Milica S. iz Zagreba ima majku u čijem stanu živi te koja je nakon moždanog udara nepokretna i potrebnajoj je 24-satna njega i skrb. Njezin otac je umro prije pet godina, pa je majka dobila obiteljsku mirovinu od 1.600 kuna. Ne može ju smjestiti u stacionar nekog doma, jer za društvene domove nema potrebnu vezu, a za privatni dom nema dovoljno novca, pošto je njezina plaća ispodprosječna. Dok radi neprekidno misli je li joj majka osamljena, gladna, žedna, hoće li se prehladiti u mokrim pelenama. Nema pravo ni na koji slobodan dan zbog majke, niti na bolovanje. Takvih je kćerki, pa i sinova i snaha, unuka, doista na tisuće, a nemaju nikakvu mogućnost brinuti o svojim roditeljima.
Bili su se malo ponadali kad su čuli prije nekoliko godina da je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.2020. predviđeno uvođenje statusa njegovatelja, no sada se čini da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odustalo od te mjere. U obrazloženju samo navode da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje” te da će o pribavljenim podacima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja. Iako su Strategijom čvrsto obećali do 2020. izraditi zakonski okvir za status njegovatelja starijeg i nemoćnog člana obitelji.
Mama se ugasila
Tako će, čini se, osobe koje skrbe o starim i nemoćnim članovima i nadalje se morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stručne podrške, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizički i emocionalno zahtjevni posao, a stariji će, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, uvelike biti prepušteni crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju.
Jasna C., tužna što joj je majka preminula, na neki način je i zadovoljna što je i nju i sebe poštedjela muke i sramote. Naime, iako je iz ušteđevine mogla sufinancirati prvih pola godine njezinog smještaja u skupom privatnom domu, gdje je zbog nemara osoblja slomila kuk, morala je majku preseliti u bolnicu pa u jeftiniji dom, a onda ju vratiti k sebi i tamo ostavljati bez nadzora za vrijeme posla. Mama se naprosto ugasila, svjesna da je teret i vlastitoj kćerki i samoj sebi.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je imao svoju predstavnicu u radnoj skupini za izradu spomenute Strategije te je i predložio uvođenje takvog instituta njegovatelja za starije osobe u Zakon o socijalnoj skrbi. Nažalost, u ovoj Vladi je Ministarstvo za demografiju jedna od najslabijih karika, a posebno u mandatu ministrice Bedeković.
Sporo Ministarstvo
Sindikat je 15. svibnja 2020. godine uputio Ministarstvu i Vladi RH ponovljenu inicijativu za ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama kojom je predložio da se po hitnom postupku unese dopuna članka 63. Zakona o socijalnoj zaštiti dodavanjem točke: „(4) Pravo na status njegovatelja ima osoba čiji je roditelj ili stariji član obitelji ovisan o pomoći i njezi druge osobe ili je u potpunosti nepokretan, a nije smješten u udomiteljskoj obitelji ili domu za starije i nemoćne osobe”.
Iako je ovo zadnja godina provedbe Strategije, Ministarstvo nije poduzelo potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovarajućih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života koje bi olakšale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemoćnim roditeljima i starijim članovima obitelji, što zbog tradicionalne raspodjele skrbi posebno teško pogađa žene.
Prema izvješćima Pučke pravobra- niteljice za 2015. i 2016. godinu briga o starijim osobama u pravilu se temelji na obiteljskoj solidarnosti pa tako u Hrvatskoj za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima i rođacima.
Umirališta bez dostojanstva
Oni koji brinu o ostarjelim roditeljima ili rođacima moraju se sami snalaziti i koristiti socijalne usluge na crno, što otvara vrata prijevarama, iskorištavanju, ali i nasilju koje je vrlo teško pratiti, jer ne postoje niti precizne statistike prema dobi. Vidljivo je da se godinama problematizira ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama uz brojna obećanja da je postupak u tijeku ili da je projekt u tijeku, a za to vrijeme niz osoba će se u vrlo teškoj situaciji i dalje morati snalaziti kako znaju i umiju.
Sindikat umirovljenika traži i očekuje da u sljedećoj Vladi, koje god bila boje i svjetonazora, najhitnije pristupe rješavanju statusa njegovatelja, kako je obvezana Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine. K tome, to je višestruko isplativo i korisno rješenje. Potomak bi imao priliku za radni staž i plaću od 4.000 kuna, posvetiti se skrbi o svom roditelju, a njemu ili njoj bi bilo vraćeno dostojanstvo. Nadalje, to bi bilo itekako korisno i za cijeli zdravstveni sustav na koji se vrši veliki pritisak da „udome” palijativne bolesnike i druge starije osobe u potrebi za skrbi, utoliko više što su kapaciteti društvenih domova ograničeni, a velik dio obiteljskih domova su pretvoreni u nedostojanstvena umirališta.
Čekamo!
Jasna A. Petrović
