UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Š a m a r a n j e    u m i r o v l j e n i k a

 

     Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.

 

     Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

      Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu.

 Ministarstvo financija je reklo NE

      Već prva radna točka je bila razočaravajuća. Naime, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i HZMO-a o mogućnosti ukidanja dodat­nog doprinosa za zdravstveno osigura­nje očitovali su se negativno. Dodatni zdravstveni doprinos relikt je nameta iz kriznog recesijskog razdoblja 2009. go­dine, a svi su takvi nameti ukinuti osim ovoga. Odgovor koji su dobili glasi: „Mi­nistarstvo zdravstva za sada nije u mo­gućnosti prihvatiti navedeni prijedlog te moli za razumijevanje radi opsega usluga zdravstvene zaštite koje se svi­ma pružaju, pogotovo jer bi to iznosilo dodatni teret od 450 milijuna kuna." Razočarani umirovljenici, pogotovo sto­ga što podaci nisu točni, jer bi poveća­nje iznosilo samo 73 milijuna godišnje, zatražili su da ministar Pavić zatraži od ministra zdravstva Kujundžića da primi delegaciju umirovljeničke strane u Naci­onalnom vijeću, što je ovaj i učinio.

      Milan Tomičić je istaknuo kako je ovo najčudnije objašnjenje vezano za dodatni zdravstveni doprinos, koje je kao član Vijeća saslušao u šest godina od kad je uveden doprinos. Ante Ga­vranović je naveo da je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje do­bio podatke za 2017. godinu o dodat­nom zdravstvenom doprinosu od 3% te da navedeni doprinos plaća ukupno 32.953 korisnika mirovine, od toga je 2.577 novih korisnika mirovine koji, na­kon usklađenja, imaju mirovinu veću od prosječne plaće, a zbog usklađenja mirovine plaćaju dodatni zdravstveni doprinos od 3% te stoga nemaju veću mirovinu, što je nova nepravda. U prvih 10 mjeseci iznos za doprinose je 61,7 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos na godišnjoj razini je 75 milijuna. Zaključio je kako se ne prihvaća obrazloženje da se rješenje za ukidanje dodatnog zdrav­stvenog doprinosa od 3% nije moglo pronaći. Gavranović je naveo i kako su se za Royal odmah našla sredstva, a za umirovljenike koji plaćaju dodatni zdravstveni doprinos ne, što je nepri­hvatljivo. Mato Obradović je istaknuo kako se već 10 godina vode rasprave samo o dodatnom zdravstvenom dopri­nosu, predlaže se i donose zaključci na sjednicama Nacionalnog vijeća, a ništa se ne rješava, već se odugovlači s rje­šenjem problema te je postavio pitanje same svrhe Nacionalnog vijeća.

     Predstavnik Ministarstva financija Niko Raić je otvoreno rekao kako je pri­jedlog za ukidanje dodatnog zdravstve­nog doprinosa od 3% bio u raspravi i odbijen je od strane ekspertne skupine koja je radila poreznu reformu, te da nije u planu za ukidanje u 2018. godini.

 Vlada brine o siromašnim „Royalovcima"

      Matica i Sindikat umirovljenika zatra­žili su da se obrazloži zašto je, bez da je bio na dnevnom redu Nacionalnog vije­ća, po hitnom postupku usvojen„Hreljin" Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina (Narodne novine, broj 130/17), čime je sav teret bivših i budućih dugo­vanja privatnog poduzetnika i vlasnika „Royal Osiguranja" Ive Bulaša prebačen na teret radničkog mirovinskog prora­čuna, bez da je prethodno ustanovljeno gdje je nestao novac te utvrdila društve­na odgovornost krivca. Primjena počinje 1.3.2018. retroaktivnom isplatom doku­pljenih mirovina, i nadalje do 31. prosin­ca 2020. korisnicima mirovine ili nasljed­nicima. HZMO preuzima dokumentaciju od tvrtke Royal-Međugeneracijska soli­darnost te će na temelju iste, kao i evi­dencije porezne uprave i poslodavaca s kojima su sklopljeni ugovori o dokupu mirovine, obračunati iznos dokupljene mirovine i isplatiti zaostatke. Radi se o iznosu od 18 milijuna kuna na godišnjoj razini i 50 milijuna zaostalih isplata.

Jasna A. Petrović naglasila je kako je napravljen opasan presedan, jer se radi o privatnom mirovinskom fondu koji je izgubio novce, te upitala tko može ga­rantirati da se neće i dalje pokrivati gu­bici privatnih tvrtki iz sektora osiguranja financija. Ujedno je zapitala je li u cijeli slučaj upućen DORH.

     Melita Čičak je istaknula kako Prijed­log zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina nije bio prijedlog Vlade RH, već prijedlog Kluba nezavisnih zastu­pnika, Hrvatske stranke umirovljenika i Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te stoga nije mogao biti uključen u ra­spravu na sjednice Nacionalnog vijeća, na kojima se raspravlja vezano za pri­jedloge Vlade. Prijedlog je upućen Vladi, koja je prepoznala problem neisplate dokupljenih mirovina za 3.860 korisnika od 2014. godine od strane Royala, čime im je egzistencija narušena te je Vlada smatrala da je prijedlog zakona potreb­no podržati jer se radi o populaciji iznad 74 godine starosti koja je socijalno ugro­žena. Na upit Jasne A. Petrović o iznosu prosječne mirovine korisnika Royala, dr­žavna tajnica Majda Burić je odgovorila da će se odgovor na to pitanje saznati slijedeći tjedan. Tjedan je prošao, a još ne znamo jesu li ti umirovljenici među 51 posto onih s mirovinama nižim od hrvatske linije siromaštva, ili iznad. Glav­no je, međutim, da je time - bez ikakvog skrupula - premijer Plenković kupio Hre- ljin glas za ovogodišnji proračun.

     Gavranović je, pak, zaključio kako se na primjeru tvrtke Royal pokazao karak­terističan pristup politike u Hrvatskoj, tj. kada je nešto dobro, to se privatizira, a kada je loše prebaci se na teret države te rekao da će se predstavnici umirovljeni­ka boriti protiv toga da se nečiji propusti rješavaju na teret radnika i umirovljeni­ka.

     Na kraju su izloženi Plan zakonodav­nih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2018. godinu i program uključivanja Nacionalnog vijeća u raspravu te izvje­šće nadležnih ministarstava o zakon­skim prijedlozima, koji se planiraju upu­titi u proceduru u narednom razdoblju, na što su umirovljenički predstavnici imali puno primjedbi, te su izrijekom za­tražili da ih se na sljedećoj sjednici izvi­jesti o planiranoj mirovinskoj reformi. Ante Gavranović je istaknuo kako umi­rovljenici traže da budu uključeni u di­jalog uz predstojeću pripremu reforme mirovinskoga sustava te da će se stvari oteti kontroli ne nađu li se rješenja za neke probleme umirovljenika. Petrović je najavila moguće proljetne prosvjede umirovljenika.