Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Naslovna Istaknuto

Jesu li Hrvati ljenčine?

STATISTIČKE ZAVRZLAME O RADNOM STAŽU

13. svibnja 2021.
A A

Kad se hrvatski umirovljenici žale da imaju niske mirovi­ne, obično se oglase ugledni neoliberalni ekonomisti i političari koji ih okrive kako su valjda lijeni te da ih je samo 16 posto koji su svoju mirovinu zaslužili tzv. „punim radnim stažem” (bez da se naglasi da u hrvatskom zakono­davstvu ne postoji pojam punog staža). Zaborave reći kako je 700 tisuća od 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima sakupilo više od 30 godina radnog staža, što je za jednu tranzicijsku postsocijalističku zemlju pristojna brojka, a koja bi, da su računice malo drukčije, bila i viša.

Hrvatski umirovljenici nisu ljenčine, kako bi se moglo iščitati iz takvih objeda. Prema najnovijim podacima Eurostata vidljivo je kako je u Hrvatskoj zabilježen veći rast radnog staža nego što je europski prosjek. Sa 31,1 godine 2013., 2020. godine popeli smo se na 32,8 godina (1,7 postotnih poena!), dok je europski prosjek s 35,2 godina 2013. porastao 2020. na 35,7 godina staža, odnosno za samo 0,5 postotnih poena. Čemu treba pripisati takav rast u RH?

Porast stope zaposlenosti

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odgovorio je na upit Glasa umirovljenika da, ukoliko se to odnosi na pokazatelj statističkog izvješća „Trajanje radnog vijeka” koji objavljuje Eurostat, ti se podaci ne odnose na radni staž pri umirovljenju te da te podatke, vezane za pokazatelj trajanja radnog vijeka, ne dostavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Traja­nje radnog vijeka je pokazatelj koji pokazuje prosječni broj godina za koje se očekuje da će osoba aktivno provesti na tržištu rada, a izračunava ga Eurostat temeljem demografskih podataka o broju stanovnika u pojedinoj dobi i stopama aktivnosti (udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu) na tržištu rada u pojedinoj državi članici EU.

U razdoblju od 2013. do 2020. stope aktivnosti u dobi 20 – 64 u RH povećale su se sa 68,6% u 2013. na 71,9% u 2020., odnosno za 3,3 postotna poena, dok su se u EU povećale sa 76% u 2013. na 77,8% u 2020., odnosno za 1,8 postotnih poena. S obzirom na navedeno, veći porast trajanja radnog vijeka u RH u odnosu na prosjek EU HZMO pripisuje činjenici da su stope aktivnosti na tržištu rada u većoj mjeri porasle u RH u odnosu na europski prosjek te je za očekivati da će i osobe koje ulaze u tržište rada ostvariti dulji radni vijek.

Stvarni ili uplaćeni staž?

Pitali smo HZMO i da li u podatke o stažu prilikom umirov­ljenja ulaze i godine radnog staža svih umirovljenih prema posebnim propisima? Kolika je prosječna dob umirovljenja svih„posebnih umirovljenika”? No, kao što stoji u napomeni ispod tablica novih ZOMO korisnika, u prosječni staž nisu uključeni korisnici mirovina nekih vojnih i braniteljskih umi­rovljenika po posebnim propisima. Druge kategorije novih korisnika kojima su mirovine priznate i/ili određene prema posebnim propisima, uključene su u zbirno statističko iz­vješće HZMO-a.

Tako je na dan 31. ožujka 2021. prosječan staž novih ko­risnika mirovina, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i čla­novima njihovih obitelji – ZOHBDR, iznosio samo 10 godina 0 mjeseci i 6 dana. Na dan 31. ožujka 2021. prosječan je staž novih korisnika mirovina, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – DVO, bio je 32 godine 9 mjeseci i 22 dana, no tu je riječ o radnom stažu pokrivenom doprinosima, a ne i o stvar­nom radnom stažu koji je daleko niži. To je vidljivo i iz toga što je na dan 31. ožujka 2021. prosječna dob novih korisnika mirovina, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – DVO, bila samo 56 godina i 7 mjeseci.

Tako se zbrka koga se i koju mirovinu, stvarnu ili pokri­venu doprinosima, nastavlja u beskraj. No, tu je još jedno sporno pitanje – da li se podaci koji se dostavljaju Eurostatu odnose na sve umirovljenike prema ZOMO, dakle i na one koji su umirovljeni prema međunarodnim ugovorima? Ako je to tako, s obzirom da velik dio njih ima samo manji dio radnog staža u RH, ne utječe li to na prividno bitno smanji­vanje prosječnog staža pri umirovljenju?

“Zbog prevođenja invalidskih u starosne mirovine, prosječan staž za starosnu miro­vinu smanjio se u prosjeku za 9 mjeseci”

Prebacivanje invalidskih mirovina

Kao što je ranije navedeno, HZMO ne dostavlja podatke Eurostatu vezano za radni staž, ali ostaje zabrinjavajuća činje­nica da HZMO trenutno još nema mogućnost razdvojiti staž ostvaren u RH od onog ostvarenog u inozemstvu. Stoga se u statističkim izvješćima prikazuje ukupan mirovinski staž, a taj je onda prividno niži od stvarno ostvarenog radnog staža. Vjerodostojnost takvih podataka koji se plasiraju u javnost postaje sve upitnija.

Eto još jedne dvojbe: s obzirom da se u dobi od 65 godina, odnosno pri ispunjenju dobi za starosnu mirovinu, invalidske mirovine prevode u starosne, a za koje je evidentan bitno niži radni staž u trenutku umirovljenja (21 godina i 11 mjeseci!) u odnosu na starosnu (31 godina i 8 mjeseci), postavlja se pitanje koliko takvo administrativno prebacivanje smanjuje službeni podatak o prosječnoj dobi pri umirovljenju? Naime, prosječan staž za starosnu mirovinu u 2014. godini, prije prevođenja invalidskih u starosne mirovine, iznosio je 32 godine 8 mjeseci i 18 dana. Nakon provedenog prevođenja mirovina u 2015. godini, prosječni staž za starosnu mirovinu iznosio je 31 godinu 11 mjeseci i 18 dana. Zbog prevođenja invalidskih u starosne mirovine, prosječan staž za starosnu mirovinu smanjio se u prosjeku za 9 mjeseci.

A kada bi se, kako je to bilo u neka jugo-vremena, prije­vremene starosne mirovine u dobi od 65 godina prebaci­vale u starosne (s ukidanjem penalizacije), onda bi vidljivo porastao i ukupni radni staž tzv. starosne mirovine, koja sada iznosi 31 godinu i 8 mjeseci staža, dok je prijevremena čak 36 godina radnog staža. No, takva matematika ne bi odgovarala vrlim analitičarima koji hrvatske umirovljenike uporno prikazuju kao ljenčine.

Jasna A. Petrović

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

UMIROVLJENIČKE UDRUGE PIŠU VLADI

Sljedeći

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

Povezano Vijesti

Zbogom draga Biba
Grad Zagreb

Zbogom draga Biba

9. svibnja 2025.
Nacionalno vijeće, Piletić, Fortuna, Knežević
Naslovna

Rok pomaknut, tisuće neće dočekati povećanje mirovina

9. svibnja 2025.
Saborski zastupnici s drugog svijeta
Naslovna

Saborski zastupnici s drugog svijeta

9. svibnja 2025.
Sljedeći
Reforma obiteljskih mirovina

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

Treba uvesti registre ugovora

Treba uvesti registre ugovora

Najnovije

Izlet u Siklós

Izlet u Siklós

9. svibnja 2025.
Uspješna 2024. godina

Uspješna 2024. godina

9. svibnja 2025.
Zabavna večer uz prezentaciju

Zabavna večer uz prezentaciju

9. svibnja 2025.
Ljerka nova predsjednica

Ljerka nova predsjednica

9. svibnja 2025.
Izlet u terme

Izlet u terme

9. svibnja 2025.
Uspješno ugođena skupština

Uspješno ugođena skupština

9. svibnja 2025.
Otkrili čari juga Italije

Otkrili čari juga Italije

9. svibnja 2025.
Uskrsni doručak u Vodicama

Uskrsni doručak u Vodicama

9. svibnja 2025.
Uskrsni posjet domu

Uskrsni posjet domu

9. svibnja 2025.
Sreća u domu za starije

Sreća u domu za starije

9. svibnja 2025.
Suh logotype

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@suh.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Izlet u Siklós 9. svibnja 2025.
  • Uspješna 2024. godina 9. svibnja 2025.
  • Zabavna večer uz prezentaciju 9. svibnja 2025.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.