Naslovna

Procjenjuje se da sedmero od deset odraslih osoba upo­trebljavaju tablete protiv glavobolje barem jednom mje­sečno i da barem za jednog od dvanaest ljudi glavobolja predstavlja kronični problem. Svake godine milijuni ljudi budu dovoljno alarmirani ili onesposobljeni svojom glavoboljom da ih ona prisili posjetiti liječnika. Vjerojatno nijedan drugi zdravstveni problem nije okružen s toliko konfuzije, brige i pogrešnog liječenja. Ono što boli kod glavobolje nije mozak nego tkiva lu­banje koja pokrivaju i krvne žile. Većina glavobolja nastaje kad se krvne žile...

U našem mjesečniku redovito uka­zujemo na nelogičnost postojanja obveznog II. stupa mirovinskog osiguranja, koji državi stvara milijarde kuna gubitaka i rupe u javnom prora­čunu. Svakom zaposlenom u Hrvatskoj od njegove mjesečne bruto plaće otki­da se 5 posto iznosa, no pri odlasku u mirovinu dolazi do još jedne bizarnosti. Naime, od 1. siječnja 2019. izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a za što su se izborile umirovljeničke udruge Sindikat i   Matica, svi umirovljenici dobili su pravo da izaberu hoće li pri umirovljenju...

Europska konfederacija sindikata objavila je ovih dana zabrinjavajuće i poražavajuće rezultate istraživanja na europskoj razini, a pogotovo za Hrvatsku. Naime, gotovo 85 posto Hr­vata koji žive blizu praga siromaštva, s mjesečnim prihodom koji je niži od 60 posto medijalne plaće, ne može si priuštiti tjedni odmor izvan mjesta prebivališta, dakle, pola milijuna depriviranih građana zabetoniralo je Hrvatsku na visoko treće mjesto država članica Europske unije čiji građani nisu u mogućnosti priskrbiti si odmor izvan mjesta stanovanja. Ali prije je to...

Umirovljenici u medijima, a osobito na druš­tvenim mrežama, zagovaraju dostojanstve­ne mirovine. No, što je to dostojanstvena mi­rovina? Ona koja te ne tjera da kopaš po kantama za smeće ili hvataš kukom boce po kontejnerima? Koliko bi iznosila ta dostojanstvena mirovina, koja te neće poniziti zbog neplaćanja režija i iskapča- nja struje, s kojom ćeš imati dovoljno novaca za redovite potrebe za mirni život, za hranu, grijanje, poklon unucima? Prema podacima HZMO-a, 414 tisuća „običnih" umirovljenika ima mirovinu manju od 2.000...

Puno problema tišti hrvatsko druš­tvo, od korupcije, niskog stan­darda u odnosu na onog koji bi mogao biti, neprovođenja zakona i nepoštivanja prava, pa i nebrige za umirovljenike i starije osobe. S vre­mena na vrijeme, sitnim i sporim ko­racima nešto se poboljša po pitanju položaja umirovljenika, no često zbog sporosti mnogi ni ne dočekaju za živo­ta te promjene. Najočitiji takav primjer je kad je tadašnja hrvatska Vlada 1994. godine smanjila mirovine, Ustavni sud 1998. je donio odluku o povratu duga, a...

Posljednjih nekoliko godina sve češće se u medijima po­javljuju tužne priče zlostavljanih i iskorištavanih starijih osoba, a najšokantnija bude činjenica da su njihovi zlo­stavljači članovi obitelji ili uzdržavatelji s kojima su potpisali ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Nataša Papeš, sada 84-godišnja gospođa slabije pokretlji­vosti i lošeg zdravlja, čitav život posvetila je skrbi za životinje, posebice mačaka i želja joj je bila otvoriti azil u Oborovu, ako već to država nije u stanju uraditi. To je i učinila, ali je...

MARIJA PLETIKOSA, DRŽAVNA TAJNICA - Pandemijska godina dovela je do porasta nasilja u obitelji, pogotovo prema starijim osobama. No, veće brojke nisu samo rezultat stresne izolacije, nego i jače zakonske zaštite starijih, a koja je žrtve ohrabrila na prijavljivanje zlostavljača. Više je i psihičkih oboljenja, ali nešto manje krađa i prijevara na račun umirovljenika. Ali, više je prijetnji starijima i njihovog ekonom­skog iskorištavanja. Primjerice, u kolikoj mjeri postojećih 25 skloništa za žrtve nasilja jamči mogućnost hitnog smještaja i za ugrožene...

Umirovljeničke udruge su, svjesne posljedica koje će pandemija korona- virusa imati na zdravlje i materijalni status umirovljenika, još u travnju 2020. godine zatražile da se umirovljenicima isplati solidarni Covid dodatak. Tek godi­nu dana nakon njihovih zahtjeva krenule su jednokratne isplate od 400 kuna do 1.200 kuna, ovisno o visini mirovina, s time da mirovine nisu smjele prijeći 4.000 kuna. Prvo su isplaćivani samo oni koji su ostvarili mirovine isključivo u Hrvatskoj, a u srpnju i oni koji su ostvarili mirovine...

Pravo na rad do polovice radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine uvedeno je 1. siječnja 2014. godine, no tada su to pravo imali samo korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Uz dugotrajne napore SUH-a, to pravo tek od 1. siječnja 2019. godine prošireno je i na korisnike prijevremene mirovine i dugotrajne osiguranike. Obiteljski umirovljenici, koji su u više od 93 posto slučajeva žene, to pravo ni tada nisu dobili, zbog čega je...

Dvije trećine mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva! Kaže premijer Plenković ovih dana kako je u Hrvatskoj sve u rastu i cvatu, broj zaposlenih raste, bujaju plaće, mirovine nikad nisu bilježile viši rast. I možda je u nekim stvarima u pravu, ali kad su mirovine u pitanju, to na prvi pogled jednostavno nije točno. Pa čak i ako on pod rastom mirovina misli na usklađivanje, što je zakonski propisano    Zakonom o mirovinskom osiguranju i ne može se izjednačiti s povećanjem...