Pod nazivom Sindikalno djelovanje nakon pandemije – Borba protiv siromaštva i usamljenosti, zaštita zdravlja i primanja starijih osoba, 29. lipnja u Poreču, održana je konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici SUH-a i talijanskog sindikata umirovljenika. Konferenciju je otvorio Aldo Jurcan iz SUH-a Poreč, a prisutne su pozdravili predstavnici grada Poreča i Patronata INCA Rijeka. Svoja su izlaganja održali Elena Di Gregorio, glavna tajnica SPI CGIL Veneto, Đina Šverko, predsjednica SUH-a Županijskog povjereništva Istarske županije i Roberto Treu, glavni tajnik SPI CGIL Friuli – Venezia Giulia. Konferenciju je zaključio Vladimir Buršić, izaslanik predsjednice SUH-a Jasne A. Petrović. Okupljeni su usporedili stanje između talijanskih i hrvatskih umirovljenika, pokušali razviti strategije za buduće djelovanje i dogovorili nove susrete.
Elena Di Gregorio je posebno naglasila kako je SPI CGIL Veneto u jeku borbe za održavanje javnog univerzalnog zdravstvenog sustava, koji se sve više privatizira, naglasivši kako se pokrenulo puno raznih apetita oko starenja populacije. Eksplodirao je i problem osamljenosti, jer oko 30 posto starijih osoba žive same, i to većinom žene s niskim mirovinama. SPI CGIL Veneto, naglasila je, razvija mrežu telefonske solidarnosti za potporu starima i to angažmanom međugeneracijske solidarnosti, čime se reparira i generacijski disbalans.
Vladimir Buršić je zaključno naglasio kako je Sindikat umirovljenika Hrvatske priznati socijalni partner čije se mišljenje uvažava.
„Sindikalna borba za prava umirovljenika je naša konstanta, bez nje bi bilo puno teže nego što je bilo, a svaki pomak dobro dođe i treba nas motivirati za daljnju borbu. Posljednjih godina, osobito nakon nedavne krize, države članice Europske unije pokušavaju smanjiti svoju potrošnju, osobito drastičnim rezanjem proračuna za socijalne troškove. Starije osobe i umirovljenici bile su prve žrtve takvih drastičnih mjera: smanjenja proračuna za zdravstvo, manjka osoblja i sredstava u domovima za skrb te, u mnogim zemljama, zamrzavanja ili smanjenja iznosa mirovina“, naglasio je.
Pandemija, koja nije poštedjela nijedan kontinent ili državu, prije svega je razotkrila katastrofalan učinak takvih štetnih politika vođenih u nedavnoj prošlosti – i teško je razumjeti dramatičnu situaciju u kojoj se nalaze pojedine zemlje. Međutim, posljedica je pogoršanje situacije, osobito za najranjivije i najugroženije. U početku su vlade bile pomalo neoprezne u smislu sprječavanja i upravljanja zdravstvenom krizom koja se brzo preobratila i u gospodarsku krizu. Svoj vrlo cjelovit zaključni govor Buršić je završio riječima kako je svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju.
