Trideset devet godina i 2 mjeseca, toliko iznosi granica staža umirovljenika koji prima najnižu starosnu mirovinu, a čija mirovina neće ući u porezne „škare“. Naime, nakon što je posljednjim srpanjskim usklađivanjem vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža narasla na 15,32 eura, kad se taj broj pomnoži s godinama staža dolazimo do iznosa od 600 eura koliko iznosi osobni odbitak. Primijetili su to i novinari koji su prvog čovjeka Vlade odgovornog za financije, ministra Marka Primorca, 27. kolovoza 2025. upozorili da bi čak i oni s najnižom zajamčenom starosnom mirovinom mogli plaćati porez, na što je odgovorio da su u Vladi potpuno svjesni toga, a onda izrekao i nešto što svih ovih godina u kojima se SUH bori za ukidanje poreza umirovljenicima nikada u povijesti nismo čuli od nijednog ministra financija ili bilo kojeg drugog predstavnika Vlade RH:
„S obzirom da se kontinuirano trudimo povećavati neto iznose mirovina, onda se postavlja pitanje ima li smisla da, nakon što se mirovina isplati ‘de facto’ u bruto iznosu, da jedan dio te mirovine odlazi jedinicama lokalne samouprave u smislu prikupljanja poreza na dohodak. Tu nekakve pretjerane logike nema“, izjavio je ministar.
Država da, država uzme
Car je konačno gol. Da, nema logike da umirovljenici sa 650, 700, 800 pa i oni koji imaju i više od 1.000 eura mirovine ako su samci ili bolesni moraju plaćati porez na dohodak, s obzirom na visoke troškove prehrane, režija i zdravstvene skrbi.
Ministar Primorac u istom obraćanju javnosti je kazao kako ukidanje oporezivanja mirovina ne bi koštalo ništa državni proračun, no da ipak treba gledati da bi to ukidanje imalo nepovoljan utjecaj na jedinice lokalne samouprave kojima ide taj novac od oporezivanja, i da bi nepovoljno utjecalo na deficit opće države i pridržavanje kriterija iz Maastrichta.
Ministrove riječi i zaključci mogu se svesti na to da je oporezivanje mirovina nelogično, ali ako se izbije taj prihod jedinicama lokalne samouprave na kraju će država morati odnekud drugo namaknuti novac kako bi izgubljeni prihod vratila lokalnoj samoupravi.
Umirovljenicima nije samo nelogično što moraju plaćati porez već ih porez udara i po ionako siromašnom džepu, pa ih svakako ne zanimaju glavobolje Vlade kako da u slučaju ukidanja poreza na mirovine riješi problem financiranja županija, općina i gradova, a pogotovo što dio novca završi u džepovima gradonačelnika, načelnika i uhljeba koji su sami sebi svrha postojanja.
Promjena na pomolu
Prije ovog posljednjeg usklađivanja mirovina, u poreznim škarama bilo je oko 400.000 umirovljenika koji su u prosjeku plaćali 30 eura poreza, a poslije usklađivanja njihov broj je porastao za 30-ak tisuća. Jedinicama lokalne samouprave tako se od poreza u prvom dijelu godine slijevalo oko 12 milijuna eura mjesečno.
Ono što je pozitivno je to da je ministar javno kazao da oporezivanje mirovina nije logično, čime je svakako ostavio dojam da bi se nešto u skoro vrijeme moglo promijeniti nabolje. U prilog tome ide i najava preko ljeta koja je stigla vodstvu SUH-a od predstavnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da će na prvoj jesenskoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe jedna od tema biti rasprava o mogućnostima ukidanja poreza na mirovine.
SUH već godinama predlaže ili potpuno ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike, po uzoru na neke EU zemlje, poput Slovenije, Slovačke, Irske, Malte, ili da se osjetno podigne osobni odbitak, i takvog stava je SUH i dalje te će njegovi predstavnici tražiti da se ili ukine porez na mirovine, ili da se osobni odbitak za umirovljenike podigne na 1.500 eura, koliko će do kraja ove godine otprilike iznositi prosječna neto plaća u Hrvatskoj.
U potonjem scenariju bi 98,9 posto umirovljenika bilo oslobođeno poreza, a preostalih 1,1 posto „bogatijih“ umirovljenika, odnosno njih oko 13.500 bi i dalje plaćalo porez na dohodak, ali bi ga plaćali puno manje nego dosad zbog osjetnog povećanja osobnog odbitka. S obzirom da bi se od preostalih 13.500 godišnje od poreza uprihodilo tek par milijuna eura logična opcija je i da se porez na dohodak ukine svim umirovljenicima.
Igor Knežević
Kako se računa porez
Evo i malog kalkulatora kako se računa porez na dohodak na primjeru umirovljenika koji živi u Zagrebu i prima mirovinu u iznosu od 1.100 eura bruto. Od toga iznosa odbije se osobni odbitak (-600) i dobije 500 eura koji se oporezuju po stopi od 11,5 % (polovica propisane stope Grada Zagreba od 23 % jer je umirovljenik). Svaki mjesec taj umirovljenik mora platiti 57,50 eura poreza na dohodak, čime mu neto mirovina iznosi 1.042,50 eura. Ako je pak riječ o umirovljeniku koji prima 800 eura bruto, onda on plaća 23 eura poreza mjesečno i neto mirovina mu iznosi 777 eura. Na godišnjoj razini potonji će umirovljenik za porez izdvojiti čak oko 300 eura (jer mirovine rastu usklađivanjem svakih šest mjeseci pa time i iznos plaćenog poreza).
Zamislimo da isti taj umirovljenik ima 35 godina staža i da Vlada krajem ove godine odredi da iznos godišnjeg dodatka na mirovine bude 10 eura po godini staža. Taj umirovljenik će dobiti dodatak u iznosu od 350 eura, samo 50 eura više nego što će platiti porez. Država dala, država gotovo sve uzela. A ako Vlada bude uske ruke i odredi da godina staža vrijedi npr. samo 8,5 eura, onda će to taman pokriti troškove poreza, jer će taj umirovljenik primiti 300 eura dodatka i platiti 300 eura poreza što je, malo je reći, apsurdno.
I.K.
