Ima li ikakve koristi od Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, pitaju se umirovljenici, osobito oni koji zbog rastuće inflacije ne mogu rastezati novac ni za skromnu prehranu kroz cijeli mjesec. Ima koristi, barem se to vidjelo i na posljednjoj 11. sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 28. ožujka 2023. kad je oko bogatog dnevnog reda zaredala trosatna oštra rasprava. Ministar Marin Piletić je zahvalio umirovljeničkim udrugama, Sindikatu i Matici, što je na njihov prijedlog nedavno ukinut krizni porez koji je obuhvaćao 96.343 umirovljenika po posebnim propisima, kojima su mirovine blokirane na 3.500 kuna i to još od 2010. godine kad je premijerka Kosor iskazala ne samo neshvatljivu socijalnu neosjetljivost prema dijelu branitelja, već i ukinula usklađivanje mirovina te uvela dodatni zdravstveni doprinos na mirovine od jedan i tri posto.
Da, točno je da su se Sindikat i Matica, ne samo preko Nacionalnog vijeća i resornog Piletićevog ministarstva, već i direktno u pregovorima s premijerom Plenkovićem, izborili za ukidanje tih zaboravljenih kriznih nameta. Također, 33.000 umirovljenika će od svibnja biti oslobođeno neshvatljivog 12-godišnjeg plaćanja dodatnog zdravstvenog doprinosa. Paralelno su krcati kompjutori HZMO-a zahtjevima za obiteljsku mirovinu i obiteljski dodatak, koji će ostvariti oko 155.000 umirovljenika, uglavnom žena, ali su se obiteljske mirovine svima povećale za deset posto. Svim korisnicima najniže mirovine su povećane za tri posto, a travanjsko usklađivanje podići će mirovine za 5,37 posto. I to je godinama bilo u programima i na stolu pregovora umirovljeničkih udruga s Vladom.
Trka s preponama
No, sve je to dakako premalo i ne slijedi inflaciju, a pogotovo ne cijene hrane, što će u svibnju donekle popraviti već peti jednokratni dodatak od 60 do 160 eura.
Istovremeno se dovršavaju prijenosi vlasničkih prava nad preostalim domovima za starije osobe njihovim osnivačima – županijama, što su također ishodile umirovljeničke udruge dugotrajnim lobiranjem. Sindikat i Matica su uspjele ishoditi i pokretanje izmjena Zakona o obveznim odnosima s ciljem ukidanja dosmrtnog uzdržavanja te donormiranja instituta doživotnog uzdržavanja, a sudjeluju i u radnoj skupini koja će preinačiti Zakon o nacionalnoj naknadi za starije od 65 godina. Puno toga je prošlo kroz dnevne redove Nacionalnog vijeća, mnogo toga se i uspjelo izboriti.
Ipak, puno je nezadovoljnih umirovljenika, a siromaštvo starijih osoba je u porastu – svaki treći je u toj kategoriji, novi Zakon o socijalnoj skrbi se pokazao promašenim, a skorašnje izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti ne obećavaju stvarne promjene. Na sjednici je Bojan Vidović iz Ministarstva zdravstva pokušao prikazati buduće zdravstvo kao djelotvornije, no taj dojam nisu stekli predstavnici umirovljenika, ne vidjevši ozbiljne promjene niti u području interakcije privatnog i javnog zdravstva. Jedini je pomak što će zaposleni umirovljenici imati konačno pravo na naknadu za bolovanje i na račun HZZO-a, a što su umirovljeničke udruge tražile godinama. I to je mali korak naprijed.
Ministar Piletić je sa zadovoljstvom obavijestio kako je na javni poziv za izgradnju gerontoloških centara stiglo 27 projektnih prijedloga, što će povećati kapacitete za izvaninstitucionalnu skrb o starijima, kao i broj smještajnih kapaciteta. Također je Piletić obećao da će se hitnom izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi ukinuti upisivanje zabilježbe na prvu nekretninu za korisnike zajamčene minimalne naknade za socijalno ugrožene.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak je izrazila očekivanje da će se na radnoj skupini za izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije od 65 godina bitno poboljšati rečeni zakon sukladno uočenim propustima, a predstavnici umirovljeničkih udruga su posebno izrazili zahtjev da se ukine uvjet posjedovanja bankovnog računa za stjecanje prava na tu naknadu, te omogući dostava naknade putem pošte.
Deseci zahtjeva na stolu
Posebna je rasprava vođena nakon prezentacije o europskoj zakonskoj praksi glede 13 mirovine, kao i dodatka za samce, o čemu je pripremljena kvalitetna prezentacija od strane resornog ministarstva, te zaključeno kako će se s obzirom da većina članica EU imaju takve dodatke, pokrenuti inicijativa za uvođenje takvih izmjena, kako bi se olakšao život umirovljenih samaca.
Pod točkom „razno“ predstavnici umirovljeničkih udruga su podnijeli ponovljene inicijative. Tako je Vesna Bečić (SUH) zatražila da se konačno riješi pitanje prava na dostavu mirovine putem pošte, a što podržavaju i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te pučka pravobraniteljica, te je zatražila da se što prije ukine obveza djedova i baka na plaćanje alimentacije za unuke, u slučaju kad to ne čine njihovi roditelji, jer takav institut ne postoji ni u jednom europskoj zemlji, već se to rješava npr. alimentacijskim fondovima na razini države ili lokalne samouprave.
Mato Obradović (SUH) zatražio je da se što hitnije uvede novi model usklađivanja mirovina koji će se računati prema rastu povoljnijeg indeksa, plaća ili cijena, s tim da se ugradi i socijalna dimenzija na način da onima s mirovinama do 260 eura raste za 120 posto, a onima od 260 do 610 eura za 110 posto, dok ostalima za 100 posto. SUH također traži da se osobni odbitak na plaće i mirovine podigne sa 531 eura na 664 eura. Predstavnica Matice je predložila da se razmotri mogućnost ukidanja penalizacije za prijevremenu mirovinu, nakon što se napuni 70 godina, dok je Jasna A. Petrović (SUH) zatražila da se svim umirovljenicama koje imaju djecu, neovisno kad su umirovljene, uračuna po šest mjeseci dodatnog radnog staža po djetetu, a što bi im za svako dijete povećalo mirovinu za nešto više od dva posto.
Puno ideja, puno prijedloga, dugotrajna borba i nada da će se neke stvari pomaknuti nabolje, a siromašenje umirovljenika i gubitak dostojanstva starijih ljudi zaustaviti.
J.A.P.
