Svako godišnje doba ima svoje čari! Dok neki vole proljeće s njegovim šarenilom procvjetalog drveća i cvijeća, drugi obožavaju plavetnilo mora i bezbrižnost ljeta. Neki jedva čekaju zamotati se u dekicu uz topli čaj i uz neki dobar film na malom ekranu, dok vani lagano sipi jesenska kiša, a postoje i oni koji uživaju u snježno-zimskim radostima. Jesen je godišnje doba koje prirodu pretvara u slikarsko platno i mnogim su umjetnicima čarobne boje jeseni bile inspiracija za njihova umjetnička djela. Šetnje gradom, parkovima i okolinom imaju posebnu čar sa šarenim lišćem, mirisom pečenih kestena i toplom sunčevom svjetlosti koja boji dan u zlatne nijanse. Jesen je godišnje doba u kojem se priroda smiruje, lišće opada s drveća i mijenja boju. Zelena boja blijedi i oko nas dominiraju žuta, narančasta, crvena i oker boja lišća.
Ljepoti jesenjeg šarenila u mom kvartu nisam ni ja mogla odoljeti te sam nedavno na trenutak zastala i s mobitelom snimila nekoliko fotografija. Dok sam snimala prišla mi je jedna starija gospođa i započela razgovor. Rekla je: “Zaista su prelijepi! I ja bih ih rado uslikala ali nemam tako kvalitetan mobitel kao vi. Imam ovaj stari, mali mobitel koji mi od jutros ne radi!… Nedavno sam se preselila kod kćerke… Sve je to za mene bilo stresno i nešto sam krivo pritisnula na mobitelu… Sada mi traže PIN i PUK, a ja ih ne znam i mobitel mi se zablokirao.” U nastavku, dok su joj oči bile pune suza, požalila se na kćerku koja joj ne želi pomoći savjetom u nabavi novog, pametnog mobitela i poučiti ju kako se s njim služiti.
Rekla mi je da je krenula kod svog mobilnog operatera da joj osposobi njezin mali stari mobitel ili da joj pomogne izabrati novi. Bilo mi je žao starije gospođe jer je djelovala nemoćno. Rekla je da samo želi imati mobitel na kojem će joj biti vidljiva imena svih koji je zovu i koje ona želi nazvati. Dodala je da bi i ona željela mobitelom ponekad nešto i uslikati. Rekla sam joj da se posavjetuje s trgovcem jer postoje i tzv. senior mobiteli. Dobri su i preklopni telefoni ili mobiteli s preklopnim maskama. Ipak, danas je sve manje korisnika starije životne dobi koji žele imati mobitele samo s jednostavnim funkcijama. Nasuprot njima sve je više osoba treće životne dobi koji koriste većinu aplikacija što im nude njihovi pametni telefoni. Među njima je i umirovljenik Krešo koji kaže: “Koristim sve aplikacije. Imam profil na Facebooku, imam Viber, WhatsApp, Messenger koji pripada Facebooku… Često kupujem preko interneta, koristim i internet bankarstvo”.
A kako smo nekada živjeli prije mobitela i interneta kada smo morali pamtiti ili zapisati telefonske brojeve? Svako kućanstvo imalo je jedan fiksni telefon, a kada smo bili izvan stana koristili smo se s javnim telefonskim govornicama. “Život bez mobitela? Nezamisliv!” kaže studentica Anja, unuka jedne moje prijateljice i nastavlja: “Prije nekoliko dana žurila sam stići do kafića gdje su me čekali prijatelji. Kada sam došla blizu, shvatila sam da sam zaboravila mobitel i morala se po njega vratiti u stan. Ne znam ni jedan telefonski broj iz imenika napamet. Osjetila sam se izoliranom od svijeta!” Njezin kolega Davor kaže da se divi baki i djedu kao i njihovoj generaciji kako su prije živjeli bez mobilnih telefona. Ljudi su se prije više družili. Provodili su svoje slobodno vrijeme vani s prijateljima. Imali su puno mirniji život zahvaljujući nedostatku tog tehnološkog dodatka. Znali su sve važne telefonske brojeve napamet i sve druge informacije u pravo vrijeme. Umirovljenik Martin kaže da su ljudi nekada živjeli zdravije, mirnije i bili su sretniji. Stres nije bio tako uobičajen kao što je danas.
Doba digitalne tehnologije zavladalo je svijetom i postalo svakodnevnica. Dok je još prije par godina korištenje mobitela bio iznimni luksuz danas svaka obitelj, a nerijetko i svi članovi obitelji, posjeduju mobitele. Puno ih ima i po dva uređaja, jedan za poslovne, a drugi za privatne potrebe. Mobitel je postao iznimno bitan dio naših života. Kada su se devedesetih godina u Hrvatskoj pojavili mobilni telefoni mislili smo da će nam isključivo služiti za obavljanje poziva dok smo locirani izvan našeg doma. No, u posljednja tri desetljeća telefoni su evoluirali na nevjerojatan način i danas igraju presudnu ulogu u našoj svakodnevici. To je realnost koju moramo prihvatiti, no svakako ne smijemo dopustiti da nam se život svede isključivo na gledanje u ekran mobitela.
Mnoge osobe treće životne dobi ruše brojne predrasude, pa tako i onu da su im tehnologija i društvene mreže posve strani i da se njima nevoljko koriste. Volja za druženjem i želja za učenjem rezultirale su time da su upravo oni najbrže rastuća populacija na Facebooku i drugim društvenim mrežama.
Na kraju ako se pitamo, neovisno o našoj životnoj dobi, možemo li preživjeti bez pametnog telefona, odgovor je: “Možemo, ali to više nije lako niti jednostavno!” U digitaliziranom svijetu pametni telefon postao je produžetak nas samih. U njemu je sva naša komunikacija, posao, zabava, ali i sjećanja. Mobilni telefoni koji su se pojavili krajem prošlog stoljeća, sami su po sebi bili revolucija, jer su omogućili ljudima da budu dostupni i kad nisu kod kuće ili u uredu. S razvojem mobilnog interneta, eksplodirale su i aplikacije kojih danas ima milijarde. Pametnim telefonima plaćamo, kupujemo, navigiramo, komuniciramo. Zato poneseni pozitivnim razmišljanjima – osjećamo se jakima, imamo energiju, nastojimo stići na sve, znati riješiti probleme, brzo se kretati i ništa ne odgađati. I obrnuto! Pokazalo se da ljudi koji pesimistično pristupaju poslu i životu imaju slabije strategije za borbu sa stresom i tjeskobom. S godinama mnogo se toga neminovno gubi. No, postoje i kvalitete koje ne opadaju, već i rastu, sve do visoke starosti. Mudrost, iskustvo i razboritost spadaju u takve. Uz pomoć drugih život je puno lakši. Zato treba održavati kontakte, njegovati prijateljstva putem društvenih mreža, ali i u direktnom druženju.
Drenka Gaković
