Na sjednici Vlade RH održanoj 14. studenog 2022. raspravljalo se o prijedlogu Državnog proračuna za 2023. godinu, te je premijer Andrej Plenković istaknuo da su tri osnovna cilja novog proračuna ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost. Što se tiče ovog posljednjeg, Plenković je kazao da to podrazumijeva nastavak rasta mirovina i nastavak rasta plaća. I doista, prema prijedlogu proračuna za sljedeću godinu kojeg smo pročešljali, predviđeno je da rashodi za mirovine i mirovinska primanja rastu za 512,7 milijuna eura više nego u 2022. godini, što preračunato u još aktualnu valutu iznosi 3,8 milijardi kuna povećanja. HZMO-ov tekući plan za isplatu mirovinu u 2022. godini iznosi 45,3 milijarde kuna, što znači da će se u sljedećoj godini za isplatu mirovina izdvojiti preko 49 milijardi kuna.
Pogledaju li se prethodne dvije godine, proračun za 2021. imao je povećanje izdataka za mirovine za 870,3 milijuna kuna, a godinu nakon toga proračun za 2022. je imao povećanje izdataka za mirovine u iznosu od 900,5 milijuna kuna. Zaključak je kako je Vlada RH za 2023. godinu doista odlučila, puno više nego što je bilo uobičajeno prethodnih godina, povećati izdatke za umirovljenike.
EU injekcija
Na toliko povećanje rashoda za mirovine najveći utjecaj je imao novi model obiteljske mirovine koji kreće od 1. siječnja 2023. godine, kojim će se sve obiteljske mirovine povećati za 10 posto, ali i po prvi put omogućiti da osoba zadrži mirovinu i dobije dio partnerove. Dakako, utjecat će i inflacija, koja će u sljedećoj godini po projekcijama biti malo ispod šest posto. Također, povećat će se i najniže mirovine za 3 posto, kao i uvesti veća bonifikacija za one koji ne odu u starosnu mirovinu čim napune 65 godina. Sve su to mjere za koje treba pohvaliti Vladu i za koje su dijelom zaslužne i umirovljeničke udruge koje su i predlagale te mjere, iako nisu sve usvojene ili barem ne na način koji su udruge željele, poput mogućnosti da se uz zadržavanje vlastite uzme i do 50 posto mirovine preminulog partnera.
Svakako Vladi je u jednom takvom „odrješenja kese“ pomogla i financijska injekcija Europske unije, jer će se u hrvatski proračun sljedeće godine sliti oko pet milijardi eura od pomoći EU, a što je 32,8 posto više nego ove godine, dvije milijarde eura u sljedećoj godini, a od doprinosa za mirovinsko osiguranje država će uprihoditi oko 300 milijuna eura više nego u 2022. godini, odnosno ukupno četiri milijarde eura ili 30 milijardi kuna. Iako će se izdvajanja za mirovine doista uvelike povećati, Vlada će, realno gledajući, tek poboljšati standard obiteljskih umirovljenika, svi ostali umirovljenici i dalje imaju pravo biti potpuno nezadovoljni s iznosima svojih mirovina.
Dodatke prebacite u mirovine!
Naime, troškovi života i dalje sve više rastu, a formula usklađivanja mirovina i dalje ne prati u cijelosti rast troškova (ili plaća), pa su tako naši umirovljenici siromašniji nego prije godinu dana, unatoč oporavku gospodarstva od korona krize i samohvali kako smo imali rekordnu turističku sezonu. Ništa bolja situacija, a zapravo i gora će biti u 2023. godini, kad se predviđa realni rast BDP-a od tek 0,7 posto, što znači novo stezanje remena i gotovo nikakav realan rast mirovina. Zbog toga umirovljeničke udruge i dalje zahtijevaju rast svih mirovina za 10 posto duga zblg pogrešnog izračuna prve vrijednosti AVM još od 1999. godine, ali i hitnu promjenu formule usklađivanja mirovina.
Ono što se posljednjih dana od Vlade moglo čuti je da će se i u sljedećoj godini osigurati jednokratni dodaci na mirovine, kojih je u 2022. godini isplaćivala čak u tri navrata. Postavlja se retoričko pitanje zbog čega Vlada ne bi umjesto tih dodataka novac upotrijebila da svima uveća iznose mirovina, kako to traže Sindikat i Matica? Ah da, ljepše zvuči kad nekome tko ima mirovinu od 1.200 kuna isplatiš u tri navrata 1.200 kuna dodatka, nego da mu s tih 3.600 kuna povisiš mirovinu, koju kad podijeliš na 12 mjeseci ispadne da je uvećana samo 300 kuna. Ili onome koji ima mirovinu 4.000 kuna isplatiš tri puta po 400 kuna, jer kad bi podijelio na cijelu godinu mirovina bi mu rasla samo 100 kuna.
A i ne daj Bože da se dogodi kakav poremećaj u ekonomiji, pa shvatiš da si siromahu omogućio porast njegove bijedne mirovine, i sada nemaš novca da isplatiš vojsku partijskih uhljeba, ne samo svoje stranke, razgranatih od javnih tvrtki, do seoskog načelnika općine kojem je jedina svrha postojanja radnog mjesta da mu se isplaćuje plaća.
Ušteda na smrtnosti
Dok god imamo glomazni sustav izmišljenih radnih mjesta u javnoj upravi i poduzećima, dok god imamo slučajeve pronevjere novca u tvrtkama poput INA-e gdje je nestalo milijardu kuna, kad znamo da je Hrvatska najgora u EU u udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 37 posto, tada s pravom imamo pravo tražiti povećanje mirovina, jer je novac iz državnog proračuna nepravilno i nepravedno raspoređen. Da ne spominjemo i lažne invalide, branitelje i slične, i potrebu za revizijom svih mirovina, a naročito onih po posebnim propisima.
Tu je i tzv. višak smrtnosti tijekom pandemije koronavirusa u odnosu na petogodišnji prosjek od gotovo 19 i pol tisuća osoba, od čega su većina umrlih umirovljenici, što znači da je država i tu uštedjela popriličan iznos. Hrvatska kao da je tek na početku svog postojanja, jer svima su nam potrebne reforme, i starima i mladima. I reforma zdravstva, i školstva, i reforma rada i mirovinskog sustava, i reforma shvaćanja da je normalno kad si u Hrvatskoj umirovljenik da si u većini slučajeva na granici siromaštva.
Igor Knežević
