Naslovna

Iako je siromaštvo starijih osoba u Hr­vatskoj tabu tema, o njoj je otvoreno progovorio prof.dr.sc. Nino Žganec. Kao predstojnik Studijskog centra socijal­nog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Hrvatske mreže protiv siro­maštva i član Izvršnog odbora Europske mreže protiv siromaštva, upozorio je na porast siromaštva starijih u Hrvatskoj, brojne nedostatke naše socijalne politike, pogrešnu predodžbu javnosti o starijima i izostanak strategije za borbu protiv ove najproširenije hrvatske „bolesti". -Bliže nam se izbori. Kako ocjenjujete so­cijalnu politiku u programima političkih stranaka?...

Sindikat umirovljenika Hrvatske već četiri godine vodi kampanju protiv sve raširenije industrije lešinarstva u kojoj, uz članove obitelji i susjede, naj­češće prste imaju i neki javni bilježnici, odvjetnici, liječnici i pojedini centri za so­cijalnu skrb, udomitelji, privatni domovi umirovljenika. Tako je materijalno zlos­tavljanje često prikriveno legalnim for­mama poput oporuka, ugovora o dariva­nju, a sve češće i ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Nekretnine u Hrvatskoj su najvećim di­jelom u vlasništvu starijih osoba, koje su ih stekle većinom otkupom svojih stanova...

Iz Hrvatske stranke umirovljenika očitovale su se samo dvije kandidat­kinje osobno, dok sama stranka nije držala potrebnim odgovoriti ni riječi. No, valjda je taj resor u stranci preu­zeo novi HSU-ovac Stjepan Mesić, koji se još nije uhodao u umirovlje­nička pitanja. Iz sažetka njihova pro­grama za parlamentarne izbore 2016. godine ne možemo iščitati niti puno novoga, niti puno posveće­nosti biračkom tijelu koje zastupaju, iako naglašavaju kako je „osnovni smisao prijedloga programskih točaka Hrvatske stranke umirovljenika za predstojeći mandat su konkretne mjere...

Koliko su političke stranke svojim programima obuhvatile i pitanja koja se odnose na umirovljenike kao najranjiviju skupinu stanovnika Hrvatske? To su svakako povećanje mirovina, način usklađivanja mirovine, oblici i način borbe protiv siromaštva starijih te opstanak prvog javnog mirovinskog stupa i sudbina drugog mirovinskog stupa. Odlučili smo analizirati programe relevantnijih stranaka i koalicija, a to su Narodna koalicija (SDP,HSS, HNS, HSU), Hrvatska demokratska zajednica sa HSLS-om, Most nezavisnih lista, Milan Bandić 365 - Koalicija za premijera (Stranka rada i solidarnosti,...

Hoće li starija generacija glasati pro­tiv interesa mlade generacije? Ho­će li standardni profil konzervativ­nih i desnije orijentiranih glasača, a koji čine nemali broj od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika, te glasački segment neo­brazovanog i ruralnog stanovništva, opet birati na temelju ideoloških razloga te prema uputi lokalnog župnika, ili će ovaj put, za promjenu, poslušati kakve im pro­grame i politike nudi koja stranka? Naša memorija ipak nije toliko ošteće­na da se ne sjećamo koliko smo cvilili, plakali, ljutili se na opozvanu vladu...

Udruga SUH-a Osijek uspješno je organizirala 10. Sportsko rekreativne susrete SUH-a Osječko Baranj­ske Županije 9. lipnja ove godine u prosto­rima restorana Pleter u Osijeku. Čak 142 umirovljenika natjecali su se u belotu, pikadu i šahu. Pomoć u organizaciji pružila je Osječko baranjska županija - tradicional­ni pokrovitelj susreta i Županijsko povjere­ništvo SUH-a Osječko baranjske županije. Susretima su nazočili i posebni gosti - izaslanik župana Osječko baranjske župa­nije Vladimira Šišljagića, njegov zamjenik Dragan Vulin, poslovni tajnik župana Ivan Karalić, te potpredsjednica SUH-a...

Tko zarađuje više: muškarac ili žena? Prosječni građanin će odgovoriti kako oboje imaju istu plaću - ako rade na istom radnom mjestu. No, činjeni­cu da postoji značajna razlika u plaćama između muškaraca i žena u svim europ­skim zemljama, pa tako i u   Hrvatskoj, danas znaju gotovo svi. No, kao da se zaboravlja, ili ne pridaje dovoljna pažnja, direktnoj posljedici ove razlike u primanji­ma - nižim mirovinama koje primaju žene, radi čega su u starosti siromašnije od muškaraca. Zapravo, prava istina...

Osobni bankrot nije "čarobni štapić" več mukotrpan petogodišnji postupak kada netko treći određuje pravila svakodnevnog života Hrvatska je prepuna dužnika kojima je, više nego bilo što drugo, potreban novi početak, a jedan od načina na koji do njega mogu doći jest proglašenje osobnog bankrota. Prilika za novi start dobro zvuči, no u tom slučaju država postaje novi gospodar... Početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o stečaju potro­šača, poznat i kao „zakon o osobnom bankrotu“. Potrošački stečaj ili osobni...

Ove je godine financijska industrija u vlasništvu inozemnih banaka uspjela ostvariti čak i zavidan utjecaj na Hrvatski sabor, te su umjesto jednog cjelovitog izvještaja o drugom mirovinskom stupu i poslovanju mirovinskih fondova, „ukrali" čak četiri točke - po jednu za svaku banku... U jeku krize Vlade, po prvi put je u Hrvat­skom saboru, umjesto objedinjene ras­prave, provedena rasprava o izvješta­jima o četiri obvezna mirovinska fonda - o svakome posebno. Oporba je to, s razlogom, shvatila kao kupovinu vremena, odnosno da...

Nerazumljiva i komplicirana rješenja o utvrđivanju mirovine, nemogućnost dobivanja referenata putem telefona, nedostupnost pravnih savjetnika, kaš­njenje s prvom mirovinom, pogrešna rješenja - neke su od pritužbi na račun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi­guranje (HZMO), koje je Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito prima od svojih članova. Kako bismo provje­rili ove navode i istražili kvalitetu uslu­ge korisničkog info centra HZMO-a posjetili smo Odjel za odnose s jav­nošću u Središnjoj službi HZMO-a u Mihanovićevoj ulici u Zagrebu. Tako smo imali priliku čuti i drugu...