Naslovna

Da uštedite svoje vrijeme, primaj­te mirovinu na svojem kućnom pragu. Poštar Hrvatske pošte donijet će vam vašu mirovinu i isplati­ti vam je u vašem domu, bombastična je ponuda Hrvatske pošte na njihovoj web stranici. „U suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) Hrvatska pošta obavlja isplate miro­vinskih primanja na adresi primatelja. Riječ je o tradicionalnoj usluzi Hrvat­ske pošte poznatoj brojnim umirov­ljenicima. Ako koji slučajem niste kod kuće kada poštar svrati do vas s miro­vinom, ne trebate se brinuti. Poštar...

Snaha je tužila djeda svoje kćer­ke da mora umjesto sina plaća­ti alimentaciju, a on je na sudu odgovorio kako ni sam nema do­voljno novca za život, jer kao jamac za kredit svome sinu mora plaćati kredit od oko tisuću kuna mjeseč­no, a k tome i sam otplaćuje manji kredit. Kako djed prima mirovinu od 3.800 kuna te još 67 eura njemačke mirovine, živi u svojoj kućici, sud je presudio da je dužan za unuku pla­ćati 650 kuna mjesečno. Sutkinja je...

Krajem ožujka 2018. ogromnu su halabuku u javnosti izazvali napisi o poskupljenju pogrebnih usluga i naknada izazvani 19. po redu izmjenom Zakona o komunalnoj djelatnosti. Novi Zakon je u veljači prošao prvo čitanje u Saboru, trenutno se nalazi u drugom či­tanju i izvjesno je da će u skorije vrijeme biti izglasan. Naime, mnogi su protumačili nove odredbe Zakona, koje se odnose na obavljanje pogrebnih usluga kao napad na komunalne tvrtke koje ih u manjim gradovima obavljaju, što bi posljedično dovelo...

Piše: Milan Dalmacija Od 1. lipnja poskupili su domovi umirovljenika, vrištali su naslovi iz novina i s televizije. Još jedan udar na ionako devastirani standard umirov­ljenika bio je neizbježan, a došao je na sa­mom početku previranja oko mirovinske reforme. Kao mamac da javnost skrene od bitnog, ili kao još jedno u nizu posku­pljenja, pitali smo se. Mamac nije bio. No, kako se umirovljenici koji žive u domovima nose s tim? Objasnit ćemo na primjeru Ankice Šoštarić, koja živi u jednom...

Samoubojstvo je i dalje tabu tema u javnosti, iako je jasna potreba o tome razgovarati i ozbiljno promišljati. Hr­vatska, srećom, nije ekstreman primjer, no određeni trendovi postaju zanimljivi. Oni se, nažalost, uglavnom vežu za starije oso­be, koje se sve manje libe dići ruku na sebe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i MUP-a za razdoblje od 2007. do 2017., osobe starije od 60 godina čine između 40 i 50 posto svih suicida u Hr­vatskoj na godišnjoj razini. Ukupna stopa samoubojstava...

Mirovinska reforma je u punom jeku, a potezi Ministarstva rada i mirovinskog sustava se dočekuju „na nož". Najav­ljena reforma II. mirovinskog stupa potakla je goleme polemike u kojima umirov­ljenici teško mogu razumjeti što za njih ona znači. Stoga je dr.sc. Gojko Bežovan, re­doviti profesor na Katedri za socijalnu politiku    Pravnog fakulteta u Zagrebu i struč­njak za socijalnu politiku i mirovinski sustav za    Glas umirovljenika progovorio o mirovinskoj reformi, zaduži­vanju, medijskoj cenzuri i akademskom nepoštenju. 1.Što biste vi stavili u prioritete...

Zanimljive se rasprave vode oko mi­rovinske reforme, pogotovo nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić predstavio prve kon­kretne mjere, koje bi u primjenu trebale krenuti već od 1. siječnja 2019. MRMS se zajedno s HZMO-om i Regosom, izgleda, ozbiljno uhvatio u koštac s dva najveća problema, koja nam je čak i Europska ko­misija spočitnula krajem svibnja - finan­cijskom neodrživošću sustava i neade­kvatnim mirovinama. Kao motive za pokretanje reforme na­vedeni su kratak prosječni mirovinski staž od 30 godina,...

Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva važna pre­duvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema poseb­nim propisima. Kad se od ukupnog go­dišnjeg troška za sve mirovine (38 mi­lijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje ma­njak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i nakna­de), a oko 6 milijardi je...

Umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) u više navrata su predla­gale izmjenu stavka (2) članka 102. Zakona o obveznom zdrav­stvenom osiguranju na način da se ugrade i dva mjesta za predstavnike umirovljenika i starijih osoba, kao najveće skupine korisnika zdravstve­ne zaštite i osiguranih osoba (stavak 10. članka 7.). Time bi se Upravno vijeće s devet povećalo na jedanaest članova. No, iako je ministar Milan Kujundžić pozitivno odgovorio na takvu inicijativu, u izmjenama ZO- ZO-a nije...

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ima predstav­nicu (Biserka Budigam) u Radnoj skupini za izmje­nu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Istina, na prvom je sastanku Skupine dogovo­reno da se dostave prijedlozi o izmjenama ZOZO-a pri­je nego što se pristupi izradi prijedloga izmjena, ali na općenito pitanje stigli su i općeniti komentari. Naime, Ministarstvo zdravstva, kao inicijator izmjena ZOZO-a nije odmah dalo nikakav uvodni okvir, niti je obrazložilo motive izmjena ZOZO-a. SUH je podržao stavove i prijedloge Saveza samostal­nih sindikata Hrvatske, čiji...