Započela velika kampanja bankarske industrije protiv vlade, obogaćena lažima i suzama
Piše: Jasna A. Petrović
Svi koji su rođeni 1962. godine i kasnije imat će 27 posto niže mirovine!”, paničari novinarka Večernjeg lista „velikim slovima”. Ta redovita glasnogovornica bankarskog sustava, kao da radi reklamnu kampanju protiv vlade u korist mirovinskih fondova drugog stupa pri četiri velike inozemne banke. Na čelu ove mračne i zloćudne kampanje je Svjetska banka i njezin neumorni viši savjetnik za mirovinske sustave Zoran Anušić. Kako jednostavnije odgovoriti na gornju tvrdnju, nego li jednostavnim riječima: lažu! Neće imati niže mirovine zbog Vlade, već zbog lošeg mirovinskog modela i drugog mirovinskog stupa.
Nije točno da je Vlada svojim Programom konvergencije, koji je zajedno s Nacionalnim programom reformi prihvatila 27. travnja 2017., odlučila smanjiti mirovine, ni postojećih, niti budućih umirovljenika. Nije istina da „Vlada planira do sredine stoljeća smanjiti javne izdatke za mirovine s 11 posto BDP-a na 7,2, tako što će umirovljenici koji će primati mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa, a povratak u prvi stup neće biti moguć”.
Vlada je poštovala zakone
Vlada je postupila sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o dodatku na mirovine (NN 114/11) obrazloženo je zašto se formira dodatak, i zašto je on utvrđen na 4 posto za umirovljene 1999. godine, odnosno progresivno do 27 posto 2007. godine. Dodatak je uveden kako bi se smanjio diskriminacijski jaz između tzv. starih i novih umirovljenika zbog neusklađiva- nja mirovina, pogrešno izračunate prve aktualne mirovine (AVM) u iznosu od samo 56 posto stvarne, zakonom propisane vrijednosti! Zakonodavac je jasno ograničio kako taj dodatak dobivaju umirovljenici u trenutku umirovljenja, ali samo oni koji su uplaćivali puni iznos od 20 posto u prvi mirovinski stup. Tako kaže zakon, tako je budžetirala vlada.
No, to se ne sviđa moćnicima Svjetske banke i uzrujanim predobro plaćenim bankarima koji upravljaju s četiri mirovinska fonda drugog stupa. Oni su sve svjesniji da zlatno doba, kada su mogli bezočno kamatariti svoju „domovinu”, dolazi kraju. Uskoro će se njihov virtualni novac morati postvariti pa će se vidjeti koliko su zaradili na državnim obveznicama (posuđujući državi isti novac koji mu je ona prethodno dala na upravljanje!), a koliko su izgubili svojim pogrešnim ulaganjima u propale dionice poput Credo i Centar banaka, Nexe, Magme, Ingre, Luke Ploče, Agrokora…
Bankari„pojeli” dio mirovina
Sada je sve jasnije da će mirovine radnika koji će ih dobiti iz prvog i drugog stupa, biti bitno manje od mirovina samo iz državnog fonda. I onda su se pametnjakovići domislili da se ponovno samoposlužuju iz državnog proračuna – do nužne propasti ovakvog obveznog drugog mirovinskog stupa.
Anušić je šokirao svojom direktno- šću na okruglom stolu na Pravnom fakultetu u listopadu 2016., kad je poručio Plenkovićevoj vladi kako bi „re- zonski trebalo povećati doprinos u II. stup, smanjiti udio u javnom dugu te nastaviti reformu I. stupa tako da se mirovinski dodatak od 27 posto da i onima koji štede u drugom stupu. Zatražio je odrješito i jače penaliziranje prijevremene mirovine, izračun mirovina samo za uplaćene doprinose, smanjivanje najniže mirovine, usklađivanje mirovine s cijenama, a ne plaćama”. Riječi predstavnika Svjetske banke, uz plačljive analize Danijela Nestića iz Ekonomskog instituta, tada su jasno naznačile smjer kojim će u svojim pritiscima prema vladi krenuti umrežena financijska industrija. Nestić jadikuje nad nastavnicom rođenom 1963. koja bi dobila mirovinu od 2.331 kune, dok bi dvije godine ranije rođena nastavnica s istim stažem, imala mirovinu od 2.845 kuna. Nestić cvili da je nerazumljivo što se micanje dodatka od 27% hladno opisuje kao mjera koja će pridonijeti odr- živosti javnih financija. I pritom laže. Jer nikada to nije niti bilo predviđeno reformom da bi se oduzelo.
Hajdemo odgovoriti! Treba li proširiti dodatak od 27 posto i na drugi stup? Ne treba! Ali, može se dati proporcionalni dodatak.. Zagovaratelji proširenja mirovinskog dodatka na osiguranike drugog mirovinskog stupa često govore o nemoralnom ponašanju zakonodavca u vezi ovog dodatka, iako je zakonodavac vrlo opširno u obrazložio kako je ograničen samo na umirovljenike koji su uplaćivali puni iznos od 20 posto u prvi mirovinski stup. Oni koji su u prvi stup uplaćivali samo 15 posto mirovinskog doprinosa – nemaju pravo na taj dodatak.
Ništa bez reformne drugog stupa
Je li nepravedno što ta kategorija umirovljenika neće primiti dodatak iz državnog proračuna, kako to smjeraju financijski moguli? Možda nije pravedno, ali je zakonito. U protivnom to bi bilo kao da onaj koji nije uplaćivao u drugi mirovinski fond, želi dobiti dio mirovine i iz tog izvora.
Drugi mirovinski fond mora biti reformiran, jer valjda sve susjedne zemlje koje su ga uvele i shvatile koliko je taj model Svjetske banke štetan za državne financije i mirovine, nisu bez razloga ukinule ga ili pretvorile u dobrovoljni (Poljska, Slovačka, Mađarska, Češka, Slovenija.).. On je i nesiguran, osobito u vrijeme kad je tržište turbulentno, jer mirovine iz drugog stupa država ne štiti. Reforma drugog stupa s njegovih 87 prikupljenih milijardi je potrebni sljedeći korak za ovu vladu, a ne pogodovanje bankarima.
Tužno je, međutim, koliko su ljudi neuki. Neki govore što ne misle jer su za to plaćeni, no neki govore što ne znaju i ne razumiju, poput Branimira Bunjca iz Živog zida, koji je svoj doprinos širenju panike i laži dopunio Facebook objavom: “Zločinačke mjere u režiji Plenkovića i Marića se nastavljaju. Prošli tjedan na vladu je stigla odluka da se svim novim umirovljenicima mirovine prosječno smanje za oko 500 kuna. To je posljedica mirovinske “reforme” koja je navodno trebala povećati mirovine! Uzalud su građani radili 40 godina, uredno odvajali od plaća, vjerovali institucijama, a na kraju su dobili poniženje, bijedu i siromaštvo.” Zbrka protiv ustrašenog naroda.
Sindikat umirovljenika može prihvatiti sljedeće kao pravično rješenje, no na Vladi je da to operativno razradi. Svim osiguranicima koji, sukladno Zakonu od dodatku na mirovinu (NN 114/11), nemaju pravo na dodatak od 27 posto na izračunatu mirovinu, jer nisu ni jedan mjesec uplaćivali doprinos od 20 posto u I. mirovinski stup, dodatak se može obračunati u proporcionalnoj visini njihovoj uplati u I. mirovinski stup.
(8.5.2017)
