Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe je ponovo počelo užurbanijim radom. 11. sjednica je održana 19. ožujka na kojoj su dvije glavne teme bile vezane uz zdravstvo. Prvo je saslušana informacija od strane Tee Strbad iz Zavoda za zdravstveno osiguranje koja je izvijestila o promjenama na listama lijekova, tvrdnjom kako neće biti izmjena koje bi ugrozile umirovljenike, jer će se generičkim lijekovima istog sastava i kvalitete zamijeniti skuplji lijekovi. Zaključeno je kako treba pojačati edukaciju pacijenata kako bi se spriječila zabrinutost i nezadovoljstvo.
Povećana zdravstvena stopa
Dražen Opalić iz Porezne uprave izvijestio je Nacionalno vijeće o razlozima povećanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, tj. na vraćanje visine stope iz 2012. godine. Umirovljenički predstavnici pozdravili su takvu izmjenu, s uvjerenjem kako zdravstveni doprinos nije niti trebalo rezati. Želimir Manenica je ispred Koordinacije umirovljeničkih udruga inzistirao da se objasni zbog čega nije ukinut zdravstveni doprinos od 3 posto koji se i dalje oduzima od mirovina dijela umirovljenika, a to je obećano još u Planu 21. Međutim, Vlada je sada stajališta kako će se o tome moći razgovarati kad BDP zabilježi uzastopni rast od 2 posto kroz tri tromjesečja, te ako deficit državnog proračuna bude manji od 3 posto.
Cenzus za dopunsko zdravstveno
Raspravljalo se o inicijativi Koordinacije umirovljeničkih udruga za povećanje prihodovnog cenzusa za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer isti nije mijenjan gotovo deset godina. Jasna Pap iz HZZO-a pojasnila je da je riječ o pitanju iz ingerencije Ministarstva zdravlja, a ministar Mrsić je rekao kako to nije u ingerenciji niti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, zaboravljajući kako upravo to ministarstvo treba tehnički voditi poslove za Nacionalno vijeće za umirovljenike. Stoga je usvojen zaključak kako će se inicijativa proslijediti Ministarstvu zdravlja kako bi se što prije očitovalo.
Podsjećamo
Dosadašnji cenzus po članu obitelji iznosi 1.516,32 kune, a za samca 1.939,39 kuna, a uvedeni su još 2004. godine. Prijedlog je Koordinacije da se cenzus utvrdi sukladno tzv. liniji siromaštva za 2011. godinu koju primjenjuje Ministarstvo socijalne politike i mladih: 1.850 kuna za člana obitelji, odnosno 2.200 kuna za samca.
Zakon o Udrugama
Pomoćnica ministra uprave Jagoda Botički informirala je članove Nacionalnog vijeća o tijeku donošenja Zakona u udrugama, a predstavnici umirovljeničkih udruga iznijeli su svoje primjedbe i prijedloge. Usvojen je zaključak da se Konačni prijedlog zakona stavi na dnevni red Vijeća čim dođe u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na mišljenje.
Dvije papirnate strategije
12. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održana je 2. travnja i na dnevnom radu su se našle čak dvije strategije, u čijoj su izradi sudjelovali predstavnici umirovljeničkih udruga. Na žalost, obje su, kako je zaključio predsjednik Vijeća Ante Gavranović, tek primljene na znanje, jer su predstavnici umirovljenika u svojim istupima izrazili visoku dozu kritičnosti i neprihvaćanja. Naime, iako je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović sudjelovala u radu Skupine za strategiju socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016., zamijetila je kako je teško reći da je riječ o strategiji jer su izostali strateški ciljevi i vizije, te se sve svelo na formu zadovoljavanja rokova za EU.
U radu Skupine za strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj sudjelovala je predstavnica Matice umirovljenika Hrvatske, no kad je riječ o umirovljenicima, strategije uopće i nema. Umjesto toga se navode politička stajališta razvoja mirovinskog sustava (npr. da će se postupno uvoditi povećanje drugog mirovinskog stupa, da će se smanjivati udjel mirovinskih troškova u nacionalnom proračunu), koja uopće nisu službeno prihvaćena. Petrović je ocijenila kako je riječ o strategiji koja apsolutno nema rodnu dimenziju, što je bitno i kod starije populacije, jer žene imaju prosječno niže mirovine od muškaraca (oko 23 posto!), a 52 posto žena starijih od 65 godina koje žive u samačkim domaćinstvima – su siromašne.
Dopunski rad umirovljenika
Zamjenik ministra Božidar Štubelj je detaljno prezentirao odredbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju koje se odnose na pravo na rad umirovljenika koji sada mogu raditi pola radnog vremena, a da im se ne obustavi mirovina. To su korisnici starosne mirovine te invalidske zbog profesionalne nesposobnosti, a određene mogućnosti rada predviđene su i kroz vaučere, domaću radinost ili registraciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (osim korisnicima invalidske mirovine).
Diskriminirani privremeni umirovljenici
Međutim, Milan Tomičić je u ime Sindikata umirovljenika upitao zbog čega se rečenim propisima diskriminira prijevremene starosne umirovljenike kojima se za slučaj radnog angažmana obustavlja mirovina, kad je poznato da je većina njih otišla u prijevremenu mirovinu s visokom penalizacijom te po ekonomskoj nuždi, a ne po vlastitom izboru. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava drži da nema ni ekonomskog niti političkog opravdanja da se dopusti rad uz mirovinu za prijevremene umirovljenike, međutim nisu bili oduševljeni najavom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju i u tom dijelu, a što će SUH podnijeti ovih dana.
Jasna A. Petrović – članica Upravnog vijeća HZMO-a
Na zatvorenom dijelu 147. sjednice Vlade RH, Ivan Nahtigal razriješen je dužnosti člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a Jasna A. Petrović imenovana je novom članicom, koja se imenuje na prijedlog udruga umirovljenika. Ivan Nahtigal je višestruko odlikovani borac za prava umirovljenika, dugogodišnji potpredsjednik i predsjednik SUH-a, koji je zbog zdravstvenih poteškoća odstupio s te dužnosti.
