Već nekoliko godina razočarane i ljute umirovljenice pišu pisma Sindikatu umirovljenika i pitaju zašto je pravo na dodatni staž po djetetu priznato samo onima koje su umirovljene nakon 1. siječnja 2019. godine. „Zašto je moje troje djece nepriznato od države, dok su novim umirovljenicama priznali djecu i još dali nagradu za majčinstvo?“, nedavno je uputila pismo ogorčena Ivana R. (67) iz Zagreba. Na tisuće takvih majki ostaju bez odgovora.
Pravo za neke
Uputili smo upit Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 6. lipnja 2022. godine i pitali ih koliko je do sada žena primilo po šest mjeseci dodatnog staža po djetetu i za koliko ukupno djece. Pitali smo ih koliko je, prema njihovim procjenama, umirovljenica zakinuto za to pravo i za koliko djece, a koje su prije kraja 2018. otišle u mirovinu. Ima li mogućnosti, i u kojim slučajevima da se to pravo priznaje i za umirovljene prije tog datuma, a prigodom novog izračuna mirovine ili u nekim drugim slučajevima.
Vrlo rado su odgovorili širokim pojašnjenjem kako je dodani staž institut uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 115/18) i primjenjuje se od 1. siječnja 2019. Dodani staž, kako mu i naziv kaže, dodaje se, kako je zakonom propisano, stvarno ostvarenom mirovinskom stažu roditelju – majci ili posvojiteljici za određivanje visine mirovine u trajanju od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Taj se dodatak staža u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina, razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete i dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežit staž.
Brojke koje govore
Dodani staž dodaje se stvarno ostvarenom mirovinskom stažu, ali samo za određivanje visine mirovine, a ne i za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, što znači da osiguranik mora, da bi stekao pravo na mirovinu, ostvariti zakonom propisan mirovinski staž, u koji ne ulazi dodani staž. Za razliku od nekih drugih europskih zemalja u kojima se staž po djetetu uračunava u ukupni staž koji je uvjet za mirovinu, u Hrvatskoj je to samo dodatak koji obično donosi oko 2 posto povećane mirovine po djetetu.
Iznimno, umjesto roditelju – majci ili posvojiteljici, dodani staž može se dodati roditelju – ocu ili posvojitelju. To su slučajevi kada je otac ili posvojitelj djeteta koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta prema propisima kojima su uređene rodiljne i roditeljske potpore, a to je razdoblje nakon 70. dana od dana rođenja djeteta (znači nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta) do navršenih 6 mjeseci djetetova života.
A eto sada i konačne brojke: prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od početka primjene ovog prava (od 2019. godine), na dan 7. lipnja 2022. za 48.914 korisnika mirovine mirovinskom stažu za određivanje mirovine dodan je staž ovisno o broju rođene ili posvojene djece.
Nepriznata djeca
HZMO ne vodi podatke o broju djece korisnika mirovine kojima bi to pravo bilo priznato da se odnosi na sve umirovljene majke. Pogledajmo koliko je posto žena od svih umirovljenih nakon 1.1.2019. godine ostvarilo pravo na dodatni staž. Prema računicama Sindikata umirovljenika Hrvatske riječ je o 60 posto svih umirovljenih žena u te tri godine i četiri mjeseca. Da je svih 670.000 umirovljenih žena moglo ostvariti to pravo, zaista bi ga uživalo 60 posto odnosno 402.000, a u stvarnosti ih je dobilo samo 49.000. Drugim riječima, čak je 353.000 žena zakinuto za svoje pravo na dodatnih šest mjeseci po djetetu. Zakinute su i materijalno i moralno.
Njihovo dijete se ne priznaje, ali se priznaje dijete osobe koja je dan kasnije otišla u mirovinu. Sindikat umirovljenika Hrvatske u svom programu rada već tri pune godine zahtijeva isplatu dodatka od šest mjeseci po djetetu za sve umirovljene majke. Za svih procijenjenih oko 353 tisuće žena, za svaku majku koja je za vrijeme porodiljnog dopusta dobivala bitno manju plaću, za svako dijete zbog kojeg je odlazila na bolovanje i manje zarađivala.
Da se to ipak prizna ženama, kažu naše računice, s obzirom da žene imaju u prosjeku mirovine niže za gotovo 25 posto od prosječne za muškarce, svaka bi žena dobila tek za 40 kuna višu mirovinu mjesečno. Nije to velik iznos za mirovinski proračun, čak je mizerno nizak. No, principijelno riječ je o pravednom zahtjevu, za koji se nadamo da će biti realiziran. Očekujemo reagiranje resornog ministarstva.
Jasna A. Petrović
