Od 1. travnja 2026. godine SUH je dobio novo pojačanje u Pravnom savjetovalištu koje pruža besplatnu primarnu pravnu pomoć još od 1999. godine. Tako uz dosadašnju umirovljenu pravnicu s položenim pravosudnim ispitom Nevenku Trbović, pravne savjete i informacije umirovljenicima i starijim osobama sada daje i nova stručnjakinja, Branka Šojić-Mićunović, također umirovljena pravnica s pravosudnim ispitom.
Zato smo s Brankom odlučili napraviti kratki blic intervju kako bi približili našim čitateljima i korisnicima Pravnog savjetovališta o kakvom kvalitetnom pojačanju se radi.
- Možete li nam ukratko opisati vaše školovanje i radni vijek?
Odmah po diplomi već u ožujku 1979. godine počela sam raditi u SIZ-u mirovinskog i invalidskog osiguranja, (sada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje), Područna služba Zagreb. Uvijek sam radila na poslovima visoke stručne spreme, najprije kao referent u odjelu koji se bavio ostvarivanjima prava invalida rada kao i sudjelovanje u radu invalidskih komisija koje se donosile ocjene o radnoj sposobnosti.
Nakon 5,6 godina rada postala sam samostalni referent, odnosno rješenja koja sam donosila više nisu uključivala kontrolu, a u ljeto 1989. godine počela sam raditi na zastupanju u upravnim sporovima i rješavanju zahtjeva za umirovljeničke kredite koji su se odobravali korisnicima mirovina sve do 1991. godine.
A onda sam u rujnu 1995. godine odlučila da je vrijeme da napustim javnu službu i otvorim svoj odvjetnički ured. U odvjetništvu sam se uglavnom bavila mirovinskim i socijalnim pravima, a nekoliko puta sam zastupala i sindikalno organizirane radnike u kolektivnim tužbama u ostvarivanju prava iz radnog odnosa.
- Što smatrate najvećim problemom u ostvarivanju mirovinskih prava?
Mislim da je najveći problem u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja loša informiranost osiguranika, ali i česte izmjene Zakona i to naročito u dijelu u kojem se propisuju osnovna prava kao što je pravo na mirovinu. HZMO osigurava i odlučuje o priznanju i korištenju prava iz mirovinskog osiguranja te ima u svojoj službi Matične evidencije informacije o statusu svakog osiguranika.
Smatram da bi se Zavod trebao bolje organizirati tako da svakog osiguranika koji ostvari neko od prava, recimo pravo na starosnu/prijevremenu mirovinu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, na vrijeme pismeno obavijesti o mogućnostima da podnese zahtjev za ostvarivanje prava s točnom uputom što to za njega znači. Usput bi se mogli po službenoj dužnosti prekontrolirati svi podaci koji su potrebni da osiguranik svoje pravo na mirovinu ostvari bez stresa, a Zavod možda ne bi bio primoran donositi rješenja o predujmu mirovine jer podaci nisu ažurirani.
- Koji su neki od najzanimljivijih primjera iz odvjetničke prakse s kojima ste se susretali?
Što se tiče primjera iz prakse mogu naglasiti da sam često zastupala osiguranike koji zbog pogrešne primjene materijalnog prava uopće nisu mogli ostvariti mirovinu iako su na istu imali pravo što sam redom dokazivala na sudovima, najčešće vođenjem upravnih sporova, ali ponekad i parnica za isplatu dospjelih, a neisplaćenih mirovina pa i pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Nekoliko puta sam zastupala korisnike mirovina u sporovima u kojima je HZMO potraživao povrat mirovina isplaćenih po pravomoćnim rješenjima koje je kasnije pokušao ukinuti ili poništiti. To su redom bili visoki iznosi koje korisnici mirovine nisu mogli vratiti čak i da su htjeli. Sve takve sporove smo riješili u korist tuženih umirovljenika.
- Mjesec dana rada je prošlo otkako ste u Pravnom savjetovalištu SUH-a, kratko razdoblje, ali vidite li već neke okvire koji su najčešći problemi koji tište starije osobe i umirovljenike?
Od kada radim u Pravnom savjetovalištu SUH-a primjećujem da osiguranici koji se približavaju ostvarivanju prava na mirovinu uglavnom nisu kvalitetno informirani koju mirovinu i na koji način ostvariti, dijelom zbog lošeg rada javnih službi na potpunom informiranju, a dijelom zbog naše navike da informacije prikupljamo od prijatelja, susjeda ili rodbine što rezultira potpunom zbrkom, a često i pogrešnom odlukom.
Godinu dana prije odlaska u mirovinu svaki osiguranik bi trebao u nadležnoj jedinici HZMO-a provjeriti svoj staž i podatke o plaćama koji će poslužiti za izračun mirovine. Na takvo ponašanje radnika mogli bi utjecati i poslodavci na način da sve radnike koji se približavaju ostvarivanju prava na mirovinu, odnosno kojima će po sili zakona prestati radni odnos, jer će navršiti 65 godina i najmanje 15 godina radnog staža, na vrijeme upute u nadležne Područne službe ili urede HZMO-a.
Igor Knežević
RAD PRAVNOG SAVJETOVALIŠTA SUH-a
Kao i dosad, pravne savjete i informacije korisnici Pravnog savjetovališta SUH-a mogu dobiti uživo, putem telefona, maila, ili ispunjavanjem online formulara na SUH-ovoj webstranici https://www.suh.hr/savjeti/pitaj-pravnika/
Korisnici savjete mogu dobiti svaki dan od 9 do 13 sati, a iznimka je četvrtak kada se savjeti daju od 9 do 16 sati, upravo kako bi se izašlo ususret onima koji svoje obveze ne mogu uskladiti s jutarnjim terminima.
