Predsjedništvo Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske, pozdravlja odluku Vlade da svoj Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju odgodi za jesen, vjerujući da će to omogućiti ugradnju kvalitetnijih izmjena zasnovanih i na prijedlozima sindikata.
Postojeći mirovinski sustav je totalno poremećen i stvorio je velike razlike u ostvarivanju prava među umirovljenicima. Postao je nepravedan i neodrživ. Broj umirovljenika ekstremno raste, naročito onih koji ostvaruju prava po posebnim propisima, a broj osiguranika naglo je pao te je omjer zaposlenih i umirovljenih na kritičnoj granici. Cilj je, dakako, uspostaviti narušenu ravnotežu između financijske održivosti i socijalne prihvatljivosti mirovinskog sustava.
Predsjedništvo SUH-a stoga je donijelo te danas uputilo Vladi RH sljedeće zaključke i prijedloge:
- Općenito držimo prioritetnim:
- prije svih izmjena u mirovinskom zakonodavstvu i sustavu neophodno je prethodno obaviti široke konzultacije sa socijalnim partnerima i mirovinskim udrugama;
- redovita naplata doprinosa i pooštravanje kazni za izbjegavanje plaćanja doprinosa;
- ukidanje najviše osnovice za naplatu doprinosa;
- utvrđivanje najniže osnovice za uplatu doprinosa u iznosu minimalne plaće;
- podvođenje svih tzv. povlaštene mirovine pod opće propise; analiza svih potkategorija „posebnih mirovina“; analiza i invalidskih mirovina; sve naknade za opće društvene zasluge koje nemaju karakter zaposlenja treba u potpunosti odvojiti od mirovina i odrediti im odgovarajući naziv, a statusne povlastice ili povlastice zbog otegotnih uvjeta rada, treba vezati za vrijeme provedeno na radu;
- objedinjavanje Regosa i Zavoda za mirovinsko osiguranje, radi smanjivanja troškova upravljanja u II. stupu;
- preispitivanje II. stupa u cijelosti /mogućnost pretvaranja u dobrovoljni; uvođenje prava izbora ostanka u I. stupu te eventualno povećanje postotka izdvajanja, itd./;
- ponovno izračunavanje aktualne vrijednosti mirovine /AVM/ – podsjećamo da je radna grupa sastavljena od predstavnika Vlade RH i umirovljenika 2000. godine izračunala da je vrijednost prve AVM trebala biti značajno veća od 35,16).
- Držimo da postavljanje isključivo starosnog uvjeta za umirovljenje, te minimalnog uvjeta staža /od samo 15 godina/, sukcesivno vodi ka slabljenju sustava stjecanja mirovina temeljem rada. Predlažemo stoga da se uvede odvojeni uvjet za umirovljenje i na temelju godina plaćenih doprinosa s osnova rada, i to od 40 godina mirovinskog staža osiguranja.
- Kako veliki dio radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu to ne čine svojom voljom, već su „stimulirani“ Vladinim mjerama, odnosno otjerani od strane svojih poslodavaca, držimo da je neprihvatljiv prijedlog za povećanje trajnog umanjivanja mirovina zbog ranijeg odlaska u mirovinu (s 0,15 na 0,34) po mjesecu ranijeg umirovljenja od sadašnjih 9 posto na 20,4 posto – i to preko noći. Zalažemo se za sukcesivno povećanje polaznog faktora za prijevremeno umirovljenje kroz više godina kroz najmanje petogodišnje prijelazno razdoblje (od 2011. do 2016. godine).
- Pozdravljamo prijedlog za stimulaciju odgođenog odlaska u mirovinu, ali s primjenom takve stimulacije već od dobi od 60 godina, te uz sukcesivno uvođenje kroz petogodišnje prijelaznom razdoblju /zbog visoke stope nezaposlenosti mladih/.
- Razumijemo razloge izjednačavanja dobi žena i muškaraca za starosnu mirovinu, no to držimo mogućim tek uz neke preduvjete: prvo, uz prijelazno razdoblje od 20 godina, odnosno s uvećanjem od maksimalno 3 mjeseca u kalendarskoj godini; te, drugo, uz uvođenje dodatnih instrumenata kompenzacije (dodatak za obiteljsku skrb odnosno dodatak za odgoj i skrb djece).
- Poznato je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – od 1. siječnja 2008.g. uveden dodatak na mirovinu za osiguranike koji su imali između 40 i 50 godina starosti te su se do 30. lipnja 2002. opredijelili da budu osigurani samo u 1. stupu obvezatnog mirovinskog osiguranja, kako bi se kompenziralo bitno umanjivanje njihovih mirovina. Kao hitnu mjeru u okviru trenutnih izmjena, predlažemo uvođenje dodatka i za osiguranike koji su u trenutku uvođenja reforme imali između 40 i 50 godina, a opredijelili su se i za kapitaliziranu štednju u 2. stupu. Time bi se dovršio krug obeštećivanja „prijelazne generacije“, i omogućio novi start za sve buduće, cjelovite, reforme. Pritom je neophodno uključiti dodatak za obje kategorije tzv. novih umirovljenika u mirovinsku osnovicu, jer pravno jest dijelom mirovine, čime će se omogućiti i oporezivanje dodatka /što je sada zanemareno kao moguća ušteda/.
- Držimo neophodnim što žurnije pokrenuti izmjene u načinu usklađivanje mirovina, jer udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sve više pada, a postojećim modelom usklađivanja mirovine su u posljednjih 10 godina umanjene za 10,25 posto.
