U našem Glasu umirovljenika već smo u studenom 2022. pisali kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) pokrenuo novu web stranicu specijaliziranu za zapošljavanje umirovljenika. Nedostatak radne snage nagnao je poslodavce da se okrenu prema umirovljenicima, jer čak ni izdanih preko 100.000 radnih dozvola za strance u 2022. godini nije pokrilo sve potrebe za radnom snagom. Zbog toga je HZZ u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odlučio pomoći i poslodavcima i umirovljenicima koji žele povećati svoj skromni budžet, a inicijativu su dale umirovljeničke udruge SUH i MUH.
Iako je web stranica zaživjela 31. listopada 2022. već u tri mjeseca vide se pozitivni učinci njezinog lansiranja, kazala nam je rukovoditeljica odjela za rad s poslodavcima HZZ-a, Ivana Šimek, koju smo posjetili u Središnjem uredu HZZ-a u Savskoj ulici u Zagrebu.
115 savjetnika za umirovljenike
„Bilježi se porast korisnika web stranice iz mjeseca u mjesec, gledaju se prvenstveno informacije o zapošljavanju uz rad na pola radnog vremena, a odmah uz to i vrste poslova koje se nude. Tako je dosad 125 umirovljenika popunilo online obrazac sa svojim podacima te su im se nakon toga javili naši savjetnici, koji im odmah pomažu da pronađu posao koji žele. Naravno, svjesni smo i da mnogi umirovljenici nisu informatički osposobljeni ili do njih nije doprla informacija o novoj web stranici, zbog čega smo tiskali 40.000 letaka s važnim informacijama, a koje smo rasporedili na naša 22 područna ureda i 99 ispostava“, kaže Šimek, dodajući kako HZZ diljem Hrvatske ima 115 savjetnika sa zapošljavanje koji su dobili zadatak pomoći umirovljenicima da lakše dođu do posla, a letci će pomoći i da se obuhvate umirovljenici u ruralnim krajevima do kojih informacije puno teže dolaze.
Jedan od savjetnika za umirovljenike je i Vladimir Debeljak, voditelj ispostave HZZ-a u zagrebačkoj Malešnici, koji nam je u razgovoru opisao proceduru pomaganja umirovljenicima da pronađu posao, ali i kako se nova web stranica za zapošljavanje umirovljenika već pokazala doista korisnom.
„Bilježimo povećani interes umirovljenika u našoj ispostavi, prije smo samo povremeno imali telefonske upite ili osobne dolaske umirovljenika, ali sada smo putem web stranice u prosincu i siječnju ostvarili 13 kontakata, a van web stranice samo dva kontakta. Nakon što umirovljenici ispune online upitnik sa svojim podacima i preferiranim poslovima, moja je zadaća stupanje u kontakt s njima i davanje svih informacija i pružanja pomoći oko traženja posla. Primjerice od 15 zainteresiranih, deset ih je odlučilo ući u HZZ-ovu evidenciju da traže posao, preostali su kazali da će sami pretraživati poslove“, kaže Vladimir koji je u istom razdoblju od 10 evidentiranih uspio za dvije umirovljenice pronaći posao, a za treću osobu je zapošljavanje pred realizacijom.
Zašto ne bolji poslovi?
Već smo pisali kako glavnina poslova koja se nudi umirovljenicima se odnosi upravo na manje kvalitetne ili teške fizičke poslove, zbog čega to umirovljenike uglavnom odbija i zbog čega je Hrvatska pri dnu EU jer samo dva posto umirovljenika radi, dok je EU zaposleno oko 15-20 posto umirovljenika. Ivana Šimek kaže kako je ponuda poslova za umirovljenike zapravo ogledalo ponude poslova za sve ostale radnike, jer su doista najtraženiji upravo radnici u građevini, konobari, medicinske sestre, odnosna deficitarna zanimanja, zbog kojih se i izdaje toliko puno radnih dozvola za strance. No, kaže i kako su u HZZ-u svjesni činjenice kako se umirovljenicima nude uglavnom poslovi koji im nisu privlačni, a zbog čega je HZZ odlučio nešto napraviti i po tom pitanju.
„Analizirali smo nekoliko istraživanja u kojima je dokazano da starije osobe nemaju problem s pamćenjem, kao i da su njihova mudrost i iskustvo u konačnici dovode da obavljaju radne zadatke čak i bolje od mladih ljudi. Zbog toga radimo na osvještavanju poslodavaca, kako bi umirovljenicima nudili i kvalitetnije poslove, za koje je potrebna viša kvalifikacija ili obrazovanje, zbog čega smo nedavno na adrese 61.000 poslodavaca poslali mail u kojem su sadržana i ta istraživanja“, kaže Šimek.
Primorani raditi zbog egzistencije
Kako bi približio poslodavce i umirovljenike koji žele raditi HZZ je u svoja 22 područna ureda organizirao urede za poslodavce, a 37 savjetnika radi isključivo s poslodavcima, s njima su u stalnoj komunikaciji, ali ih i obilaze. Šimek kaže kako savjetnici imaju zadaću osvješćivati poslodavce o pravima na jednake mogućnosti i na poštivanje različitosti, s obzirom da mnogi poslodavci nisu razvili takvu vrstu razmišljanja.
Vladimir Debeljak nam je pak otkrio zanimanja dviju umirovljenica kojima je pomogao da se zaposle na pola radnog vremena.
„Jedna umirovljenica je kao diplomirana kriminalistkinja bila svjesna da se ne može zaposliti u struci pa joj je odgovarao administrativni posao koji smo pronašli, dok je druga umirovljenica radila prije u administraciji, a sad radi u jednoj prodavaonici zdrave hrane. Treći koji bi se uskoro trebao zaposliti je visokoobrazovani umirovljenik koji je radio u diplomaciji i odgovara mu raditi administrativne poslove. Drago mi je da umirovljenici mogu pronaći posao i tako se osjećati korisnima i nešto zaraditi, naravno nije mi drago ako je razlog njihovog zapošljavanja samo borba za egzistenciju“, iskreno će Debeljak.
I doista, istraživanje koje je prenijela i Pučka pravobraniteljica u svom izvještaju za 2021. godinu kaže kako 74 posto hrvatskih umirovljenika radi jer su primorani zbog teške materijalne situacije.
Mnogi od njih upravo jer nisu imali izbora često rade i teške fizičke poslove. Zbog toga se SUH zalaže da rad u mirovini bude izbor umirovljenika, a ne egzistencijalna potreba, zbog čega prvo i osnovno treba povisiti mirovine umirovljenicima kako bi im se poboljšao standard, a zatim im i ponuditi kvalitetnije poslove na tržištu rada te i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine.
Igor Knežević
