Pododbor za zdravstvo SUH-a organizirao je okrugli stol na temu „Pravo na zdravlje starijih osoba – financijski i organizacijski aspekti“. Skup je održan 6. ožujka u prostorijama SUH-a na trgu kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, a predavači su bili prim. dr. Peter Brinar, prof. dr Nikola Mandić te prof. dr. Boško Barac. Sudjelovale su i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom mr. Višnja Fortuna sa savjetnicom Andrejom Ninić, dr. Vlasta Vučevac iz Društva za palijativnu skrb HLZ-a te u ime Društva za dentalnu medicinu prof. dr. Zvonimir Kaić. Predavanja je pratila i voditeljica HRT-ove emisije za umirovljenike Anita Hrstić, a raspravom je rukovodila profesorica psihologije Biserka Budigam.
Na štetu bolesnika
U uvodnom predavanju dr. Brinar je podsjetio da financijska nestabilnost i loša organizacija zdravstvene djelatnosti u Hrvatskoj vlada još od 1990. godine. „Sve mjere koje su se donosile od 1993. godine do danas bile su restriktivne, a na štetu bolesnika i struke“, istaknuo je Brinar. Zaključio je da je potrebno definirati uzrok današnjeg stanja u zdravstvu te postaviti jasan cilj i strategiju razvoja.
Dr. Nikola Mandić govorio je o problemu financijskog deficita te neadekvatnoj i nedostatnoj financijskoj zaštiti. Istaknuo je da trošenje novca mora biti javno i transparentno te da mora postojati snažan nadzor nad radom svih službi. Predložio je da se djecu i starije od 65 godina oslobodi plaćanja participacije za lijekove te im se omogući besplatna skrb.
O uspjesima hrvatskog društva u produljenju života građana Hrvatske govorio je prof. dr. Boško Barac. Naglasio je važnost prevencije demencije i drugih tzv. staračkih bolesti. „Mladost nam je darovana, starost pripremamo sami!“, ponovio je Barac poznatu izreku te kako je glede neuroloških bolesti starije dobi potrebno pravovremeno osigurati osnovne psihološke potrebe, preduhitriti i na vrijeme liječiti poremećaje neuroloških funkcija. Također, napredak medicine valja popratiti rješavanjem socijalnih problema starijih osoba, a mirovinski sustav treba voditi računa o dobnoj diskriminaciji.
Reformski koraci
Skup je, između ostalog, zaključio da je potrebno transformirati HZZO u modernu osiguravateljsku ustanovu po uzoru na Europsku uniju te izgraditi stabilan financijski model. Naglasio je potrebu za zabranom miješanja javne i privatne djelatnosti, a HZZO mora do 1. lipnja 2014 definirati sadržaj osnovnog zdravstvenog osiguranja (OZO) te razviti dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Zbog duga u zdravstvu, koji se kreće oko 8 milijardi kuna, skup je predložio otpis dugova počevši od 1. srpnja ove godine. Uz navedeno, predložio je i prilagodbu radnog vremena zdravstvenih ustanova potrebama pacijenata, ograničenje dijagnostičkih i terapijskih listi čekanja na najviše 60 dana, poticanje privatne zdravstvene zaštite, revitalizaciju lječilišta i razvijanje zdravstvenog turizma te druge reformske zahvate. (M.T.)
