UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Š a m a r a n j e    u m i r o v l j e n i k a

 

     Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.

 

     Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

      Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu.

 Ministarstvo financija je reklo NE

      Već prva radna točka je bila razočaravajuća. Naime, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i HZMO-a o mogućnosti ukidanja dodat­nog doprinosa za zdravstveno osigura­nje očitovali su se negativno. Dodatni zdravstveni doprinos relikt je nameta iz kriznog recesijskog razdoblja 2009. go­dine, a svi su takvi nameti ukinuti osim ovoga. Odgovor koji su dobili glasi: „Mi­nistarstvo zdravstva za sada nije u mo­gućnosti prihvatiti navedeni prijedlog te moli za razumijevanje radi opsega usluga zdravstvene zaštite koje se svi­ma pružaju, pogotovo jer bi to iznosilo dodatni teret od 450 milijuna kuna." Razočarani umirovljenici, pogotovo sto­ga što podaci nisu točni, jer bi poveća­nje iznosilo samo 73 milijuna godišnje, zatražili su da ministar Pavić zatraži od ministra zdravstva Kujundžića da primi delegaciju umirovljeničke strane u Naci­onalnom vijeću, što je ovaj i učinio.

      Milan Tomičić je istaknuo kako je ovo najčudnije objašnjenje vezano za dodatni zdravstveni doprinos, koje je kao član Vijeća saslušao u šest godina od kad je uveden doprinos. Ante Ga­vranović je naveo da je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje do­bio podatke za 2017. godinu o dodat­nom zdravstvenom doprinosu od 3% te da navedeni doprinos plaća ukupno 32.953 korisnika mirovine, od toga je 2.577 novih korisnika mirovine koji, na­kon usklađenja, imaju mirovinu veću od prosječne plaće, a zbog usklađenja mirovine plaćaju dodatni zdravstveni doprinos od 3% te stoga nemaju veću mirovinu, što je nova nepravda. U prvih 10 mjeseci iznos za doprinose je 61,7 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos na godišnjoj razini je 75 milijuna. Zaključio je kako se ne prihvaća obrazloženje da se rješenje za ukidanje dodatnog zdrav­stvenog doprinosa od 3% nije moglo pronaći. Gavranović je naveo i kako su se za Royal odmah našla sredstva, a za umirovljenike koji plaćaju dodatni zdravstveni doprinos ne, što je nepri­hvatljivo. Mato Obradović je istaknuo kako se već 10 godina vode rasprave samo o dodatnom zdravstvenom dopri­nosu, predlaže se i donose zaključci na sjednicama Nacionalnog vijeća, a ništa se ne rješava, već se odugovlači s rje­šenjem problema te je postavio pitanje same svrhe Nacionalnog vijeća.

     Predstavnik Ministarstva financija Niko Raić je otvoreno rekao kako je pri­jedlog za ukidanje dodatnog zdravstve­nog doprinosa od 3% bio u raspravi i odbijen je od strane ekspertne skupine koja je radila poreznu reformu, te da nije u planu za ukidanje u 2018. godini.

 Vlada brine o siromašnim „Royalovcima"

      Matica i Sindikat umirovljenika zatra­žili su da se obrazloži zašto je, bez da je bio na dnevnom redu Nacionalnog vije­ća, po hitnom postupku usvojen„Hreljin" Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina (Narodne novine, broj 130/17), čime je sav teret bivših i budućih dugo­vanja privatnog poduzetnika i vlasnika „Royal Osiguranja" Ive Bulaša prebačen na teret radničkog mirovinskog prora­čuna, bez da je prethodno ustanovljeno gdje je nestao novac te utvrdila društve­na odgovornost krivca. Primjena počinje 1.3.2018. retroaktivnom isplatom doku­pljenih mirovina, i nadalje do 31. prosin­ca 2020. korisnicima mirovine ili nasljed­nicima. HZMO preuzima dokumentaciju od tvrtke Royal-Međugeneracijska soli­darnost te će na temelju iste, kao i evi­dencije porezne uprave i poslodavaca s kojima su sklopljeni ugovori o dokupu mirovine, obračunati iznos dokupljene mirovine i isplatiti zaostatke. Radi se o iznosu od 18 milijuna kuna na godišnjoj razini i 50 milijuna zaostalih isplata.

Jasna A. Petrović naglasila je kako je napravljen opasan presedan, jer se radi o privatnom mirovinskom fondu koji je izgubio novce, te upitala tko može ga­rantirati da se neće i dalje pokrivati gu­bici privatnih tvrtki iz sektora osiguranja financija. Ujedno je zapitala je li u cijeli slučaj upućen DORH.

     Melita Čičak je istaknula kako Prijed­log zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina nije bio prijedlog Vlade RH, već prijedlog Kluba nezavisnih zastu­pnika, Hrvatske stranke umirovljenika i Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te stoga nije mogao biti uključen u ra­spravu na sjednice Nacionalnog vijeća, na kojima se raspravlja vezano za pri­jedloge Vlade. Prijedlog je upućen Vladi, koja je prepoznala problem neisplate dokupljenih mirovina za 3.860 korisnika od 2014. godine od strane Royala, čime im je egzistencija narušena te je Vlada smatrala da je prijedlog zakona potreb­no podržati jer se radi o populaciji iznad 74 godine starosti koja je socijalno ugro­žena. Na upit Jasne A. Petrović o iznosu prosječne mirovine korisnika Royala, dr­žavna tajnica Majda Burić je odgovorila da će se odgovor na to pitanje saznati slijedeći tjedan. Tjedan je prošao, a još ne znamo jesu li ti umirovljenici među 51 posto onih s mirovinama nižim od hrvatske linije siromaštva, ili iznad. Glav­no je, međutim, da je time - bez ikakvog skrupula - premijer Plenković kupio Hre- ljin glas za ovogodišnji proračun.

     Gavranović je, pak, zaključio kako se na primjeru tvrtke Royal pokazao karak­terističan pristup politike u Hrvatskoj, tj. kada je nešto dobro, to se privatizira, a kada je loše prebaci se na teret države te rekao da će se predstavnici umirovljeni­ka boriti protiv toga da se nečiji propusti rješavaju na teret radnika i umirovljeni­ka.

     Na kraju su izloženi Plan zakonodav­nih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2018. godinu i program uključivanja Nacionalnog vijeća u raspravu te izvje­šće nadležnih ministarstava o zakon­skim prijedlozima, koji se planiraju upu­titi u proceduru u narednom razdoblju, na što su umirovljenički predstavnici imali puno primjedbi, te su izrijekom za­tražili da ih se na sljedećoj sjednici izvi­jesti o planiranoj mirovinskoj reformi. Ante Gavranović je istaknuo kako umi­rovljenici traže da budu uključeni u di­jalog uz predstojeću pripremu reforme mirovinskoga sustava te da će se stvari oteti kontroli ne nađu li se rješenja za neke probleme umirovljenika. Petrović je najavila moguće proljetne prosvjede umirovljenika.