Društvene posljedice zloupotrebe alkohola dobro su poznate i tragične. Međutim, mnogi od onih koji piju u manjim količinama sve češće postavljaju pitanje: koliko alkohola nije štetno? Male količine alkohola pojavljuju se u krvi unutar nekoliko minuta nakon pijenja, a najveće koncentracije se javljaju unutar jednog i pol sata. Jednom kad je već u krvi, potrebno je oko sat vremena da tijelo metabolizira jedno obično piće (oko 3dcl piva, oko 1 dcl vina ili oko “03” žestokog pića). Uglavnom, to metaboliziranje obavi jetra, gdje se alkohol razgradi na vodu i ugljični dioksid. Osim u jetru, alkohol se brzo prenese i po čitavom tijelu, posebno brzo u mozak, pluća i bubrege. Također se brzo proširi u majčino mlijeko, posteljicu i u tekućinu koja okružuje fetus u maternici.
Kada konzumiranje alkohola dosegne količine veće od 3 pića dnevno, eliminacijski sustav u organizmu može doživjeti “stres” od prekomjernog rada. Već nakon nekoliko tjedana pijenja 4 do 5 pića dnevno dolazi do nagomilavanja masti u jetrenim stanicama. Međutim, ta se situacija brzo vraća na normalu ako se prestane piti. Daljnji nastavak pijenja, međutim, povećava šanse za pojavu “alkoholnog hepatitisa” – upale i destrukcije jetrenih stanica. Oko 15 posto onih koji nastavljaju piti veće količine alkohola dobit će cirozu – ireverzibilno propadanje jetrenog tkiva i pojava ožiljaka u jetri.
Opasne i neugodne posljedice
Premda su gore spomenuti učinci alkohola na jetru najbolje poznati prosječnom laiku, nekoliko drugih predvidljivih posljedica konzumiranja velikih količina alkohola mogu uzrokovati čak i veće poremećaje tjelesnih funkcija:
- Mozak i živčani sustav: djelovanje velikih količina alkohola na te organe može brzo dovesti do društvenih posljedica, koje uključuju agresivno ponašanje, pogoršanje mentalnih funkcija, te oštećeno prosuđivanje sa posljedičnim povećanim rizikom za različite nezgode. Neke nedavne studije ukazuju da pijenje velikih količina alkohola među mladim osobama može dovesti do trajnog oštećenja mozga i to prije nego su se pojavila ireverzibilna oštećenja jetre.
- Rak: kronično pijenje velikih količina alkohola jasno vodi prema povećanom riziku od raka jetre, ustiju i jednjaka. Mnoge druge vrste raka (pluća, gušterača, crijeva, prostata) također se povezuju sa jakom konzumacijom alkohola.
- Reproduktivna funkcija: otprilike trećina sve djece rođene od majki koje su puno pile za vrijeme trudnoće pokazat će zaostalost u mentalnom i tjelesnom razvoju i deformitete lica.
Svaka trudnica treba u potpunosti izbjegavati alkohol, s obzirom da se kod njih ne može govoriti o “sigurnosti” bilo koje količine alkohola.
- Plućna oboljenja: poznato je da velike količine alkohola uzrokuju poteškoće u disanju.
- Seksualni život: medicinski stručnjaci su već odavno utvrdili da alkohol pojačava želju, a umanjuje moć. Čak i umjerene količine alkohola mogu oslabiti sposobnost postizanja ili održavanja erekcije i stoga izazvati privremenu impotenciju.
- Metabolizam lijekova: uglavnom zbog njegovih učinaka na jetru, alkohol može remetiti razgradnju lijekova u organizmu, što rezultira otežanim odstranjenjem lijekova iz organizma, to jest opasnim nagomilavanjem u tijelu.
Zbunjujuća statistika smrtnosti
Imajući u vidu sve gore spomenuto, netko bi mogao zaključiti da je alkohol pravi demon. Međutim, mnoge su studije jasno ukazale (premda ne i dokazale) da zaista umjerene količine alkohola (1 ili 2 pića dnevno) mogu biti “sigurnije” nego jako pijenje ili totalna apstinencija. Na primjer, jedna nedavna studija objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, javlja da je 10-godišnja stopa smrtnosti bila najmanja u ljudi koji su konzumirali jedno ili dva pića dnevno, dok su oni koji su pili 6 ili više pića dnevno imali dvostruko veću smrtnost nego totalni apstinenti.
Dakle, dok su učinci prekomjernih količina alkohola na mnoge tjelesne funkcije ili sustave potencijalno opasni, izgleda da konzumiranje umjerenih količina rezultira smanjenim rizikom od koronarnog oboljenja – to jest smanjenim rizikom od srčanog infarkta.
Prema tome, sve popularnija poruka i biologa i sociologa glasi: jedno ili dva pića dnevno može ustvari biti dobro za vas, ako se zaustavite na tome. Međutim, problem mnogih (samo u Americi takvih je skoro 20 milijuna) je u tome što ne mogu kontrolirati svoje pijenje. Za njih je bilo koja količina “previše”. Postoji sve više dokaza da su neke osobe već biološki predodređene da imaju posebne probleme u kontroli svog pijenja. Takvima ukazivati da je umjereno pijenje sigurno, može ustvari biti i nenamjeran poziv u život alkoholnog užasa. Dakle, na pitanje koliko alkohola je sigurno odgovor mora varirati. Za neke, odgovor mora uvijek biti: “ni kapi”. Za druge, koji već piju jedno ili dva pića dnevno bez štetnih društvenih posljedica, današnje medicinske informacije mogu biti ohrabrujuće i umirujuće.
dr. Ivo Belan
DRŽANJE KUĆNIH LJUBIMACA
Popravite fizičko i mentalno zdravlje
Ako imate kućnog ljubimca i u starijoj dobi, moguće je da vam to donosi brojne zdravstvene prednosti. Jedna od najvažnijih prednosti je povećana fizička aktivnost jer redovite šetnje s psom mogu smanjiti indeks tjelesne mase (BMI), sniziti krvni tlak te poboljšati kardiovaskularno zdravlje. Vlasnici pasa obično su aktivniji, imaju jače mišiće i kosti te manju razinu kolesterola i triglicerida u krvi.
Međutim, starije osobe trebaju biti oprezne jer postoji rizik od padova i lomova, posebno kod velikih i snažnih pasa. Preporučuju se manje pasmine i dobro obučeni psi kako bi se smanjio rizik od ozljeda.
Mentalno zdravlje također znatno profitira od druženja s ljubimcima. Kućni ljubimci smanjuju osjećaj usamljenosti i izolacije, što je osobito korisno za starije ljude koji žive sami. Nedavna britanska studija objavljena u JAMA Neurology pokazala je da vlasnici kućnih ljubimaca imaju sporiji kognitivni pad u usporedbi s onima koji nemaju ljubimce. Ljubimci potiču mentalnu aktivnost i verbalnu memoriju, što je ključno za održavanje samostalnosti i kvalitete života u starijoj dobi, ali i ostvarenja novih socijalnih kontakta, jer vlasnici kućnih ljubimaca lakše ostvaruju komunikaciju s drugim ljudima tijekom šetnji ili aktivnosti povezanih s ljubimcima.
Konačno, ljubimci pružaju konstantnu emocionalnu podršku te pomažu u ublažavanju stresa i tjeskobe, čime doprinose dobrom emocionalnom zdravlju i osjećaju zadovoljstva životom.
Mirna Šverko Fluksi
