Već smo navikli na ljetne scene iz naših popularnih turističkih odredišta u kojima, među kontingentima turista iz inozemstva, u velikom broju dolaze i njihovi umirovljenici. U kontinentalnoj Hrvatskoj su to najčešće ljudi s Dalekog Istoka, dok su na Jadranu to uglavnom Nijemci i Skandinavci. No, je li izvjesno da će u skorije vrijeme oni moći provesti ostatak života u Lijepoj Našoj?
Nedavno su pojedini mediji pisali o umirovljeničkom naselju Lipa Senior Residence u Andraševcu pored Oroslavja. Na stranicama investitora piše kako će se naselje sastojati od 64 apartmana koji se sastoje od dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice s WC-om, spavaće sobe, vrta i parkirnog mjesta. Ističe se kako će naselje imati suradnju s medicinskom službom, objekt društvene namjene, kongresnu dvoranu, bazen i kapelicu. Posebno je naglašena blizina triju toplica, koje su u krugu od 15 kilometara te Zagreba i Slovenije, koji su na 25, odnosno 45 kilometara od ovog budućeg umirovljeničkog raja. Cijena apartmana je 59.000 eura nakon gradnje (što se očekuje za dvije godine) ili 49.000 eura ako se na kupnju netko odluči sada.
Doživotni najam
„Postoje dvije varijante stanovanja. Jedna je da se pri kupnji utvrdi normalno raspolaganje, što znači da se apartman kasnije može prodati ili naslijediti. Druga je varijanta nova u Hrvatskoj. Radi se o doživotnom najmu, kod kojeg se nakon smrti stanara, apartman vraća ponovno na tržište”, istaknuo je predstavnik investitora Tomica Grabušić i dodao kako je interes za život u ovom naselju velik.
No, to nije prvi objekt koji iskače iz okvira klasičnog doma umirovljenika. U Crikvenici je 2015. otvoren Salvia Senior Residence. To je prvi dom četvrte generacije koji omogućuje bolju integraciju korisnika i sudjelovanje u aktivnostima uz individualni pristup u skrbi. Ondje se uz klasični smještaj nude i apartmani od 30 do 70 četvornih metara po cijenama od 300 do 690 kuna po danu u koje su uključene sve usluge, zabavni i rekreacijski sadržaji, odnosno za najmanje 9.000 kuna mjesečno. No moguće je jeftinije proći ako se uzme soba.
Znakovito je što je opis oba „doma” ponuđen i na njemačkom jeziku, no Grabušić je objasnio kako njegova tvrtka ima ured u Munche- nu i kako i ondje vlada interes za Lipom.
Poznato je da njemački umirovljenici još otprije zbog visokih troškova smještaja i nedostatne medicinske skrbi odlaze u susjedne zemlje, najčešće Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku te ondje žive. Tako je 2011. zabilježeno da 7.000 njemačkih penzića živi u Mađarskoj, u Češkoj, 600 u Slovačkoj, a neki su potegnuli i do Azije. Osim toga, njemačke mirovine trenutno prima 1,74 milijuna ljudi koji ne žive u Njemačkoj. Uglavnom su to gastarbajteri, no čak 13 posto njih (oko ljudi) su oni koji su odlučili starost provesti izvan Njemačke. Čak petina njemačkih umirovljenika razmišlja o životu u inozemstvu, a kao razlog uglavnom navode prijateljsko okruženje i kvalitetnu skrb. Sudeći po onome što nude Lipa Senior Residence i Salvia Senior Residence, upravo je to ono što njemački umirovljenici traže.
Nova praksa
Iz cijena, ali i raznih mogućnosti stanovanja, vidljivo je da su ova dva naselja primjer nove i nepoznate prakse u Hrvatskoj, koja je već dobrano zaživjela u inozemstvu. S obzirom na to da je u nas gotovo 80 posto nekretnina u privatnom vlasništvu, pitanje je kako će se korisnici ovih smještaja i njihovih usluga priviknuti na doživotni najam ili plaćanje cijene po danu. Ako uzmemo u obzir da je prosječna hrvatska mirovina tek 2.407 kuna, a da više od
ljudi prima mirovinu nižu od 1.000 kuna, lako je zaključiti kako si život u naselju Lipa te crikveničkim apartmanima mogu priuštiti naši najbogatiji umirovljenici. Iako su tvrdnje investitora u Lipa Senior Residence da će osobi s mirovinom dvostruko većom od prosječne to biti dovoljno za troškove života, kao i za džeparac, pitanje je koliko će se naših umirovljenika moći odlučiti na ovakav smještaj.
Nije onda čudno što se u posljednjoj zdravstvenoj reformi toliko spominjao „medicinski turizam” kao novi oblik usluga koji bi trebao zaživjeti u Hrvatskoj. Uz našu turističku razvijenost, potencijala svakako imamo, a i gradnja naselja koja se pretvaraju u aktivne umirovljeničke zajednice tomu pripomaže. Time će se malim dijelom opravdati i slogan Hrvatske turističke zajednice – „Hrvatska puna života”, barem što se tiče zdravstvenog turizma i umirovljeničkih zajednica. S obzirom da je u domovima umirovljenika u Hrvatskoj smješteno nešto više od dva posto starijih od 65 godina, a liste čekanja su preduge, postoji mogućnost da privatni umirovljenički „resorti” spase sliku institucionalnog smještaja u zemlji koja demografski ionako ubrzano stari. Barem za bogate penziće.
Milan Dalmacija