Opasna praksa da se pokušava biti sam svoj liječnik postaje sve češća. Gutati tablete koje su ostale nakon izlječenja susjedu ili prijatelju postala je svakodnevna praksa pogrešnog liječenja. Valja držati na umu da se ispravno doziranje često određuje na osnovi mnogo faktora, kao što su dob, tjelesna težina, čak i spol bolesnika. Lijekovi koje nalazimo u kućnim ormarićima i ladicama često su s prošlim rokom valjanosti. Medicinski izvještaji zadnjih godina govore i o brojnim slučajevima gdje su osobe oslijepile, oglušile ili umrle nakon lijekova koje su sami sebi propisali. Bilo je i slučajeva bolesti krvi, čira na želucu, doživotnih alergija, oštećenja mozga, jetre itd.
Veoma opasan učinak samoliječenja je odgođeno prepoznavanje ozbiljnog oboljenja. Čovjek može misliti da se osjeća loše zbog poremećene probave i počne uzimati, dan za danom, sodu bikarbonu ili sredstvo protiv povećane želučane kiseline. Međutim, ta osoba može imati čir na želucu i s vremenom krvarenje ili perforaciju. Ili, recimo, druga osoba osloni se na običan sirup protiv kašlja, kako bi olakšala kronični suhi kašalj. Međutim, ona možda odlaže dijagnozu raka pluća, koji, ako ga se na vrijeme uoči, može biti operabilan i izlječiv. Ili, čovjek može imati tzv. „idiosinkrazijski“ odgovor na lijek, to jest neuobičajenu reakciju na lijek, što je inače neškodljivo za prosječnu osobu. Poznat je slučaj da je žena „posudila“ tablete za spavanje od svog susjeda kako bi izliječila svoju nesanicu. Slijedećih nekoliko noći je dobro spavala. Međutim, nekoliko dana kasnije, nakon što je ozlijedila šaku, pojavila se infekcija koja se proširila uzduž ruke. Kad je liječnik pregledao ženu utvrdio je da krvna slika pokazuje daje broj bijelih krvnih stanica opasno nizak tako da je žena morala biti hospitalizirana. Krivac su bile tablete za spavanje – bezazlene za njezinog susjeda, ali skoro smrtonosne za osobu sa idiosinkrazijskom reakcijom.
Dok se neka pretjerano odvažna samoliječenja sastoje od uzimanja lijekova koji se izdaju na recept, mnogo više ljudi posegne za lako dostupnim preparatima koji se prodaju bez recepta. I na takvim sredstvima proizvođač mora, i na pakiranju i na uputi, naznačiti način primjene, uključujući preporučenu dozu. Međutim, usprkos svim tim mjerama opreza, prevelik je broj ljudi koji ili ne pročitaju to upozorenje ili ih se ne pridržavaju.
Ipak, pored svih očitih rizika, nepraktično je odjuriti liječniku za svako kihanje ili bol u trbuhu.
Ovdje je nekoliko smjernica koje savjetuju medicinski autoriteti:
- Teoretski, samoliječenje je dopušteno ako simptom nije od neke ozbiljne bolesti i ako je malo vjerojatno da će sredstvo koje uzimate imati neku neugodnu nuspojavu. Međutim, nema simptoma, bez obzira je li to glavobolja, bol u trbuhu ili proljev, koji katkad ne ukazuje na ozbiljno oboljenje. Stoga, kad simptom ne reagira odmah na samoliječenje, razumno je posavjetovati se s liječnikom.
- Ako je glavobolja jaka, nemojte ju sami liječiti. Ona može biti znak meningitisa ili neke druge bolesti. Isto tako, kašalj koji ne prestaje može biti znak tuberkuloze ili karcinoma pluća.
- Osoba koja je već doživjela alergijsku reakciju na neki lijek treba pažljivo pročitati uputu svakog lijeka, kako bi provjerila da taj preparat ne sadrži tvar na koju je alergična.
- Izbjegavajte uzimati više od jednog bezreceptnog preparata. Možda uzimanje iste tvari dva puta rezultira time da prekoračite dopuštene doze.
- Slično, ako vam je liječnik već propisao neki lijek, nemojte se istovremeno liječiti još i s nekim kupljenim preparatom. Možete izazvati ozbiljnu međureakciju zbog kombiniranog liječenja.
- Nitko se ne bi smio samoliječiti duže od tjedan do deset dana, a da ne posjeti svog doktora. Odlaganje može učiniti da se jedno ustvari bezopasno stanje razvije u ozbiljno oboljenje.
I na kraju, oni koji pokušavaju sami liječiti sebe i druge trebaju držati na umu da su današnji lijekovi rezultat opsežnih i savjesnih istraživanja i da ti lijekovi mogu obaviti čudesna izlječenja. Međutim, ako se ne uzimaju točno prema uputama, mogu izazvati i velike nevolje, stoga s lijekovima treba postupak uvijek pažljivo. To je poruka koja vas može spasiti nepotrebnog strahovanja – a možda vam i spasiti život.
dr. Ivo Belan
CRTANJE I RUKOTVORINE
Kreativnošću do zdravlja mozga
Kako starimo, naš mozak prolazi kroz prirodne promjene – pažnja, pamćenje i brzina obrade informacija s vremenom mogu slabjeti. Ipak, istraživanja pokazuju da životne navike mogu znatno utjecati na to koliko će se ti procesi usporiti. Među navikama koje se izdvajaju po svom pozitivnom učinku su upravo kreativne aktivnosti i hobiji. Studija objavljena u časopisu Neurology pratila je starije osobe u dobi od 85 do 89 godina tijekom nekoliko godina, a cilj je bio otkriti koje životne navike mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti. Rezultati su pokazali da oni koji su se bavili kreativnim aktivnostima – slikanjem, šivanjem, izradom rukotvorina ili obradom drva – imaju znatno manju vjerojatnost razvoja blagih kognitivnih poteškoća, koje često prethode demenciji. Konkretno, osobe uključene u umjetničke hobije imale su i do 70% manji rizik od problema s pamćenjem. Rukotvorine, poput šivanja ili drvodjelstva, smanjile su rizik gotovo upola, a čak je i redovita uporaba računala imala zaštitni učinak. Posebno se istaknula i važnost društvenih aktivnosti: druženja, putovanja i sudjelovanje u klubovima povezani su s boljim očuvanjem mentalne svježine.
Važno je naglasiti da postoje i drugi čimbenici rizika za kognitivni pad – primjerice, visoki krvni tlak ili depresija u srednjoj dobi. Ipak, rezultati pokazuju da svakodnevne aktivnosti koje uključuju kreativnost, znatiželju i društvenu povezanost mogu ojačati moždane funkcije, potaknuti stvaranje novih neuronskih veza i pridonijeti osjećaju svrhe i zadovoljstva u kasnijem životu. Ono što je važno jest redovitost i uživanje u procesu. Uz to, kombinacija kreativnosti i društvenog kontakta – primjerice radionice, tečajevi ili zajednička druženja – dodatno pojačava pozitivan učinak. Zato, osim čitanja Glasa umirovljenika, uputite se pravac u najbližu SUH-ovu podružnicu koja vam nudi sve navedeno.
Mirna Šverko Fluksi
