UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kredit u mirovini - da ili ne?

 

     U posljednjih nekoliko godina na bankarskom tržištu dogodila se poplava ponuda umirovljeničkih kredita. Dok su banke prije percipirale umirovljenike kao izrazito rizičnu skupinu, ipak su shvatile kako se radi o iznimno vrijednim klijentima koji dugovanja vračaju na vrijeme i nerijetko štede...

Piše: Ana Kuzmanić

     Tomislav je umirovljenik već tri godine, zasluženu mirovinu na­kon 45 godina rada dočekao je u privatnoj građevinskoj tvrtki kao voditelj gradilišta. On, kao i većina umirovljenika u Hrvat­skoj, nema dostatnu mirovinu za sve životne troškove te, ako želi uložiti u održavanje stana, mora podići kredit. „Supruga još uvijek nije u mirovini, ali njena primanja su manja od mojih, ima minimal­nu plaću, a moja mirovina iznosi 3.500 kuna. Već duže vrijeme raz­mišljamo o promjeni prozora kako bismo uštedjeli na grijanju, a ti­me i podigli malo vrijednost stana. Kako nemamo dovoljno sredsta­va da bi to platili od naših primanja, morat ću podignuti kredit“, go­vori nam Tomislav.

     Kako kaže, svugdje vidi oglase koji „vrište" o povoljnim kreditima bez jamaca, s niskim kamatama i mjesečnim otplatama, ali jasno mu je da je riječ o tzv. zelenaškim kreditima koji upravo ciljaju na umirovljenike ili nezaposlene, kojima ozbiljne banke ne bi odobrile tolike iznose kredita uz povoljne kamate. Nažalost, veliki je broj onih koji su „upali u zamku“ i uzeli zelenaške kredite koji su im do­nijeli samo dodatne brige i trošak. Tomislav je upravo zbog takvih brojnih priča odlučio dobro istražiti koje banke nude najpovoljnije umirovljeničke kredite. Zamolio nas je za pomoć. Što nude Addiko banka, Erste & Steiermarkische banka, Hrvatska poštanska banka, Raiffeisen, Zagrebačka te Banka splitsko-dalmatinska (BSD)?

Krediti samo za mlađe umirovljenike

     Sve banke umirovljenicima nude nenamjenske gotovinske kredi­te, i to uglavnom u kunama, pogotovo nakon afere s kreditima u švi­carskim francima. Ali, svi krediti su u ograničenim iznosima, s uvje­tom da korisnik kredita u trenutku otplate zadnje rate ne bude sta­riji od 75 godina. Iznimke su Erste banka - gdje korisnik ne smije bi­ti stariji od 78 godina do otplate zadnje rate te Zagrebačka banka koja je tu dobnu granicu podignula na 84 godine. Kao jedini kriterij za ocjenu kreditne sposobnosti u svim slučajevima razmatra se vis­ina mirovine, a ona ne smije biti niža od 1.500 kuna. Tako, primje­rice, ako      Tomislav želi podignuti kredit u Hrvatskoj poštanskoj ban­ci, s maksimalnim iznosom od 45 tisuća kuna i s najdužim rokom ot­plate od 7 godina, onda će to morati napraviti već danas, jer će već iduće godine biti prestar za podizanje kredita.

Limitiran iznos, kratki rok otplate,visoke kamate

     Maksimalni iznosi kojima se umirovljenici mogu zadužiti poprilično su limitirani i u rasponu su od 20 tisuća kuna (koliko nudi Raiffeisen) do 75 tisuća kuna (koliko nudi BSD). Od provjerenih banaka, jedino BSD nudi mogućnost zaduživanja do 150 tisuća kuna, ali uz uvjet jednog kreditno sposobnog jamca ili hipoteke na nekretninu. Rokovi zaduživanja uglavnom su slični - kreću se od godine do sedam godi­na. Iznimke su Zagrebačka banka koja nudi najniži rok otplate od 10 mjeseci, dok BSD nudi najviši rok otplate od deset godina.

     Kamate su kod svih banaka razmjerno visoke, znatno više od onih koje se nude kod drugih vrsta kredita za mlađe osobe. Svaka­ko je razlika uzimate li kredit u kunama ili eurima, odnosno ako uzmete kredit u Zagrebačkoj banci, koja jedina nudi kredit u eurima, kamata će uz valutnu klauzulu iznositi relativno niskih 6,95 posto. Od ostalih banaka najpovoljniju kamatu nudi HPB s 7,17 posto ako ste klijent banke, slijedi je Raiffeisen s fiksnom kamatom od 7,25 posto ako ste njihov klijent, Zagrebačka sa 7,45 posto, Erste s 8,73 posto, Addiko s 8,74 posto te BDS s najvišom fiksnom kamatom od 9,17 posto.      Također je važno naglasiti kako su kamate s vremenom pale, jer su na početku prvog vala umirovljeničkih kredita iznosile i do 10 posto. Ovo bi, dakle, bile povoljne kamate, iako austrijski umi­rovljenik takve kredite dobiva za upola niže!

Pravo na ovrhu i druge instrumente „osiguranja

     Osim samih iznosa kredita, stopa, rokova otplata, jako su bitni uv­jeti za podizanje kredita. Kao što smo već naglasili, važno je da oso­ba koja podiže kredit ima mirovinu veću od 1.500 kuna. Unatoč tome što je to jako mali iznos mirovine, bankama je i to prihvatljivo, jer um­irovljenici, za razliku od dijela zaposlenih osoba, imaju stabilna i stal­na primanja. Osim Addiko banke, u kojoj možete podići kredit bez ja­maca, depozita i potvrde javnog bilježnika o zaduženju, sve navede­ne banke traže Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika i Zadužnicu uz solemnizaciju kod javnog bilježnika. BDS traži i jednog kreditno spo­sobnog jamca ili hipoteku na nekretninu ako osoba podiže kredit ve­ći do 75 tisuća kuna. Vrlo važno, sve banke ističu kako imaju pravo „zatražiti i dodatne instrumente osiguranja“ što znači da bez obzira na oglašavanje kredita „bez jamaca, zadužnica ovjerenih kod javnog bilježnika“ i slično banka uvijek zadržava pravo za poduzimanje do­datnih pravnih mjera ako kredit ne možete vratiti.

Ništa bez detaljnog informiranja!

     Iako vam se pojedina ponuda kredita može činiti povoljna, uvijek se detaljno informirajte o svim uvjetima kredita i ne oslanjajte se is­ključivo na informacije iz banke. Pogotovo nemojte vjerovati oglasi­ma na tramvajskim stanicama, letcima i oglasima sa sitnim slovima. Sjetite se da su upravo banke bile te koje dužnicima u švicarskim francima nisu dale sve informacije o kreditima što je u konačnici i dovelo ogroman broj ljudi u dužničko ropstvo. Ako je potrebno oti­đite u banku nekoliko puta, pitajte sva pitanja koja vam padnu na pamet i dobro razmislite koliki kredit ćete uzeti i na koliko vremena. Također danas postoje različite udruge poput Udruge za zaštitu po­trošača ili Udruge Franak, koje vam mogu dodatno razjasniti nejasnoće vezano za kredite, dati odgovore na pitanja koje nećete dobi­ti u banci. Iako je danas relativno lako uzeti kredit, zapamtite da je to odluka koja se ne donosi olako i ne bez potpunih informacija. Oprez, jer poslije je kasno!