Udri po najslabijima!

Piše: Jasna A. Petrović

Djed i baka Kišur iz Sesveta doživjeli su priču iz crne kronike. Sretno su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa sinom, snahom i troje unučadi, kad je sin odjednom poginuo u prometnoj ne­sreći. Snaha se posvađala sa svekrvom i svojevoljno odselila kod svojih roditelja, te zabranila viđanje unučadi baki i djedu po pokojnom ocu. Iako su djeca dobila obiteljsku mirovinu od oko 1.600 kuna, kao i dječji doplatak, a ona je tada i radi­la, uvjetovala je viđanje unučadi djedu i baki plaćanjem alimentacije. Sud je tako presudio: baki će se od 1.500 kuna odu­zimati 600 kuna, a djedu od 3.400 – 900 kuna. Tako su jednim potezom pera i be­skrajnim inatom snahe djed i baka bače­ni na prosjački štap. Baka Kišur s tugom ponavlja kako su uvijek pomagali sina i njegovu obitelj te kupovali unucima dok su živjeli s njima, a nastavili bi i dalje da su ih uopće mogli vidjeti. Kako nisu mo­gli isplatiti sudske i odvjetničke troškove izgubljenog spora te zaostalu alimenta­ciju, njihove su mirovine ovršene.

Ceh za tuđu odgovornost

Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sve češće se obraćaju umirovljenici i druge starije osobe, odnosno bake i djedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi koji je uveden Obiteljskim zakonom (NN 75/2014) još 2014. godine. Odredbe za­kona, točnije članak 288. stavak 2. pruža mogućnost da bake i djedovi po rodite­lju koji ne plaća uzdržavanje, a dužan ga je plaćati, budu sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unucima (supsidijarni obve­znici). S obzirom na učestalost zahtjeva baka i djedova za pružanje pravne po­moći u pogledu sporova radi prisilnog ostvarenja prava na uzdržavanje usmje­renog protiv njih, svjedoci smo čestog i uspješnog korištenja instituta uzdržava­nja na teret bake i djeda.

Sindikat umirovljenika Hrvatske već 26 godina bavi se pitanjima zaštite prava umirovljenika i starijih osoba, a sada se suočio s krajnje nepravednim rješenjem prenošenja tereta s države na roditelje živog ili pokojnog roditelja koji ne plaća alimentaciju. U gornjem slučaju obitelji Kišur, logično je da je država svoju obve­zu ispunila davanjem obiteljske mirovine i dječjih doplataka, ali brojni bake i dje­dovi postaju žrtve takvog zakonskog rje­šenja, jer ih se tereti i ovršava na mizer­nim mirovinama zbog neodgovornosti njihovog sina koji je nezaposlen, odselio, emigrirao i sl.

Upoznali smo tako i baku iz Donjeg Miholjca kojoj se ovršava pola jadne mi­rovine za unuka, koji živi u inozemstvu i viđa ga jednom godišnje. Njezin sin također živi u inozemstvu, no snaha je odlučila tužiti majku bivšeg supruga za alimentaciju, iako živi u obilju, u novom braku, s dvije plaće. Je li logično da baka odgovara do smrti za svog neodgovor­nog ili nesposobnog sina za kojeg čak ne zna niti gdje stanuje?

Nepravedno i neuobičajeno

Nije pravedno, ali niti uobičajeno. U svim zemljama EU oba roditelja imaju zakonsku obvezu da financijski podu­pru svoje dijete. U slučajevima razilaže­nja majke i oca djeteta kada zakonske odredbe o zaštiti interesa djeteta ne rezultiraju zadovoljavajućim ishodom, u nekim zemljama d ržava jamči dječju pomoć – uzdržavanje (u Austriji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Švedskoj); uzdržavanje od strane lokalnih vlasti (u Češkoj, Danskoj i Finskoj); uzdržavanje posebnim sredstvima (u Latviji, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj i Portugalu); ili posebnom upravnom agencijom (u Ni­zozemskoj i Velikoj Britaniji). Model koji je uvela bivša ministrica Milanka Opačić, zakonski je omogućen tek u dijelu ame­ričkih država, ali ne u europskim zemlja­ma, jer nije u duhu socijalne države ka­kvu promiče EU.

SUH stoga ovih dana upućuje inicija­tivu novoj ministrici Nadi Murganić, ko­jom predlaže izmjenu i dopunu Obitelj­skog zakona (NN 103/2015) i Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014) s ciljem usvajanja pravednijeg zakon­skog rješenja u obiteljskim odnosima.

Rastuće siromaštvo u Hrvatskoj, uz sve češće ovrhe nad bakama i djedo­vima, za slučaj nemogućnosti plaćanja dosuđenog uzdržavanja, dovodi i do mogućnosti gubitka prava vlasništva je­dine nekretnine u kojoj stanuju. No, nije problem samo to što ih se financijski op­terećuje, pa i ugrožava, već se psihološki negativno djeluje na njih i na njihovo zdravstveno stanje.

Nezaštićena obitelj

Naposljetku, SUH je čvrstog stajališta kako se prilikom donošenja zakonskih rješenja za obveznike uzdržavanja treba voditi računa ne samo o materijalnoj do­brobiti djeteta već i o emocionalnom od­nosu članova obitelji, izlaže ih se stresu, a djeca su dodatno traumatizirana zbog obiteljskih sukoba vezanih uz uzdrža­vanje. Situacija u kojoj jedan roditelj ne živi s djetetom ili je preminuo dovoljno je uznemirujuća i za obiteljski odnos ni u kom slučaju nije poticajno financijsko kažnjavanje bake i djeda.

Sadašnjim zakonskim uređenjem Republika Hrvatska propustila je zašti­titi obitelj, a odgovornost je prebacila na stare i siromašne, umjesto da zbog humanih i demografskih razloga, očvr- sne već postojeći sustav za privremeno uzdržavanje djece (Zakon o privreme­nom uzdržavanju, 2014.) koji osigurava sredstva i isplate naknada za privremeno uzdržavanje djeteta kada obveznik pla­ćanja uzdržavanja tu obvezu ne ispunja­va. Molimo da iz svih formulacija izbacite djedove i bake!

Općepoznata je činjenica da Hrvat­ska već dugi niz godina bilježi vrlo nepo­voljne demografske trendove. Posljedice dugoročnog niskog fertiliteta očituju se u dugogodišnjem smanjivanju ukupnog broja stanovnika, prirodnoj depopulaciji (negativni prirodni prirast), demograf­skom starenju, ali u posljednje vrijeme ubrzanom umiranju zbog siromaštva.

Poruka Vladi RH je kratka i jasna: ako već ne brinete o starima i njihovom pre­življavanju, pobrinite se barem o djeci. Tako vam demografije, koja vam je stal­no na jeziku.