Umirovljeničke udruge Sindikat i Matica umirovljenika, već više godina zagovaraju uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodov- nom cenzusu, i na 20-50% partnerove mirovine. S obzirom da je od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 93,35% žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske mirovine. Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kn, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža.
Europske zemlje uvele su pojam socijalne zaštite preživjelih, prvenstveno supružnika i djece, u svojim zakonima još u 19. stoljeću. Od svog uvođenja koncept je doživio značajne promjene u većini država članica EU, a posebno su značajne razlike u regulaciji tog koncepta u zapadnoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama.
Zapadnoeuropski koncept
Zapadnoeuropski koncept uspostavljen je metodom doprinosa, gdje su institucije socijalnog osiguranja osigurale pogodnosti za preživjele u slučaju smrti hranitelja obitelji koji je bio osiguran doprinosima prije njihove smrti. U pozadini koncepta obiteljske mirovine je činjenica da smrt jedne osobe često rezultira gubitkom izvora prihoda za drugu osobu; odatle prepoznavanje smrti neke osobe kao društvenog rizika U većini slučajeva, obitelj osi- guranika (udovica, udovac, siroče/ polu-siroče i ostali rođaci) osigurana su naknadama za preživljavanje, a temelje se na metodi doprinosa.
Prema rječniku Vijeća Europe, obiteljska mirovina je mirovina koju primaju članovi pokojnog osigura- nika -„nuklearna” obitelj (muž/žena i djeca). Ovaj koncept mirovine preživjelih osoba prihvaćen je u većini zemalja istočne Europe u razdoblju komunizma.
Također, za razvoj koncepta prednosti preživjelih u Europi, vrlo važna činjenica je usvajanje ILO Konvencije br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti iz
1952. godine, kao i usvajanje Europskog kodeksa za socijalno vijeće Europe Sigurnost u 1964.
Kako to rade Nijemci
Posebno zanimljiv je sustav socijalne zaštite preživjelog supružnika u Njemačkoj. Preminula osoba mora imati najmanje pet godina plaćanih doprinosa ili bez tog uvjeta kad je osiguranik preminuo zbog ozljede na radu. Pravo na obiteljsku mirovinu u Njemačkoj odobrava se “osobama starim 45 i više godina, osobama smanjene sposobnosti za rad ili za osobe koje se brinu o djetetu do navršene 18 godine života (bez ograničenja u slučaju djece s teškoćama u razvoju koje ne mogu održavati sami).
Postoji također i oblik prilagodbe pogodnosti preživjelih, što se ogleda u činjenici da se osiguraniku punu mirovinu isplaćuje udovici ili udovici za tri mjeseca nakon smrti osigurani- ka. Danas je najveći iznos za obiteljsku mirovinu 55% starosne mirovine preminulog supružnika, dok je manji iznos od 25% obiteljske mirovine vremenski ograničen i plaća se najduže 24 mjeseca.
Prema novim promjenama koje proizlaze iz reforme njemačkog sustava socijalne sigurnosti iz 2002. godine, postoji mogućnost da se supružnici odluče za podjelu mirovina među supružnicima odnosno cijepanje mirovinskih prava. Ovo predstavlja do određene mjere alternativni oblik obiteljske mirovine. Mogućnost podjele prava na mirovinu vrijedi samo za parove oženjene nakon 31. prosinca 2001., a ti parovi mogu odlučiti podijeliti svoja prava na mirovinu kad oboje steknu dob za umirovljenje ili kada jedan partner umre. Bitno je da su oba partnera pojedinačno akumulirali 25 godina kvalificirajućeg radnog staža.
Brojni kriteriji
Da bi se u EU zemljama dobile obiteljske mirovine, moraju se ispuniti brojni uvjeti – kako za pokojnika tako i za preživjelog. Većina europskih zemalja omogućuje tzv. obiteljsku mirovinu i za registrirane partnere, vanbračne ili istospolne zajednice, ali i za razvedene partnere ako su primali alimentaciju. U Luksemburgu, primjerice, punu mirovinu pokojnika plaća se tri mjeseca preživjelima koji su živjeli u istom kućanstvu.
Dodatni zahtjevi sastoje se od minimalnog trajanja braka, minimalne dobi, invaliditeta ili brige za djecu pokojnika. Određeno trajanje braka preduvjet je za preživljavanje u Belgiji, Finskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Portugalu i Švedskoj itd. U Irskoj preživjeli supružnik morao je ispuniti određeno razdoblje plaćanja doprinosa.
U Austriji, ako zbroj mirovine preminulog i preživjelog partnera je ispod 1.910 eura mjesečno, odgovarajuću mjesečnu razliku do najviše 60 posto mirovine preminuloga plaća se preživjelom partneru uz njegovu mirovinu. U Sloveniji preživjeli partner starosnog umirovljenika može dobiti dodatno do 80 eura.
U Hrvatskoj tzv. obiteljsku mirovinu ostvaruje osoba koja do smrti bračnog partnera navrši 50 godina, odnosno najmanje 45 godina, ali onda čeka na početak primanja mirovine do navršenih 50 godina. Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparnično- me sudskom postupku. Također i razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom bilo dosuđeno pravo na uzdržavanje. Članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera isto imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo najmanje tri godine. I roditelji ili posvoji- telji osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu u slučaju da ih je do smrti preminuli uzdržavao te da su navršili 60 godina.
Hoće li i zahtjev umirovljeničkih udruga za novim modelom obiteljske mirovine ući u novu mirovinsku reformu? Teško, jer je koncept Vlade očito usmjeren na kažnjavanje, a ne na zaustavljanje siromašenja. Tako Ankica Jurec iz Zagreba pita s razlogom, zašto ne može dobiti barem pola mirovine svoga supruga uz svoju, kad su oboje skupili 70 godina radnog staža, a njegovom smrću tek pet godina nakon umirovljenja, njoj se dopušta tek da umjesto svoje mizerne mirovine, dobije jednako mizernih 70 posto mirovine svoga preminulog supruga. Tko će joj odgovoriti.
Jasna A. Petrović
