Najpoznatiji američki institut za javno mnijenje Gallup svake godine u suradnji s Organizacijom Ujedinjenih naroda provodi u 143 zemlje istraživanje o najsretnijim i najnesretnijim zemljama. Što mislite gdje je tu Hrvatska i koji su faktori koji najviše utječu na takvu prosudbu? Prvo, najsretnija zemlja nije među najbogatijima, čak niti među najrazvijenijim zemljama svijeta. Finska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, a Hrvatska je zauzela 48. mjesto.
Među susjednim zemljama najsretnija je Slovenija na 22. mjestu, Italija je 33., Srbija 45., a Mađarska 51. Crna Gora je na 67. mjestu, a Bosna i Hercegovina je na 71. mjestu. Ispred nas su i zemlje poput Nikaragve, Saudijske Arabije i Paname. Važni su faktori povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju, i to je čarobna formula za sreću stanovnika.
Stari, žene, samci
No, u slučaju Hrvatske nije sve baš tako naizgled sretno. Postoje sretniji i nesretniji. Naime, kod mlađih od 30 godina Hrvatska je na 14. mjestu, a kod starijih od 60 godina čak na 80. mjestu. Zašto su hrvatski starci u donjem dijelu svjetske ljestvice?
Eto i najnovijih podataka Državnog zavoda za statistiku, po kome je prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio 5.924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura. No, to su opet samo prosjeci.
Prema dobi najviša stopa rizika od siromaštva je u osoba u dobi od 65 ili više godina te iznosi 34,8 posto, s vidljivim trendom rasta iz godine u godinu. Premijer nam priča kako je umirovljenicima sve bolje, kako su im mirovine u njegova zadnja dva mandata porasle za 60 posto, a čak i domaće statistike pokazuju kako je siromaštvo hrvatskih starica i staraca sve veće. K tome, u toj dobnoj skupini najveća je stopa rizika od siromaštva u žena i iznosi 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. No i to nije točno, jer to su podaci na bazi 2022. godine, a danas su sigurno porasli.
Nesreća koja klizi dalje
Dalje, prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto. Žena starija od 65 godina je u 70 posto slučajeva siromašna, ma kako da bude sretna, kako da ima dovoljno povjerenja u institucije koje joj ne osiguravaju niti dovoljno hrane, niti skrbi za zdravlje?
Zašto su oni stariji od 80 godina zapravo najnesretniji? Jer su potrošili, ako su uopće imali, sve ušteđevine, lošeg su zdravlja i nemaju dovoljno novca za liječenje, niti za dugoročnu potporu u domaćinstvu, ne mogu raditi i zarađivati, a još k tome ako žive u Panonskoj Hrvatskoj još su siromašniji, osamljeniji i nesretniji.
I tako je Hrvatska peta od 25 EU zemalja po siromaštvu starijih od 65 godina, a među prvima po siromaštvu žena, osobito onih starijih od 80 godina. U dobrom su društvu Bugarska, Litve, Estonije i Latvije u kojima se starce ne voli, ne pazi, ne skrbi se o njima. Tako kažu statistike, europske i hrvatske.
Jasna A. Petrović
