Piše: Igor Knežević
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je na snagu stupio 1. srpnja 2025. sa sobom je donio i novost u hrvatski mirovinski sustav, jer će se po prvi put isplatiti trajni godišnji dodatak na mirovinu koji će se vezati isključivo uz godine staža. Kolika će biti vrijednost jedne godine staža to još nitko ne zna, pa ni u ministarstvu rada i mirovinskog sustava, već svi čekaju kraj turističke sezone i kakav će konačni „pravorijek“ dati iz ministarstva financija, odnosno koliko će se novca moći osigurati za taj dodatak. Točna brojka znat će se u listopadu, a isplate će krenuti u prosincu ove godine pred Božić.
Godišnji dodatak samo je zamijenio sada već bivše jednokratne isplate umirovljenicima, samo po drugačijim uvjetima. Novost je da će njega dobiti svi umirovljenici bez postavljenih cenzusa na iznos mirovine, pa će mnogi biti sretni, no ukupna količina novca koja će se dijeliti umirovljenicima ostat će vjerojatno približno ista kao i kod jednokratnih dodataka, pa će oni koji su dobivali više jednokratnih dodataka sada dobiti jedan, s ukupno manjim iznosom, pa će biti još više nesretnih.
Stoga je SUH zahtijevao/a da se za one umirovljenike s nižim primanjima nastavi s isplatama jednokratnih dodataka. A nije isto i kad netko s mirovinom od 500 eura i 32 godine staža dobije jednak iznos dodatka kao i npr. bivši saborski zastupnik sa 2.300 eura mirovine i 32 godine staža. Dogodilo se zapravo da je jedna socijalna mjera postala zapravo socijalno neosjetljiva u prebacivanju u mirovinski sustav, pa su profitirali, tko bi rekao, i bivši zaslužni političari i ostali s visokim mirovinama.
Sistem kako ovog tako i prijašnjih jednokratnih dodataka ostao je isti, ako ostane novca u proračunu ili se bude punio bolje od očekivanog, dio će se iskoristiti za isplate dodatka umirovljenicima. Riječ je o vezi bez (puno) obaveza. Ako turistička sezona uspije, dodatak će biti veći, ako ne, žao nam je. A takva bez-veza sa sobom donosi i licitiranje s vrijednošću jedne godine staža, pa se ne zna do samog kraja hoće li biti 5, 8, 10 ili (nadajmo se) 15 eura. Sve to sa sobom vuče i dozu neozbiljnosti pa čak i hazarderstva, jer je propušteno zakonski odrediti vrijednost jedne godine staža za dodatak na mirovine, a za što je SUH tražio da se fiksno veže uz aktualnu vrijednost mirovine koja sada iznosi 14,45 eura. Jer ovako ispada da Vlada jest svjesna lošeg standarda umirovljenika i želi im pomoći, ali samo ako se stvori dodana vrijednost, pa je ta pomoć zapravo uvjetovana. Rješenje je pravilnija raspodjela novca u društvu pa da Hrvatska pobjegne sa samog dna EU u pitanju udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a prvi korak je isplata većeg iznosa dodatka.
Krajem kolovoza ministar financija Marko Primorac najavio je da će dodatak biti „daleko od nekakvog iznosa koji bi bio izjednačen s iznosom mjesečne mirovine“. I dok mnoge EU zemlje imaju 13., a neke poput Austrije, Španjolske i Portugala isplaćuju čak 14. mirovina u punom iznosu, mi ćemo imati dodatak na mirovine, koji će, zapravo, biti daleko od iznosa koliko bi minimalno trebao biti.