Dvije najveće umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, uputili su 4. svibnja 2021. hitan zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Udruge upozoravaju da je prema najnovijim podacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovljenik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika.
Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepravednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća. Ta se formula očito mora mijenjati, te će Matica i Sindikat umirovljenika i kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe RH ponovno zatražiti prihvatljivije rješenja od 100 posto rasta povoljnijeg indeksa, kojim bi se barem zaustavilo kontinuirano opadanje njihove realne vrijednosti.
Ozakonjeno siromašenje
Posljednje nevjerojatno nisko usklađivanje mirovina od samo 0,56 posto potvrđuje opravdanost umirovljeničkog zahtjeva. Takav postotak„rasta” mirovina, najniži je u posljednjih pet godina, a i među najnižima je u zadnjih nekoliko desetljeća, piše u zahtjevu umirovljenika naslovljenom na premijera Andreja Plenkovića.
Prosječna mirovina je 1999. godine iznosila 1.322 kune, a danas je 2.567 kuna. Prosječna plaća je te iste godine vrijedila 3.055 kuna, a danas je 7.038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za 3.983 kune odnosno za 130 posto, a mirovine za samo 1.258 kuna odnosno 95 posto.
Dakle, u apsolutnom iznosu plaće su porasle za više od tri puta u odnosu na mirovine. Umirovljenici se pitaju – dokle, iako nemaju ništa protiv da se plaće povećavaju jer su i one niske, ali traže da ih mirovine barem prate. Osobito je to važno kad živimo u uvjetima rastućeg siromaštva starijih od 65 godina te u doba pandemije kad je socijalna sigurnost oslabljena i standard sve niži”, stoji u javnom zahtjevu koji su potpisali predsjednici Matice i Sindikata, Višnja Fortuna i Ante Kuprešak, te predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Jasna A. Petrović.
Za očekivati je da Vlada neće s radošću dočekati takve zahtjeve, utoliko više što smatra da je isplatom Covid dodatka donekle smirila osiromašene i ponižene umirovljenike. No, kao što su svojedobno Sanader i Kosor morali prihvatiti povrat duga umirovljenicima zbog nezakonitog neusklađivanja mirovina od rujna 1993. do kraja 1998. kad je tadašnji premijer Valentić bahato odlučio ne poštovati Zakon o usklađivanju mirovina, te ga zamijenio svojim uredbama, i ova će Vlada morati vratiti dug novim umirovljenicima.
Pokradene mirovine
Naime, u vrijeme izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine (AVM) najvažniji pojam i mjerilo bila je„dosegnuta razina mirovina 31.12.1998.” Ta razina mirovina 31.12.1998. ostala je značajno manja zbog spomenutog nezakonitog usklađivanja mirovina u razdoblju 1993.1998., a možemo ju smatrati i namjerno pokradenom jer je u trenutku tog izračuna Vlada RH znala za Odluku Ustavnog suda o obeštećenju, kao i za isplatu do- datka„100 kn +6%” od studenog 1998. koji je 1. travnja 2004. postao sastavni dio mirovine. Da je samo taj dodatak korigirao razinu mirovina 31.12.1998. mi- rovine„novih” umirovljenika bile bi veće za 10,5%. Išlo se zbog toga i na Ustavni sud, kao i na Sudu u Strasbourgu podnio tužbu, ali je dug ostao samo dijelom kompenziran dodatkom od 4-27 posto dodatka na umirovljene nakon 1.1.1999. godine. Svejedno, ostaje velika rupa između onih umirovljenih prije i poslije tog datuma.
Prema podacima Statističkih informacija HZMO-a za ožujak 2021., vidljiva je ta razlika: prosječna mirovina jož živih 258.215 umirovljenih do 31.12.1998. godine iznosi 2.897,73 kune – i to za samo prosječnih 28 godina i 11 mjeseci radnog staža, a onih od 1.9.1999. do danas 2.471,23 kune – za 31 godinu i 3 mjeseca radnog staža. To je za čak 426,5 kuna manje, odnosno za 15 posto niže. Očito je da će umirovljeničke udruge morati staviti na dnevni red i povrat duga umirovljenima nakon 1998. godine, jer bitni pad njihovih mirovina je posve političko, pa čak i moralno pitanje, jer je Vlada kad je zakinula tzv. nove umirovljenike dobro znala što čini. Bijednima su oduzeli i doveli Hrvatsku na sramotnih 30,1 posto siromaštva u dobnoj skupini od 65+.
Zaustavite, dakle, kontinuirani ozakonjeni pad mirovina i vratite ukradeno s repovima još iz rata.
