Mirovinski stručnjak Željko Šemper podnio je tužbu Ustavnom sudu zbog načina usklađivanja mirovina, smatrajući da su umirovljenici sustavno zakinuti zbog manjeg izračuna prilikom većine usklađivanja. Šemper je javnosti otkrio ključne detalje tužbe, uz koju je priložio precizne izračune te odgovor ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića, koji tvrdi da je razlika zanemariva.
Problem, kako objašnjava Šemper, leži u tome što Zavod za mirovinsko osiguranje prilikom usklađivanja mirovine računa na dvije umjesto četiri decimale, što rezultira manjim iznosima mirovina. Iako se na razini pojedinca radi o sitnim iznosima, ukupni gubitak umirovljenika na godišnjoj razini mjeri se u milijunima eura.
Problem zaokruživanja decimala
Upravno vijeće HZMO-a je kod zadnjeg usklađivanja u srpnju, donijelo odluku o postotku usklađivanja, koji je iznosio 7,46 %. No, Zavod za mirovinsko osiguranje zaokružio je iznos na dvije decimale, na 13,17 eura, što je dovelo do razlike u obračunu. Kada se taj iznos podijeli sa starom AVM, dobiva se povećanje od 7,42 %, iako je službeno iznosilo 7,46 %. Tako su umirovljenici zapravo dobili 0,04 % manje nego što su trebali.
„U više navrata upozorio sam Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ministra Piletića i ravnatelja HZMO-a na ovo. Ništa se nije promijenilo. Od ministra Piletića sam dobio pojašnjenje kako je AVM novčana vrijednost mirovine za jedan osobni bod, pa AVM nije moguće iskazati na više decimalnih mjesta, zbog čega onda dolazi do odstupanja u usklađenom iznosu mirovine. Isto tako pojašnjavaju da se ove razlike u dužem razdoblju prebijaju, a utjecaj zaokruživanja je uglavnom neutralan“, pojašnjava Šemper u svojoj ustavnoj tužbi.
Koliko su umirovljenici izgubili?
Šemper ističe da se u formuli izračuna mirovine svi parametri obračunavaju na četiri decimale, pa ne vidi razlog zašto bi aktualna vrijednost mirovine bila iznimka. Ipak, HZMO primjenjuje drugačiji pristup, računajući je na samo dvije decimale, što u konačnici dovodi do financijskih gubitaka. Kada se takva praksa primijeni na sve umirovljenike, ukupna šteta godišnje doseže milijunske iznose, smatra Šemper.
Analizom posljednjih šest usklađivanja od 2022. godine, Šemper je utvrdio da su umirovljenici u pet navrata bili zakinuti, dok je samo jedno usklađivanje išlo u njihovu korist.
„Najveća šteta nastala je upravo u posljednje dvije godine, kada su cijene i plaće značajno rasle, a umirovljenici su dobili manja usklađenja nego što su trebali“, naglašava.
Primjerice, siječanjsko usklađivanje 2024. godine povećalo je AVM s 11,77 na 12,26 eura, no zbog zaokruživanja su umirovljenici s prosječnom mirovinom od 452,74 eura izgubili oko 0,12 eura mjesečno. Na razini svih umirovljenika to je značilo gubitak od 149.000 eura mjesečno, odnosno 1,7 milijuna eura godišnje.
Slično se dogodilo i u srpnju prošle godine, kada je prosječna mirovina od 535 eura bila manja za 20 centi, što je na razini svih umirovljenika rezultiralo mjesečnim gubitkom od gotovo četvrt milijuna eura, odnosno oko 1,4 milijuna eura u šest mjeseci.
Ministarstvo: „Umirovljenici nisu oštećeni“
Zbog posljednja dva usklađivanja ukupni gubitak umirovljenika tako je premašio tri milijuna eura, izračunao je Šemper. U svojoj ustavnoj tužbi priložio je mišljenja stručnjaka koji ističu da bi pravedniji način obračuna bio korištenje više od dvije decimale. No, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ne dijeli to mišljenje.
U svom odgovoru Šemperu, ministar Marin Piletić objašnjava da se AVM računa kao novčana vrijednost mirovine te da se zbog toga ne može iskazivati s više od dvije decimale.
„Zbog takvog načina obračuna dolazi do odstupanja u usklađenom iznosu mirovine“, navodi ministar. Dodaje i da se svota mirovine iskazuje u eurima i centima, zbog čega su veće decimalne vrijednosti nepraktične te se zaokruživanje smatra nužnim. Prema njegovim riječima, umirovljenici dugoročno nisu zakinuti, jer je od 1999. godine do danas ukupna razlika u usklađivanju za prosječnog umirovljenika iznosila tek 13 centi. „Ponekad je obračun na dvije decimale išao i u korist umirovljenika, pa kada se sve zbroji i oduzme, razlika je zanemariva“, kazao je Piletić.
Reakcija i na 12 mjeseci staža
Nakon što je ministarstvo, odnosno Vlada izašla s prijedlogom da se samo budućim umirovljenim majkama uvede 12 mjeseci dodanog staža po djetetu, osim predstavnika SUH-a koji su reagirali i na sastanku Radne skupine za izmjene ZOMO-a i na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, reagirao je i Šemper. On je 11. ožujka podnio Ustavnom sudu ocjenu ustavnosti spornog članka ZOMO-a, jer kao i SUH, smatra da je riječ o diskriminaciji.
„S obzirom na to da je dodani staž majkama pravo za svako rođeno dijete, smatram da jedno te isto pravo mora važiti i biti jednako za sve majke, bez obzira kada su i u kojoj godini umirovljene. Ovim pravom ne može se i ne smije manipulirati u predizbornim obećanjima, jer vrijeđa sve majke i njihovu djecu i nanosi im moralnu i materijalnu štetu. Iz ove analize i mojeg zahtjeva očito je da se radi o diskriminaciji, što je neprihvatljivo u našoj socijalnoj i demokratskoj državi Hrvatskoj“, napisao je između ostalog Ustavnom sudu Šemper.
M.Š.F./I.K.
