Novom mirovinskom reformom je omogućeno većini umirovljenika da uz mirovinu nađu posao i rade na pola radnoga vremena. Iznimka su umirovljeni vojnici i policajci, koji mogu birati hoće li raditi na pola ili puno radno vrijeme, a o tome im ovisi i hoće li primati punu ili pola mirovine. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju trenutno ne smiju raditi obiteljski umirovljenici i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. No, mnogi se pitaju što trebaju ispuniti ili kako se trebaju prijaviti. Dobar dio njih se i dalje boji da će izgubiti mirovinu, stoga otkrivamo sve „trikove” koje sa sobom nosi rad u mirovini.
Marija Zuber, savjetnica-urednica u Hrvatskoj zajednici računovodstva i financijskih djelatnosti ističe kako se osim ovakvog zaposlenja umirovljenici mogu zaposliti i na dnevne ugovore u poljoprivredi, obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja, prema ugovoru o djelu, putem OPG-a ili iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe. Za razliku od starosnih umirovljenika, važno je znati kako poslodavac mora korisnika prijevremene starosne mirovine odjaviti s HZMO-a i prijaviti kao osiguranika po osnovi radnog odnosu, zbog propisanih pravila određivanja nove visine mirovine na koju će korisnik imati pravo ako ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža.
A što s ovrhama?
Radna prava umirovljenika su slična onima za zaposlenike. Tako zaposleni umirovljenici ne moraju raditi sve dane u tjednu, zbog čega i jesu zaposleni na pola radnog vremena, ali im poslodavci mogu naložiti prekovremeni rad. I to ima svoju mjeru, pa tako zaposleni umirovljenik ne smije nakupiti više od 180 sati rada godišnje, osim u graditeljstvu gdje je norma 250 sati godišnje. Smiju koristiti godišnji odmor u punom trajanju, ali će dobiti naknadu plaće samo za polovinu trajanja odmora. Uz to, umirovljenici imaju pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe i na prava iz kolektivnog ugovora koja su jednaka kao i za zaposlenog na nepuno radno vrijeme. Za vrijeme bolovanja poslodavac je zaposlenom umirovljeniku starijem od 65 godina dužan isplatiti naknadu plaće u punom iznosu i o svom trošku, kao i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u punom iznosu, jer trošak bolovanja ni u kojem slučaju ne ide na teret HZZO-a.
Što se tiče plaća i naknada, umirovljenici na njih imaju jednaka prava kao i ostali radnici, temeljem zakona i kolektivnih ugovora. Slična je situacija i s ovrhama. Bez obzira na to ima li ili nema zaposleni umirovljenik zaštićeni račun i dalje se ovršuju tri četvrtine plaće, ali ne u iznosu većem od 4.158 kuna. To vrijedi za sve čiji su prihodi (mirovina i plaća) između 5.544 i 6.237 kuna. To ne vrijedi ako je ovrha provedena zbog uzdržavanja ili naknade štete. Ne ovršuju se naknada troškova za službeno putova nje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla, dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče, potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana i potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika. No, i one mogu biti ovršene ako su više od zakonski propisanih iznosa koji se ne smatraju oporezivim primici- ma po osnovi nesamostalnog rada, stoga ovdje valja biti na oprezu.
Pazite na osnovice dohotka
Ako je umirovljenik zaposlen na povremenim poslovima u poljoprivredi, ističe Zuber, neće mu biti obustavljena isplata mirovine, no mora biti siguran kako poslodavac koristi vrijednosne kupone kako bi mogao isplaćivati doprinose. Umirovljenik na taj način smije raditi najviše 90 dana godišnje i to za minimalnu dnevnicu od 90,11 kuna.
Oni koji žele raditi u domaćoj radinosti ili prijaviti sporedno zanimanje mogu to učiniti uz odobrenje nadležnog županijskog ureda za gospodarstvo, ali moraju paziti da im ukupni primici od tih djelatnosti ne prijeđu vrijednost 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća, odnosno u ovoj godini 84.480 kuna. Što se tiče doprinosa, oni se računaju kao za drugu djelatnost, no obvezno je ponovno se upisati u Registar poreznih obveznika i to u roku od osam dana. Ista je stvar i s iznajmljivanjem nekretnina u turističke svrhe, koja se smatra drugom djelatnošću, no ovdje umirovljenik ne mora biti prijavljen u matičnu evidenciju osigura- nika.
Kod rada na ugovor o djelu, važno je samo pratiti isplaćuje li poslodavac sve doprinose i radi li umirovljenik poslove koji su u skladu sa zakonskim propisima koji definiraju rad po takvoj vrsti ugovora. U suprotnom će se smatrati da je umirovljenik sklopio ugovor o radu. Kod OPG-a su propisi prilagođeni tako da se umirovljenici ne razlikuju od drugih poljoprivrednika.
Staž ovisi o radu
Mnogi se pitaju, a što je sa stažem? Treba li raditi godinu dana da bi se dobila godina staža? Odgovor je da, ako se radi na puno radno vrijeme, što mogu samo umirovljeni vojnici i policajci. Ostalima se staž preračunava. Staž po osnovi drugog dohotka ili druge djelatnosti se računa tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi u godini dijeli s prosječnom plaćom za tu godinu, a kao rezultat se dobiva broj mjeseci i dana mirovinskog staža.
Ponovno određivanje mirovine je moguće tek nakon što je umirovljenik nakupio jednu godinu novog staža osiguranja, bez obzira na to koliko mu je vremena za to trebalo. Pri određivanju će se primijeniti isti polazni faktor, odnosno postotak penalizacije. Mirovina iz II. stupa se korigira prema ugovoru kojeg je zaposleni umirovljenik sklopio s mirovinskim osiguravajućim društvom, na temelju naknadno plaćenih doprinosa.
Milan Dalmacija
