U organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, te po pokroviteljstvom Predsjednika Republike prof. dr. sc. Ive Josipovića, 18. lipnja je u Radničkom domu u Zagrebu, nakon višemjesečnih priprema održana cjelodnevna Konferencija „Starenje i društvena akcija“. Mnogo je inovativnih aspekata ove konferencije koja je napunila veliku sindikalnu dvoranu, te sve preostale dvorane u zgradi, i to ne samo sindikalistima i umirovljenicima, već i uglednim znanstvenim, akademskim i uglednim osobama, ali i predstavnicima mladih.
Konferenciju je otvorio Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, naglasivši kako velika većina umirovljenika od svojih mirovina ne može dostojanstveno živjeti, a postojeći način usklađivanja iz godine u godinu dovodi do pada njihove realne vrijednosti. Skup je u ime ministra rada i mirovinskog sustava dr.sc. Miranda Mrsića pozdravio njegov izaslanik Milenko Popović, obećavši kako će temeljne zaključke i poruke Konferencije prenijeti ministru i uzeti u obzir prigodom rasprave o predstojećim izmjenama mirovinskog zakona. Ispred gradonačelnika Milana Bandića, Konferenciju je pozdravio Ivan Tolić, podržavši napore Sindikata umirovljenika da osmisle kvalitetna rješenja za mirovinsku reformu.
Moderatorica Konferencije je bila sociologinja Tina Tešija iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, dajući potrebnu dimenziju međugeneracijskog doživljavanja mirovinskog sustava, dok je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović svojom uvodnom prezentacijom „Hrvatski kurikulum promašenih reformskih pokušaja u mirovinskom sustavu“ otvorila niz vrućih pitanja na koja mora odgovoriti stvarna mirovinska reforma, reforma koja neće biti samo krpanje sustava i proizvodnju novih žrtava. Ivo Marjanović, član Predsjedništva SUH-a vrlo je zanimljivom analizom o „Radu i mirovinama – adekvatnost i održivost“ propitao brojne financijske tabu teme mirovinskog proračuna, da bi Jagoda Milidrag Šmid iz Odbora za mirovinska prava SUH-a, te dva eminentna stručnjaka dr.sc. Ante Škember i mr.sc. Mihović Rismondo, donedavni ugledni djelatnici u mirovinskom sustavu, otvorili Pandorinu kutiju do kraja. Mitovi su srušeni, istina je naslućena, putovi se prepoznaju.
U poslijepodnevnim satima radilo se intenzivno u dvije radne grupe, od kojih je svaka izrodila brojne ideje, inicijative, prijedloge zaključka i akcija. Prva grupa „Siromaštvo i socijalna isključenost“, pod moderiranjem dr.sc. Vladimir Laya, uglednog sociologa i člana užeg tima Konferencije, razotkrila je kroz prezentaciju dr.sc. Zorana Šućura sve o siromaštvu starijih osoba i umirovljenika, da bi potom umirovljena sutkinja Vrhovnog suda Erika Kocijančić propitala aspekte siromaštva i socijalne zaštite. Prof. dr.sc. Nadežda Čačinović izlagala je o ženskom licu siromaštva, dok je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić prezentirala rezultate propitkivanja o tome tko doista brine o starim i socijalno isključenim osobama u hrvatskom društvu. Nakon poticajnih zaključaka dr. Laya, slijedila je burna rasprava.
Istodobno u drugoj radnoj grupi na temu aktivnog starenja, moderator i uvodničar Hrvoje Dusper, član Predsjedništva SUH-a, razložio je koncept aktivnog starenja, kao sumaruma (obnovljenog) rada, participacije i autonomije. Prof. dr.sc. Ivana Grgurev s katedre za rad i socijalno pravo Pravnog fakulteta izvrsno je razmotrila pitanje rada poslije rada, dok je psihologija Biserka Budigam, potpredsjednica SUH-a, referirala o volonterskom radu u trećoj dobi. Osobito je zanimljiv bio pristup prim.dr.sc. Marije Zavalić, ravnateljice Zavoda medicinu rada, koja je razmotrila potrebitost prilagodbe radnog mjesta starijoj radnoj snazi. Izvrstan primjer dobre prakse vezano uz cjeloživotno učenje prezentirala je Jasna Ćurin, ravnateljica Sveučilišta za treću dob iz Zagreba.
Plenarno je na posljetku dogovoren način izrade zaključaka i prijedloga, te nastavka propitkivanja i raskrinkavanja pitanja prepoznatih na ovoj Konferenciji. Glasilo SUH-a će u srpanjskom broju dati opširniji prikaz pojedinih izlaganja.
