Nažalost, u tim svojim analizama nisu spomenuli tko i što je dovelo do takve situacije. Ne spominju privatizaciju, pljačku, uništavanje domaće proizvodnje i gubitak radnih mjesta.
Zaključak: Najveći interes Vlade je ne da se duže radi, nego da se što kraće prima mirovina.
Rad umirovljenika na pola radnog vremena i na puno radno vrijeme
Vlada se hvali kako je omogućila da umirovljenici, ako to žele, mogu raditi na pola radnog vremena, a prema novom zakonu i na puno radno vrijeme. Za to vrijeme primaju mirovinu, bilo punu, bilo pola, ovisno o tome koliko rade. Laž. Može umirovljenik željeti raditi, ali odluku o tome donosi isključivo poslodavac. Nadalje, Vlada kaže da je odluku donijela zato jer neki umirovljenici žele raditi budući da žele dodatno zaraditi, jer žele biti aktivni i uključeni ili zato što im posao donosi osjećaj svrhe. Laž. Od kada je 2014. uvedena mogućnost rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine, danas tu mogućnost koristi 3,5 % umirovljenika. Interes baš i nije velik. Prema podacima većina radi u trgovini, ugostiteljstvu (priprema i posluživanje hrane/pića) građevinarstvu te na sezonskim poslovima. Sve su to poslovi koji iziskuju višesatno stajanje i sigurno ih umirovljenici ne rade zato da bi ostali aktivni ili zato što im taj posao donosi osjećaj svrhe. Očito je da rade zato što moraju kako bi preživjeli mjesec, a ne zato što žele.
A sada o nečemu o čemu se ne govori. Primjer 1. Umirovljenik prima mirovinu od 700 eura. Radi pola radnog vremena i bruto plaća mu je 600 eura. Iz plaće mu se oduzima 15 % doprinosa za prvi stup mirovinskog i 5 % za drugi mirovinski stup, što ukupno iznosi 120 eura. Znači zapravo da on sam sebi pokriva isplatu dijela vlastite mirovine od 120 eura ili cca 18 %. ( 700 eura – 120 eura ). Super za proračun.
Primjer 2. Umirovljenik prima mirovinu od 700 eura. Radi puno radno vrijeme i mirovina mu se umanjuje na pola i iznosi 350 eura. Za svoj rad prima bruto plaću od 1.200 eura i od tog iznosa obračunavaju se doprinosi za prvi mirovinski stup 15 % i za drugi mirovinski stup 5 %, što ukupno iznosi 240 eura. Znači da on sam sebi pokriva isplatu 240 eura mirovine ili cca 69 %.
Budući da većina umirovljenika radi zato što mora i to u privatnim tvrtkama, profitira Vlada jer manje izdvaja za isplatu mirovina umirovljenicima koji rade. Ali naravno da postoji kvaka. Što je sa onima koji ostaju duže raditi u državnim i javnim ustanovama. Profesorima na fakultetima, liječnicima, državnim dužnosnicima, saborskim zastupnicima. Oni su do sada ostajali duže raditi bez prekida. Sada imaju mogućnost da na jedan dan prekinu radni odnos i ostvare mirovinu pa da dalje primaju pola mirovine i punu plaću. I to sve na teret proračuna, i plaću i mirovinu. U ovom slučaju Vladu ne smeta veće opterećenje proračuna.
Povećanje postotka za opće invalidske mirovine
Vlada se hvali povećanjem invalidskih mirovina za 10 %. Evo kako to izgleda u praksi. Osoba ima 25 godina staža i teško se razboli te nakon mnogo muke dobije opću invalidsku mirovinu. Ta se mirovina računa na poseban način jer osoba dobiva pridodani staž ovisno o godinama života, a mirovinski faktor je 1 kao i za starosne mirovine. U prijevodu to znači da je visina mirovine ista kao i da je išao u starosnu mirovinu, čak i veća ako se radi o najnižoj mirovini. Po novom zakonu s ovih 10 % njegova mirovina bit će veća od osobe koja je išla u starosnu mirovinu s istim godinama staža. Druga su priča osobe koje su otišle u mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti. Njima se do sada mirovina isplaćivala u 80-postotnom iznosu od opće invalidske mirovine. Pa tako npr. osobi koja je otišla s 56 godina života i 36 godina staža u mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti, jedina mogućnost da ostvari uvjete za starosnu mirovinu je da obustavi isplatu mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti i zaposli se na godinu dana. Ako to ne učini, do kraja života će primati 80 %, a od 1.1.2026. 90 % od opće invalidske mirovine. U ovom slučaju staž uopće nije bitan jer je osoba s istim godinama staža i s otprilike istom uplatom doprinosa, a koja je u starosnoj mirovini, imala do 31.12.2025. veću mirovinu za 20 %, a od 1.1.2026. za 10 %.
Godišnji dodatak i visina prosječne mirovine
Vlada se hvali kako je prosječna mjesečna mirovina porasla na 704 eura. Naravno, u taj iznos pridodala je i godišnji dodatak. Prosječni godišnji dodatak od 170 eura podijelila je na 12 mjeseci i gle čuda prosječna mirovina je porasla sa 689,79 eura na 704 eura. Bilo bi super kada bi osnovica pri usklađivanju mirovina s 1.1.2026. bila osnovnu mirovina i 1/12 godišnjeg dodatka. Ovako je to samo kozmetičko pumpanje prosječne mirovine.
Ukidanje poreza na mirovine
Vlada je najavila da s 1.1.2027. ukida porez na mirovine, očekujući da će to umirovljenici s oduševljenjem primiti. Hoće, ali samo oni umirovljenici s izuzetno iznadprosječnim mirovinama, kojima će mirovine rasti porasti od 100 do 280 eura. Takvih je nažalost dvadesetak posto. Njih više od 60 % neće dobiti ni centa jer im je mirovina toliko niska da se ni danas ne oporezuje jer je niža od osobnog odbitka koji iznosi 600 eura, a ostalih 20 % će dobiti vrlo malo, od par centi do 50 eura.
Zaključak: Još jedna odluka Vlade kojom pokušavaju ispuniti obećanje o prosječnoj mirovini u 2027. god od 800 eura. Umjesto da svi umirovljenici osjete povećanje mirovina, svojim odlukama i zakonskim izmjenama Vlada će pogodovati samo određenim kategorijama umirovljenika stvarajući još veću nepravdu.
Višnja Stanišić
