U organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske Podružnica Dugo Selo 7. prosinca 2010. u Gradskoj vijećnici je održana javna tribina na temu mirovinske reforme. Gosti – predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić i pravnik Milan Tomičić – zainteresirane posjetitelje tribine upoznali su s najvažnijim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, a govorilo se i o položaju umirovljenika u Hrvatskoj.
Stjepan Krajačić osvrnuo se na položaj umirovljenika koji, kako je rekao, je danas uistinu težak te se čovjek susreće s brojnim problemima nakon 35 godina radnog vijeka kada treba otići u mirovinu. Ujedno usporedio je stanje umirovljenika, odnosno razlike u mirovinama s drugim državama Europe, a naglasio je i jednu nezanemarivu činjenicu, a to je da u Hrvatskoj ima skoro 1,2 milijuna umirovljenika što nas svrstava u red zemalja s najvećim udjelom umirovljeničke populacije prema broju zaposlenih. Podsjetio je kako je SUH izrazio svoje nezadovoljstvo i reagirao na izmjene kojima se izjednačuju žene s muškarcima kao i na brojne druge izmjene koje dovode umirovljenike u nepovoljan položaj. SUH poduzima sve mjere i akcije kako bi se olakšalo umirovljenicima u trenutnim uvjetima našega gospodarstva koje nema izlaza za buduće mirovine kao ni za povećanje životnog standarda, zaključio je Krajačić.
Milan Tomičić osvrnuo se na novine izmjena i dopuna koje donosi Zakon o mirovinskom osiguranju te je naglasio kako je to, uključujući i dvije dopune Ustavnog suda, praktično 13. izmjena i dopuna mirovinskog zakona. Od onih najvažnijih izmjena, odnosno strožih pravila umirovljenje koja su stupila na snagu početkom studenoga 2010., Tomičić je istaknuo izjednačavanje dobi žena i muškaraca za odlazak u mirovinu. Prema tim izmjena žene će u starosnu mirovinu s navršenih 65. godina odlaziti 2030. godine jer se dob za umirovljenje godišnje povećava za tri mjeseca. Naglasio je da bi bez zalaganja i pritisaka SUH-a taj prijelazni period bio već za deset godina, međutim uspjeli su postići kompromis kojim se taj prijelazni period povećao za 20 godina, a ujedno su uspjeli postići kompromis kojim je ublažena penalizacija prijevremenog umirovljenja. Tako je raspon penalizacije prijevremenog umirovljenja od 0,34 posto do 0,15 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, a ukupno bi to bilo najviše od 9 do 20 posto za pet godina ranijeg umirovljenja, što ovisi o godinama staža. Od ostalih značajnih izmjena istaknuo je izjednačavanje uvjeta starosne dobi za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, za roditelje (majka i otac) koje je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao, kao i to da će se mirovine primati preko tekućih računa građana, osim izuzetaka koji će ići preko pošte.
Posjetitelji tribine postavljali su brojna pitanja te pokrenuli pravu raspravu o teškom položaju umirovljenika u Hrvatskoj.
