UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

BIOLOŠKI SAT: Koliko brzo starimo?

 

 

     Prema ispitivanju obavljenom na sveučilištu Maryland, ako vaš krvni tlak uvelike prelazi normalne granice, možete fizički biti 20 godina stariji nego drugi iz vaše generacije. Ako ste imali bake i djedove koji su doživjeli 80 godina, vi ćete vjerojatno nadživjeti većinu svojih kolega za četiri godine. Ako živite na selu, vjerojatno ćete živjeti pet godina duže nego ako živite u gradu.

     Zašto neki ljudi stare brže od drugih? Svatko od nas, ustvari, ima tri različite dobi: kronološku (označenu kalen­darom); biološku (starenje tijela); psihološku (koliko staro djelujemo i kako se osjećamo). Nedavna istraživanja ukazu­ju kako se čini da čovjek može održati svoju energiju čak i do kasne životne dobi. Mnoga pogoršanja za koja se nekad okrivljavao proces starenja, ustvari su uzrokovana bolešću. Primjerice, ateroskleroza (otvrdnuće arterija) se dugo sma­trala normalnom pojavom u starenju. Međutim, danas se zna da je to bolest uzrokovana kemijskom neravnotežom.

Stres i okoliš važni za dob

     Važan faktor u procesu starenja je stres, ali i nedostatak stresa. Mala umjerena doza stresa je potrebna. Ispitivanja su pokazala da časne sestre rjeđe pate od raka te srčanih i želučano-crijevnih poremećaja, nego druge žene. One rade i nakon 65. godine, a i duži im je životni vijek.

Okoliš je također važan. Primjerice, koža oštećena od sunca postaje suha, hrapava, mlohava i naborana. Ljudi koji žive u toploj, vlažnoj klimi imaju kraći životni vijek. Prerano sijeđenje kose može biti uzrokovano neodgova­rajućom prehranom u ranom djetinjstvu, nedovoljno ili prekomjerno aktivnom žlijezdom štitnjačom, mentalnim ili fizičkim šokom.

     Određeni stupanj gubitka sluha je dio procesa starenja. Međutim, neke bolesti često pogoršavaju situaciju. Što se tiče seksa, doktori se uglavnom slažu da su problemi koji dolaze u starenju uglavnom psihološke prirode.

     Može li se išta učiniti kako bi se spriječili ili usporili učinci starenja? Može, barem na jednom području, a to je prehrana. Postoje dokazi da izbjegavanje velikih količina hrane može biti od pomoći. Izbjegavanje prekomjerne tje­lesne težine ima višestruke zdravstvene koristi.

Imunitet je ključ starenja

     Tjelovježba može usporiti proces starenja. Od 30. go­dine života interes i sposobnost za intenzivni fizički napor počinje se smanjivati. Kardiolozi kažu da kućni poslovi i ostale fizičke aktivnosti, a ne hormoni, mogu biti jedan od primarnih razloga zbog kojih žene uspijevaju izbjeći teže oblike ateroskleroze do vremena nakon menopauze.

     Neki znanstvenici smatraju da ključ za brzinu procesa starenja leži u tjelesnom imunološkom obrambenom su­stavu, to jest u nedostatku otpornosti prema mikrobima ili kemijskim supstancama koje napadaju organizam i da to može objasniti zašto neki ljudi stare brže od drugih. Osim ovog, postoje i druga teorijska objašnjenja. Tako, primje­rice, neki znanstvenici objašnjavaju to nasljednim osobi­nama. Oni vjeruju da smo svi rođeni s jednim unutrašnjim biološkim satom, koji je programiran tako da otkucava određeni broj godina.

     Međutim, možda je od svega najvažniji faktor - stav koji imamo prema starenju. Jedan je filozof kazao: „Onaj koji je mirne prirode i koji je sretan, rijetko će osjećati pri­tisak godina. Međutim, onaj koji ima mrgudnu i vulkansku narav, njemu će i mladost i starost biti podjednako opte­rećenje."

dr. Ivo Belan