Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Pravni savjeti i prava Psihološka radionica/pričaonica

Depresija pod maskom osmijeha

8. travnja 2015.
A A

Svi u samoći vlastite duše gube samopo­uzdanje, postaju nesigurni te jedva čekaju prijateljsko lice i riječi utjehe. Dobro je dok je to samo difuzni strah od sutrašnjice, uz utjehu da su več u godinama u kojima imaju malo proh­tjeva i sve manje potreba, te misao – preživjet čemo.

Naslov zvuči svakako čudno i nestvarno no okrenemo li se oko sebe nećemo vidjeti depresivne ljude ako smo radosni i zadovoljni, ali ako smo tužni i turobni, svatko će nam se činiti tužnim.

Mi gledamo ne samo svojim oči­ma nego i unutrašnjim okom na bliž­njega. I dio nas stapa se s njegovim raspoloženjem. I tako nastojim u ži­votu primijetiti i ono nešto više kod ljudi. No prevarim Ii se ponekad? Ne samo ponekad, nego vrlo često.

Sjedim tako neki dan u veselom društvu, nas sedamdesetak. Svi se radosno pozdravljaju, ljube, smiju. Neki se nisu vidjeli još od Martlnja, a to je, čini se nekima, bilo jako davno. Neki su se vidjeli za Božić I Novu go­dinu te radosno nazdravili novim, sretnijim danima. Danas moraju što brže „odraditi“ službeni dio jedne iz­borne skupštine, da bi napokon do­čekali večeru i ples uz muziku iz ne­kog prošlog vremena, koju izvodi stariji gospodin na svojim klavijatura­ma. Oko mene su sve vedra i nasmi­jana lica, rasplesana tijela u ritmu tanga i ugodni žamor sjetne melodi­je, pored mene jedna dama pjevuši, zamišljena daleko u svojoj mladosti.

Dvije strane zrcala

Neprimjetno se Iskradam i napuš­tam veselo društvo, misleći kako će ples i zabava potrajati dugo u noć, ali… Već u tramvaju sustiže me gru­pa koja žuri na autobus kući. Drugo­ga dana nazvala me jedna gospođa koja je sjedila blizu mene i koju ni­sam posebno zamijetila, jer su sve bile vesele, nasmijane i raspjevane. K meni je došla osoba koja je bila tužna i zabrinuta I kao da je to bila neka osoba koju susrećem prvi puta. Problemi u obitelji zaogrnuli su je tu­gom. I bolest je sada bila vidljivija nego u sretnom društvu. Rekla je da su gotovo svi vrlo brzo otišli iz resto­rana, da je veselju brzo došao kraj.

Nazvala sam poznanicu da prov­jerim što se dogodilo, a ona je jedno­stavno rekla „svi su bili nekako tužni i brzo smo se razišli”. Razmišljala sam, jesmo Ii mi bili na istoj zabavi? Ja sam sve doživjela jako veselo, a oni govo­re o depresiji. I nakon što mi se javilo još nekoliko osoba iz Istoga društva, tražeći pomoć i rješenje nekih svojih problema, shvatila sam da je zabava bila samo privid i pokušaj da na trenu­tak pobjegnu od sebe i svojih briga.

U želji da pomognu svojoj djeci, ljudi se lišavaju svojih materijalnih dobara (ušteđevine ili čak vlastitog stana), a onda se pitaju – kako dalje? Neki misle da su djeca nezahvalna, drugi se pak tješe da su ovo okrutna vremena, da nema posla za mlade i da je za to krivo samo društvo koje se nije znalo dobro pripremiti za na­dolazeći kapitalizam. No ipak, svi u samoći vlastite duše gube samopo­uzdanje, postaju nesigurni te jedva čekaju prijateljsko lice i riječi utjehe. Dobro je dok je to samo difuzni strah od sutrašnjice, uz utjehu da su već u godinama u kojima imaju malo proh­tjeva i sve manje potreba, te misao – preživjet ćemo. Mnogo je teže oni­ma koji se zatvaraju u sebe, i u svo­joj samoći razmišljaju da sami skon­čaju svoj život, ali zbog moguće osu­de i podsmjeha okoline ne žele po­tražiti stručnu pomoć. To je prava depresija s kojom se svakodnevno bore i skrivaju u osami vlastitih misli i doma.

Jučer je kod mene na razgovoru bila jedna gospođa, koju je vlastita kćer prevarila. Plačući je rekla kako joj sad ne preostaje ništa drugo ne­go da se ubije. Danas je po tko zna koji put došla moja redovna posjeti­teljica. Nesigurna je jer je prevare­na za veliki novac od prodane ne­kretnine. Živjela je sređenim živo­tom, ima dvoje punoljetne i samos­talne djece, koja su razočarana majčinom akomislenošću, te joj uz najbolju volju ne mogu pomoći u nevolji koja ju je snašla. Podstanar- ka je u vrlo skromnom stanu. Izgu­bila je samopoštovanje, često je razdražljiva jer ju mori neimaština i depresija. Nemoćna je, zatvorena u svojoj samoći i dugo u noć čita pis­ma obećanja o povratu novca i rje­šavanju svojih problema. Pomalo gubi kontakt sa stvarnošću…

U pogrešnim rukama 

U posljednje vrijeme susrela sam dvije vrlo slične priče. Žene, starije od 75 godina, ostale su udo­vice i odlučile su si osigurati mirnu starost, a kako nisu imale vlastitu djecu, jedna je svoju kuću ugovo­rom o doživotnom uzdržavanju da­la jednoj mladoj siromašnoj obitelji s petero djece, koji su joj obećali svu skrb. No čim su stavili zabilježbu u gruntovnici, promijenili su po­našanje i sad ne samo da ne brinu o njoj, već je svakodnevno i ugrožavaju. U centru za socijalnu skrb pokušavaju je umiriti, jer ovo rješe­nje smatraju povoljnim za obitelj davatelja uzdržavanja, a tako i za ovu usamljenu staricu. Ona k tome ima i ovrhu mirovine zbog nekog ranijeg imovinskog spora sa susje­dom.

Za stare ljude koji su si željeli priskrbiti mirnu i bezbrižnu starost, u jednom su trenutku, u dobroj vjeri, povjerovali krivoj osobi ili osobama iz njihove obitelji ili možda umreže- nim pojedincima koji iskorištavaju njihovu neinformiranost, naivnost i vjeru u ljudsku dobrotu. Strahovi u starosti povećavaju nesigurnost, slabljenje samopouzdanja i neke oblike demencije. Kod nekih osoba izazivaju agresivno ponašanje pre­ma okolini ili sklonost samokažnjavanju, a često je bježanje u alkoho­lizam, apatiju ili pokušaj suicida. Svaki od ovih oblika treba pravovre­meno prepoznati i liječiti. U svepri­sutnom siromaštvu našeg društva, mnogo je onih s mizernim mirovina­ma koji životare u samačkim doma­ćinstvima….

Ovo je jedna od najranjivijih sku­pina umirovljenika, koja je još i u po­rastu, jer mirovine ne prate poveća­nje troškova života, a zbog zdrav­stvenih tegoba mogućnost nekih po­vremenih poslova gotovo je nemo­guća. Oni su čak i manje depresivni, jer su čitavog života imali skromna primanja pa su naučili i skromnije živjeti, i ne okrivljuju sebe za even­tualne pogreške, jer nisu ništa izgu­bili svojom krivnjom.

Ovih je dana u Zagrebu (Siget) otvoren „socijalni dućan“ i prvi posje­titelji bili su upravo umirovljenici koji ne primaju nikakav oblik socijalne pomoći, a već su u zoni siromaštva. Takvih je, nažalost, sve više, a pre­ma nekim procjenama čak i do 40 posto!

U Zagrebu je od 26 do 28. velja­če održan 4. hrvatski kongres o pre­venciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem. Jed­nim istraživanjem pod naslovom „Starost i depresija“ Ispitivala se po­javnost i razina depresije među oso­bama starijim od 65 godina u Osječ- ko-baranjskoj županiji. U ispitivanju je sudjelovalo 517 ispitanika, a re­zultati su pokazali kako je depreslvnost prisutna kod čak 356 (69%) is­pitanika, od kojih je umjerena kod njih 245 (47%), a 111 (22%) izjasni­lo se da pati od teške depresije. Te­ža je kod ispitanika nižeg stupnja obrazovanja, udovaca, te onih koji Imaju djecu, kod muškaraca je nešto veća – 72%, naspram 66% žena. Teška depreslvnost značajno je Iz­raženija kod onih čija djeca rjeđe do­laze u posjete i kojima je potrebna tuđa pomoć i njega, te kod onih koji su u dom došli zbog nemogućnosti skrbi u vlastitom domu. Potrebu za psihološkim savjetovanjem ima 361 (71%) Ispitanika što znači da je po­trebno uvođenje adekvatnih Savje­tovališta, kao što je i naše.

Šatorom protiv depresije?

Posebno zanimanje Izazvao je rad po naslovom „Šatorom“ protiv depresije“. Svrha rada bila je pri­kazati zajedničku poveznicu u ostva­rivanju ljudskoga dostojanstva i tež­nju vraćanja promijenjenog Identite­ta pojedincu stanovite skupine, u ovom slučaju braniteljske populaci­je. Upravo smo Podružnici um­irovljenika oružanih snaga RH pred­ložili psihosocijalnu potporu organi­ziranjem dnevnih boravaka, jer psi­hologija grupe je dimenzija koja daje sigurnost i snagu pojedincu, smanju­je stres, patnju i depresiju.

A grupa koja je iz godine u godi­nu sve depresivnija, i koju društvo često proziva, naši su umirovljenici, a oni koji su mirovine stekli po po­sebnim propisima, često bezrazlož­no bivaju etiketirani kao osobe s „povlaštenim mirovinama“. To su obični smrtnici (radnici u policiji i pravosuđu, borci NOB-a, branitelji) koji su radili u otežanim radnim uv­jetima I zbog toga su dobili „benefi­cirani staž“. A najnovija „rješenja“ koja stižu, ovim umirovljenicima oduzimaju i ono malo nade i opti­mizma, a depresija krupnim koraci­ma grabi naprijed. 

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

Ne odbacujte sebe! Dajte si novu priliku

Sljedeći

SUH traži ostavku Miranda Mrsića

Povezano Vijesti

Sastavite svoj godišnji plan
Psihološka radionica/pričaonica

Sastavite svoj godišnji plan

12. siječnja 2023.
Blagdane ne dočekujte sami!
Pravni savjeti i prava

Blagdane ne dočekujte sami!

12. prosinca 2022.
Lijek protiv starosti je ljubav
Naslovna

Lijek protiv starosti je ljubav

9. srpnja 2022.
Sljedeći

SUH traži ostavku Miranda Mrsića

Linkovi na tekstove iz medija za kampanju: Zaustavimo zlostavljanje starijih

Najnovije

Starije osobe su često žrtve prevaranata

Starije osobe su često žrtve prevaranata

31. siječnja 2023.
SUH traži uvođenje 13. mirovine

SUH traži uvođenje 13. mirovine

24. siječnja 2023.
Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

13. siječnja 2023.
Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

12. siječnja 2023.
Festa u mlinima

Festa u mlinima

12. siječnja 2023.
Iz slavlja u slavlje

Iz slavlja u slavlje

12. siječnja 2023.
Svečano za 25. obljetnicu

Svečano za 25. obljetnicu

12. siječnja 2023.
Posjet domu umirovljenika

Posjet domu umirovljenika

12. siječnja 2023.
Zabava u vili

Zabava u vili

12. siječnja 2023.
Najbolja plesna zabava

Najbolja plesna zabava

12. siječnja 2023.
Sindikat umirovljenika Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@zg.t-com.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Starije osobe su često žrtve prevaranata 31. siječnja 2023.
  • SUH traži uvođenje 13. mirovine 24. siječnja 2023.
  • Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć 13. siječnja 2023.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.