U subotu 18. travnja 2026. godine hrvatski umirovljenici i radnici zajedno su izašli na zagrebačke ulice i glavni trg kako bi ujedinjeni poručili kako žele veće plaće i mirovine. Prosvjed su organizirala tri radnička sindikata (SSSH, NHS i MHS) zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, a na kojem su čelnici sindikata iznijeli svoje zahtjeve, kao i osvrt na današnju situaciju u kojem unatoč gospodarskom rastu novac se neravnopravno raspodjeljuje u društvu, pa mnogi radnici i umirovljenici ne osjećaju nikakvo poboljšanje svog standarda.
Na prosvjedu na Trgu bana Jelačića se okupilo oko 20.000 osoba, iako su pojedini mediji pisali i o čak 70.000 osoba, što je ipak kriva procjena. No, i ovih 20.000 osoba je impresivna brojka iz više razloga. Jedan od njih je što je prosvjed održan samo u Zagrebu koji tradicionalno teško izmamljuje svoje građane van na prosvjed. No, ako usporedimo ovaj prosvjed s posljednjim zajedničkim prosvjedom u kojoj su radnički sindikati i SUH išli zajedno, a to je onaj iz listopada 2018. godine kada se prosvjedovalo zbog najavljene mirovinske reforme, tada stvari postaju puno jasnije. Naime, tada je na Europskom trgu u Zagrebu se skupilo oko 8.000 ljudi, od čega 2.000 umirovljenika, koji su izrazili svoje nezadovoljstvo izmjenama i dopunama čak pet zakona koji se tiču mirovinskog sustava.
Snaga u zajedništvu
SUH i radnički sindikati tada su tražili odustajanje od podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, odustajanje od povećane, linearne penalizacije za prijevremeno umirovljenje i transformaciju drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni.
Taj prosvjed bio je uvod u veliku sindikalnu akciju „67 je previše“ kada su u 2019. godini sindikati skupili 750.000 potpisa i natjerali tadašnju Vladu da odustane od povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.
Sedam i pol godina kasnije, 18. travnja 2026. na glavnom zagrebačkom trgu okupilo se više nego duplo prosvjednika u odnosu na 2018. godinu, od čega oko 4.000 umirovljenika, što je svakako jasan pokazatelj da je ovaj prosvjed polučio uspjeh, jer je ponovno ujedinio radnike i umirovljenike.
Važno je za naglasiti da prosvjed nije imao nikakvu političku konotaciju, već su na njemu upućeni zahtjevi Vladi da zaustave pohlepu poslodavaca, obračuna se sa sivom ekonomijom i ravnomjernije raspoređuje sredstva iz proračuna, uz jasno upozorenje da će uslijediti još veći prosvjedi ukoliko Vlada bude ignorirala zahtjeve sindikata.
Kako je tekao prosvjed
Okupljanje članova sindikata i građana je započelo od 10 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta, odakle je oko 11:20 sati povorka krenula Frankopanskom ulicom i Ilicom prema Trgu bana Josipa Jelačića. Na čelu povorke s transparentom „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“ hodali su predsjednica SUH-a Višnja Stanišić, predsjednik SSSH Mladen Novosel, predsjednica MHS-a Sanja Šprem, predsjednik NHS-a Dražen Jović, te Slovenka Tea Jarc koja je konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja je došla dati podršku.
Među zastavama i sindikalnim obilježjima bili su i članovi SUH-a, koji su nosili brojne transparente poput „Moja mirovina je crkavica“, „Hrvatska ne voli svoje stare“, „Bako jesi jela danas? Nisam, platila sam režije“.
“Vrijeme je za pravedniju raspodjelu”
Nakon dolaska na glavni zagrebački trg, uslijedili su govori sindikalnih predsjednika/ca. Prvi je na pozornicu izašao Mladen Novosel iz SSSH koji je kazao kako su iz Vlade i od strane poslodavaca proteklih dana pokušali utjecati da se smanji broj prosvjednika, ali da nisu uspjeli.
„Predsjednik Vlade jučer je rekao da će pozorno slušati što će se govoriti na prosvjedu. Evo, gospodine Plenkoviću, moja malenkost i moje kolege poslat ćemo vam zahtjeve. Reći ćemo što nas boli, što boli sve ove ljude koji su danas ovdje došli. Korupcija – čuli ste! Dajte jedan zvižduk protiv korupcije! Jedan zvižduk protiv pohlepe! Jedan zvižduk protiv sive ekonomije! Jedan zvižduk protiv inflacije!“, poticao je Novosel na što su okupljene spontano počeli vikati „lopovi, lopovi“.
Novosel je kazao kako je u privatnom sektoru zaposleno više od milijun i 120 tisuća radnika te da dvije trećine radnika prima minimalnu plaću od 1.150 eura bruto ili tek nešto malo više.
„Iz Vlade kažu da ne mogu dizati plaće jer onda neće moći graditi vrtiće. Ali rješenja i novca ima. Ne samo u državnom proračunu, nego i u velikoj dobiti hrvatskih privatnika i poslodavaca. Kažu da su radnici neproduktivni – pa kako su onda ostvarili toliku dobit? Lažu“, kazao je Novosel.
„Ako povisite minimalnu plaću na 1.510 eura bruto ili 1.100 eura neto tada ćete imati prostora za više mirovine. Imat ćete prostora za više plaće. Viša minimalna plaća podići će razinu ostalih plaća. I mi ćemo kroz kolektivne pregovore učiniti sve da dođemo do prosječne plaće. Do plaće koja je adekvatna u ovom trenutku, koja može konkurirati svim ovim visokim cijenama, a to je 2.200 eura neto“, kazao je, dodavši da sindikati traže i da prosječna mirovina iznosi 1.100 eura.
„Gospodine Plenkoviću, da ne mislite da smo nerazumni i da ne mislite da to tražimo odmah, nudimo nagodbu u dva koraka. Krajem ove godine kada se diže minimalna plaća za sljedeću godinu, podignite je za 250 eura u brutu. Isto toliko podignite sljedeće godine“.
Stanišić: Ovo je prosvjed istine
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić rekla je da ovo nije običan prosvjed, nego prosvjed istine.
„Ovdje su zajedno studenti, radnici i umirovljenici jer danas si student, sutra radnik, a prekosutra, a da nisi ni trepnuo, već si u mirovini. Zato moramo biti složni i podržavati jedni druge i ne smijemo se dovesti u situaciju da se borimo jedni protiv drugih.
Svi smo mi radili društveno koristan rad. Od liječnika do čistačice i ovisimo jedni o drugima i možemo jedni bez drugih. Zato ono o čemu želim govoriti su zahtjevi SUH kojima bi se umirovljenički život učinio dostojanstvenim. Inzistirat ćemo na izmjeni formule za usklađivanje jer ovakva formula kakva je sada produbljuje jaz između plaće i mirovine. Tražimo da se mirovine usklađuju u iznosu od 120 % povoljnijeg indeksa i to svaka tri mjeseca. Tražimo i da se iz zakona o mirovinskom osiguranju izbace sve diskriminatorne odluke. Ne možemo imati majke prvog, drugog i trećeg reda čija mirovina ovisi o datumu rođenja ili odlaska u mirovinu. Nadalje, tražimo da se iz mirovinskog osiguranja izbace sva socijalna davanja i da se prebace u socijalnu skrb kako i pripadaju. Ukidanje penalizacije mora biti sa 65 godina života jer je to i uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Godišnji dodatak mora biti reguliran zakonom tako da jedna godina staža vrijedi 80 % aktualne vrijednosti mirovine, te bi se taj dodatak dvaput godišnje isplaćivao u punom iznosu u srpnju i prosincu. Nismo za ukidanje poreza na mirovinu, ali smo za povećanje osobnog odbitka na 1.500 eura. I na kraju ono što najviše boli sve građane. Unatoč medijskim blokadama inzistirat ćemo na donošenju zakona kojim bi se zdravstvenim djelatnicima koji rade u državnim ustanovama zabranio rad u privatnim poliklinikama.“
Plaće zaostaju za EU
Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata Tea Jarc je rekla da Hrvatska po pitanju plaća zaostaje za drugim članicama Europske unije.
„Obitelji ovdje troše više od četvrtine prihoda na hranu, a mladi si ljudi ne mogu priuštiti stanovanje. Ono što je nekada bilo osnovno pravo postalo je luksuz, navela je.
Jučer sam u Zagrebu vidjela nešto što me šokiralo. Cijene su ovdje gotovo iste kao u Sloveniji, a plaće nisu. Ni u Sloveniji plaće nisu super, ali ovo nije fer i nije normalno“, dodala je.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović rekao je da je dosta toga da hrvatski radnik bude siromašan u vlastitoj zemlji.
„Može li mlada osoba uopće kupiti kvadrat stana za svoju plaću? Zar nije dosta toga? Prosječna plaća je 1511 eura, ali vam nitko neće reći da 70 posto radnika u Hrvatskoj ima plaću nižu od prosjeka. Je li to normalno?“, upitao je.
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ustvrdila je da je bolna istina da je Hrvatska postala preskupa za vlastite ljude.
„Zar je normalno da plaćamo toliko skuplje, a zarađujemo toliko manje? Inflacija nas jede. Zašto se dopušta da građani Hrvatske dvostruko jače osjećaju posljedice vanjskih šokova?“, upitala je.
„Nećemo danas stati. Idemo dalje, u pregovore za kolektivne ugovore, za školstvo, zdravstvo, za osnovicu plaća. Nismo danas ovdje podijeljeni na javni, državni i privatni sektor. Nitko se više neće sam boriti za svoja prava, napomenula je“.
Reakcije javnosti nakon prosvjeda bile su izuzetno pozitivne. Radnički sindikati zajedno sa SUH-om i svim ostalim građanima koji su došli na prosvjed, su pokazali solidarnost i zajedništvo, te da su ujedinjeni u borbi za prava i bolji materijalni život radnika i umirovljenika. I ono najvažnije, na ovome sindikati neće stati već slijede daljnji koraci u borbi za veće mirovine i plaće.
I.K.
PRAZNIK RADA U TVORNICI – DEKLARACIJA RADNIČKIH SINDIKATA
Vlada nas mora ozbiljnije shvatiti
Dvanaest dana nakon velikog prosvjeda „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“, a uoči Međunarodnog praznika rada, u zagrebačkoj Tvornici Kulture 30. travnja 2026. godine produbljena je suradnja između triju (radničkih) sindikalnih središnjica – SSSH, NHS i MHS, čiji čelnici su potpisali deklaraciju o suradnji sindikalnih središnjica, kojim se dodatno učvrstio zajednički okvir djelovanja u budućem razdoblju, gdje bude li potrebe, će se između ostalog organizirati i novi zajednički prosvjedi sindikata.
Neki od navedenih ciljeva deklaracije su rast plaća u skladu s gospodarskim rastom i troškovima života te približavanje prosjeku EU, aktivnija uloga države u politici plaća i regulaciji tržišta rada i jačanje mirovinskog sustava. Nije se zaboravilo i na Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je sudjelovao u organizaciji velikog prosvjeda, i koji će s njima ubuduće još više surađivati, i bude li potrebe također organizirati nove prosvjede. SUH-ovi čelnici bili su također pozvani na ovaj događaj, a predsjednica SUH-a Višnja Stanišić je nakon govora čelnika sindikalnih središnjica također održala kratak govor.
„Vi ste moja prošlost, ja sam vaša budućnost, ali je najvažnija sadašnjost, jer o sadašnjosti ovisi kakva će biti vaša budućnost. Radnici se trebaju boriti za veće plaće, jer to znači veća uplata doprinosa i automatski veće mirovine“, kazala je Stanišić i dodala kako danas situacija više nije kao nekad, jer godine staža se sve manje nagrađuju, a sve više se gledaju godine života pri odlasku u mirovinu.
„Država potiče da se ide što kasnije u mirovinu, što im je u interesu kako bi što kraće isplaćivali mirovine, a što je nepošteno“.
Čelnici sindikalnih središnjica osvrnuli su se na održani prosvjed i progovorili o trenutnoj situaciji i budućim koracima.
„Jedna naša velika tvrtka je objavila podatak da im je dobit za 75 posto veća nego 2024. godine. E tu se nalazi novac. Tu se nalazi preraspodjela zajednički stečene vrijednosti o kojoj mi cijelo vrijeme govorimo. Tu trebamo udariti, to je jedna dugotrajna borba, dugotrajni put, moramo smanjiti taj odnos u kojoj je Hrvatska rekorder na razini eurozone. Jer 40 posto zajednički stečene vrijednosti ide u dobit, u dividende, a preostali 60 posto mora biti za sve ostalo, uključujući plaće“, kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a.
Predsjednik NHS-a Dražen Jović je pak kazao kako poslodavci stalno ističu kako je produktivnost u Hrvatskoj lošija nego u zapadnoeuropskim zemljama, no istaknuo je da za manju produktivnost nisu krivi radnici već poslodavci koji ne žele ulagati u tehnološke procese i organizaciju.
Predsjednica MHS-a Sanja Šprem je kazala da je zajedničkom suradnjom sindikata stvoren vrlo čvrsti temelj kojeg moraju biti svjesni i svi poslodavci, i Vlada Republike Hrvatske kao najveći poslodavac.
