Neki misle kako odlaskom u mirovinu započinje stanje zasluženog odmora i bez- brižnosti (naravno, samo ako imate solidnu mirovinu i ne morate paziti na svaku kunu).
No, što je s razdobljem između, dok čekate rješenje za mirovinu?
S.M. (66) iz Poreča uredno je predala zahtjev za mirovinu, ali rješenje nikako nije stizalo. Nakon mjesec i pol dana otišla je kod doktora na pregled i neugodno se iznenadila kada joj je priopćeno da bi morala platiti pregled, jer nema obvezno zdravstveno osiguranje jer ju je poslodavac odjavio. Razljućena ‘umirovljenica na čekanju’ je otišla u obližnji zdravstveni ured – ali tek je tamo nastala zbrka, jer je shvatila da bi se morala zdravstveno osigurati.
Kako je moguće da se ovako nešto dogodilo? Moraju li osobe koje zatraže umirovljenje plaćati zdravstveno osiguranje za razdoblje od nekoliko mjeseci dok ne zbog sporosti administracije dobiju rješenje o umirovljenju?
Zdrav razum nam nalaže da se ovdje radi o nekoj pogreški jer ‘umirovljenici na čekanju’ takvo što ne bi trebali plaćati. No, jedno su prava, a drugo poznavanje svojih prava. Što su naši budući umirovljenici dužni napraviti kada im prestane radni odnos i u kojem roku? Kako izbjeći situacije poput ove u kojoj se našla S. M., ali i još poneki koji su nam se požalili na slične pute- šestvije.
Zakon je na vašoj strani!
Kako bismo istražili ovu temu, prvo smo se obratili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a onda i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Odgovor je bio isti – osobe koje zatraže umirovljenje ne moraju plaćati zdravstveno osiguranje u razdoblju dok čekaju rješenje o umirovljenju.
Iz HZMO-a nam je ljubazno odgovorio pomoćnik ravnatelja Neven Špetić. Naglasio je kako nije upoznat sa svim detaljima slučaja S.M., ali da se svejedno ne može prihvatiti presumirana mogućnost da je gospođa morala platiti zdravstveno čekajući rješenje o mirovini, jer za to ne postoji zakonska osnova. Naime, prema članku 220. Zakona o doprinosima, razdoblje obveze doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) je razdoblje koje osiguranik provede u osiguranju prema bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Špetić kaže da obvezu plaćanja zdravstvenog doprinosa ima poslodavac od prvog do zadnjeg dana zaposlenja. Ako je netko stekao uvjete za umirovljenje, automatski je obvezno osiguran i kao korisnik mirovine.
Osim toga, dodao je Špetić, člankom 132. novoga Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena je mogućnost da se rješenje o priznanju prava na mirovinu može donijeti i ,,kada je u postupku za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu (prema podacima kojima raspolaže Zavod), a pripadajuća svota se ne može odmah odrediti”. U tom slučaju Zavod može donijeti rješenje o priznanju prava na mirovinu i isplati predujma mirovine, ali to rijetko čine. Zato, ako se administrativne zavrzlame oduže, ne zaboravite zatražiti takvo rješenje!
Dakle, već s prvim rješenjem o priznanju prava na mirovinu i određivanju predujma (koje se donosi kada Zavod nema svih podataka o plaći i stažu osiguranika ali ima dovoljno podataka za utvrđivanje jesu li ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu), nastao je temelj za donošenje trajnog rješenja o priznatom pravu i ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje korisniku mirovine.
Novost je i to da osiguranik ne mora više sam podnositi prijavu kao korisnik mirovine, već se to obavlja automatskom razmjernom podataka s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. lz svega navedenog proizlazi da nema zakonske osnove za plaćanje obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje za razdoblje od dana prestanka osiguranja pa do ostvarivanja prava na mirovinu.
HZZO: A što kad prođe 30dana?
Druga vrata na koja smo zakucali su bila ona Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), gdje također potvrđuju kako ‘umirovljenici na čekanju’ imaju pokriveno zdravstveno osiguranje. Na naš upit vezano za utvrđivanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju korisnika prava na mirovinu stigao je sljedeći odgovor.
– Sukladno članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine”, broj 80/13. i 137/13.) na obvezno zdravstveno osiguranje prema Zakonu obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika korisnici prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Hrvatskoj.
S obzirom da osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda na osnovi važećeg statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, a najduže 30 dana od dana prestanka statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka radnog odnosa obvezna se javiti u roku od 30 dana kako bi se osigurala prema osnovi za koju ispunjava zakonom propisane uvjete, pišu iz HZZO-a.
Čini se kako je upravo ova informacija ključna za buduće umirovljenike. Znači, u roku od 30 dana od kada im završi radni odnos moraju se prijaviti u najbliži ured HZZO-a kako bi ostvarili svoja prava. Iz HZZO-a potvrđuju da oni prijavu po navedenoj osnovi (korisnici prava na mirovinu) provode temeljem podataka o korisnicima prava na mirovinu koje im HZMO dostavlja elektroničkim putem te dodaju: „Ukoliko nam navedene podatke ne dostave u zakonom propisanom roku od 30 dana, osigurane osobe mogu osobno zatražiti od HZMO-a prijavu koju je potrebno dostaviti najbližem regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a.”
Dakle, ukoliko ste zbog pogrešne informacije nekog službenika uplatili doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje za vrijeme čekanja na mirovinu, a za koje je priznato i pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, možete zatražiti od svoje Porezne uprave povrat uplaćenih sredstava.
Štite li zakoni umirovljenike na čekanju’? Štite, ali ih katkad ne štite činovnici na šalterima, a još manje njihova država koja ih ne uči koja su njihova prava.
Maja Šubarić Mahmuljin
