Grad Zagreb poznat je po svojim vrlo kvalitetnim programima socijalne zaštite za starije osobe. Zbog pandemije koronavirusa protekla godina bila je izuzetno zahtjevna u osiguravanju potreba ugroženih skupina. O tome kako funkcionira gradski sustav socijalne zaštite, što se sve uspjelo osigurati ugroženima, a što je u planu, porazgovarali smo s Romanom Galić.
Sindikat i Matica umirovljenika su objavili javno priopćenje po smrti dosadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića kako je socijalni model Grada Zagreba vrlo kvalitetan i osjetljiv, osobito za starije i siromašne. Koje sve socijalne programe za starije osobe i umirovljenike Vaš Ured provodi na području Grada Zagreba?
Zaista s ponosom mogu reći da je naš zagrebački model skrbi o starima prepoznat u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica. Mišljenja sam kako dobri programi koji doprinose kvalitetnijem životu starijih građana moraju biti prioritetom javnih politika, što u Gradu Zagrebu svakako jest. Starije osobe prepoznate su već u prvom Programu socijalne politike Grada Zagreba 2004.g., potom su istaknute u svim daljnjim strateškim dokumentima Grada Zagreba, a od lipnja prošle godine donijeli smo i prvu sveobuhvatnu Zagrebačku strategiju za unapređenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024.
Strategija je izrađena s ciljem stvaranja preduvjeta za dostojanstvenu starost sugrađana, osiguravajući im pritom usluge koje će utjecati na podizanje kvalitete njihova života. Dokument se temelji na uvažavanju potreba starijih osoba za dodatnom zaštitom i promicanjem njihovih socijalnih, zdravstvenih i kulturnih prava.
Tijekom proteklih 20 godina razvili smo brojna prava, usluge i aktivnosti namijenjene starijim osobama, koje kontinuirano nadograđujemo te razvijamo nove osluškujući njihove potrebe. Dopustite da upoznam čitatelje s pravima i uslugama propisanima Odlukom o socijalnoj skrbi koje uz ispunjavanje određenih kriterija mogu ostvariti naši stariji sugrađani. Riječ je o pravu na novčanu pomoć umirovljenicima, a čiji korisnici ostvaruju i novčanu pomoć za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja te prigodom Uskrsa i Božića osiguravamo i dodatnu novčanu pomoć. Od 16. ožujka podiže se cenzus za ostvarivanje ovoga prava na 1.700 kuna što predstavlja povećanje za 200 kuna. Istaknula bih kako smo već ranije omogućili ostvarivanje prava i onim umirovljenicima koji raspolažu s prihodima do 1.500,00 kuna nakon izvršene ovrhe. Starije osobe najčešće ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu putem Centra za socijalnu skrb, a Grad još osigurava dodatnu novčanu pomoć. Osiguravamo i novčanu pomoć za osobne potrebe (džeparac) korisnicima doma za starije osobe te pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a. Važnim smatram istaknuti kako smo razvili uslugu pomoći u kući iznad propisanih državnih standarda na temelju kojih se za više od 600 starijih sugrađana putem gradskih domova za starije osobe osigurava besplatno svakodnevno jedan topli obrok i usluga gerontodomaćice.
Što dulje u vlastitom domu
Vjerujem kako je Grad Zagreb neprepoznatljiviji po Projektu gerontoloških centrara Grada Zagreba koji se provodi od 2004., a koji osim pomoći u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba kroz pomoć u kući, omogućava vitalnijim starijim sugrađanima ili onima koji to žele ponovno postati brojne aktivnosti: sport- sko-rekreacijske, kulturno-zabavne, radno-kreativne aktivnosti, preventivno-zdravstvene. U godinama prije pandemije broj korisnika bio je veći od 7.000, uz provođenje aktivnosti na više od 50 lokacija u svim gradskim četvrtima. Vrijednost Projekta je dostupnost svima jer je za korisnika svaka aktivnost besplatna. Od 2019. Gerontološki centri postali su standard gradskih domova u provođenju izvan institucijske skrbi za starije osobe te se provodi kao Program podrške u lokalnoj zajednici Gerontološki centri Grada Zagreba i predstavlja model aktivnog i zdravog starenja u Gradu Zagrebu.
Pored Gerontoloških centara, vodeći brigu o što dužem ostanku starije osobe u poznatom okruženju vlastitog doma osigurali smo i rad tri dnevna boravka.
Grad Zagreb je osnovao i Zakladu Zajednički put u okviru koje je otvorena prva stambena zajednica za samostalno stanovanje starijih osoba koji su u mogućnosti samostalno brinuti o sebi, a u perspektivi im se omogućava pružanje dodatnih usluga prema njihovim potrebama.
Istovremeno brinemo i o kvaliteti života gotovo 4.000 korisnika u domovima za starije osobe koji su u nadležnosti Grada Zagreba. U 2017. započeo je rad Doma za starije osobe Park na Lašćini, novoizgrađen objekt prema europskim standardima za 200 korisnika. Iskoristila bih priliku upoznati čitatelje kako je u tijeku izgradnja doma za starije osobe u Markuševcu s kapacitetom za 92 korisnika od čega su 12 mjesta za osobe oboljele od demencije, a koji bi trebao biti završen krajem ove godine.
Unazad više od pet godina posebnu pažnju posvećujemo primjerenom smještaju oboljelima od Alzheimerove i drugih demencija. U okviru domova za starije osobe Medveščak, Maksimir i Park djeluju četiri specijalizirana odjela u kojima o korisnicima skrbe multidisciplinarni timovi. Kako bi pomagali
olakšali nošenje s bolešću članovima obitelji oboljelih od demencije, od 2016. osigurali smo rad savjetovališta za neformalne njegovatelje,„Savjetovalište NJEGOS” koje djeluje u sklopu Gerontološkog centra Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb. Nastojala sam ukratko prezentirati socijalnu politiku Grada Zagreba, koja je cjelovita i sveobuhvatna kada je riječ o osobama starije životne dobi, ali prostora za unapređenjem još svakako ima na čemu predano radimo.
Uspjeh protiv korone
Prošlo je godinu dana od početka pandemije koronavirusa. Vaš Ured je odradio odličan posao u prvom valu kada nijedna od 4.000 starijih osoba u 11 gradskih domova za starije nije oboljela od tog virusa. Kakva je situacija danas?
S potpunim zadovoljstvom mogu reći kako je trenutna epidemiološka situacija u gradskim domovima za starije osobe vrlo zadovoljavajuća te da u ovom trenutku nemamo zaraženih korisnika kao ni djelatnika. Povećan broj pozitivnih korisnika i djelatnika na COVID-19 imali smo tijekom studenog i prosinca prošle te siječnja ove godine, a nakon toga bilježili smo stalni pad novozaraženih. Moram istaknuti kako su domovi odolijevali zarazi od COVID-19 punih 220 dana od proglašenja epidemije do prvog slučaja zaraze, što zaista smatram velikim uspjehom.
Velike napore uložili smo u očuvanje i zaštitu zdravlja korisnika i djelatnika naših gradskih domova osiguravši potrebnu osobnu zaštitnu opremu kao i zaštitna sredstva. Velik doprinos zaista dugoj povoljnoj epidemiološkoj slici u domovima dugujemo i samim korisnicima, članovima njihovih obitelji te svim djelatnicima zbog dosljednog pridržavanja propisanih epidemioloških mjera i uputa. Ovim putem se zahvaljujem svima njima na odgovornom ponašanju te na strpljenju i razumijevanju važnosti provođenja svih uputa koje su bile na snazi kao i onih uputa koje su još uvijek u primjeni.
Pohvalno je da ste tijekom zimskih mjeseci u najhladnijim danima otvorili vrata pučke kuhinje u Branimirovoj ulici i dozvolili korisnicima da borave cijeli dan kako bi, prije svega beskućnici, mogli negdje boraviti na niskim temperaturama. Da li se zbog korone povećao broj korisnika pučkih kuhinja na području grada?
Ekstremno niske temperature ukazale su na potrebu za iznalaženjem rješenja kako bismo prevenirali neželjene posljedice među našim sugrađanima koji borave na javnim ili drugim mjestima. Iako javnosti manje poznato, osim otvaranja vrata pučke kuhinje uz osiguravanje toplog napitka i suhog obroka, u dogovoru s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb osigurali smo i smještajne kapacitete u prihvatilištu u Kosnici do kojeg smo imali organizirani prijevoz u suradnji sa ZET-om. Odlazak u pučku kuhinju ipak je bio jedini izbor za one kojima je u tim hladnim noćima trebalo toplo „sklonište”.
Kada govorimo o broju korisnika prava na prehranu u pučkoj kuhinji sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, unatoč nepovoljnim gospodarskim okolnostima uzrokovanih pandemijom, ne bilježimo njihov porast. Ipak, nažalost, realno je za očekivati da će s porastom broja nezaposlenih sugrađana u idućem razdoblju porasti i broj korisnika pojedinih prava usmjerenih na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
Koliko novca iz proračuna Grada Zagreba se slijeva u socijalne programe, a koliki udio se odnosi na starije osobe i umirovljenike, koliki broj osoba dobiva socijalne potpore svih vrsta?
Financijski udio socijalnih programa iznosi 13% u proračunu Grada Zagreba, dok se za socijalne programe namijenjene starijim sugrađanima izdvaja svake godine oko 30% financijskih sredstava na pozicijama Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Iz svega što sam istaknula vidljivo je kako Grad Zagreb osigurava brojna prava, usluge i aktivnosti kojima obuhvaća gotovo 100.000 osoba starije životne dobi.
Novi plan u pripremi
U kojoj fazi pripreme je novi višegodišnji Socijalni plan Grada Zagreba i ima li već naznaka/nacrta kako će izgledati, odnosno što će obuhvaćati?
Grad Zagreb od 2004. provodi socijalne programe u okviru strateškog planiranja u području socijalne politike. Na početku sam spomenula naš prvi Program socijalne politike koji smo izradili samoinicijativno i samostalno, vodeći se potrebama sugrađana dok smo drugi dokument, Socijalni plan Grada Zagreba izradili 2014. temeljem obveze iz Zakona o socijalnoj skrbi, s drugim dionicima u sustavu, vodeći se smjernicama nacionalnih i europskih strateških dokumenata, a u cilju osiguravanja kvalitetnije koordinacije u području socijalne politike na različitim razinama vlasti, od javnih službi, pru- žatelja socijalnih usluga, korisnika do svih drugih dionika socijalne politike.
Ove godine ponovno nas očekuje aktivan i dinamičan posao socijalnog planiranja u svrhu izrade novog Socijalnog plana Grada Zagreba. Proces će uključivati sve korake kvalitetnog strateškog planiranja u smislu provođenja radionica, intervjua, analitičke pripreme materijala, a u što ćemo uključiti što širi obuhvat dionika u sustavu socijalne politike. I novi Socijalni plan slijedit će zacrtane ciljeve dosadašnje gradske politike u smislu osiguravanja pomoći najpotrebitijima u području socijalne skrbi, obrazovanja, zaštite ljudskih prava, zdravlja i gospodarstva. Ujedno ćemo zadržati smjer aktiviranja građana kako bi se što kvalitetnije i osnaženije mogli okrenuti tržištu rada.
Cilj nam je izraditi kvalitetan Socijalni plan kao usmjeravajući dokument za još usmjerenije i jasnije djelovanje u sustavu socijalne politike te kao dobru stratešku podlogu za nadogradnju sustava uz kreiranje projekata s mogućnošću povlačenja sredstava iz fondova Eu u narednom financijskom razdoblju.
Na kraju želim istaknuti kako će nam i u novom dokumentu u fokusu biti korisnička perspektiva. Konkretno, u izradi novog dokumenta bit će aktivna uloga organizacija usmjerenih prema starijim osobama od kojih očekujemo da svojim aktivnim sudjelovanjem ukažu na njihove potrebe za koje smatraju da ih budući Socijalni plan Grada Zagreba mora utjeloviti.
Poznato Vam je da su se umirovljeničke udruge upornim lobiranjem izborile za spuštanje vlasničkih prava nad 31 domom za starije i nemoćne na gradove odnosno županije. Što će to značiti za Grad Zagreb?
Prijenosom vlasništva nad nekretninama u kojima svoju djelatnost obavljaju domovi za starije osobe na njihove osnivače, pa tako i Grad Zagreb, otklonit će se postojeće prepreke za podizanje kvalitete života i standarda skrbi o starijim osobama, korisnicima institucijskih, ali i izvaninstitucijskih usluga.
Grad Zagreb od 2002. od kada su prenesena osnivačka prava nad 10 domova za starije osobe, izdvaja znatna financijska sredstva iz svog proračuna, kako bi osigurao redovito poslovanje domova, ali i adaptirao prostore i opremu te unaprijedio uvjete smještaja. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi otežavali su ili u potpunosti onemogućavali prijave domova na natječaje infrastrukturnih fondova kako bi se i na taj način financirala obnova i uređenje prostora ustanova. Prijenos vlasništva otklonit će navedene prepreke i omogućiti pribavljanje financijskih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te u mnogočemu olakšati upravljanje domovima.
Iako smo i sami u nekoliko navrata nastojali potaknuti rješavanje ovog problema, zahvalni smo što je upravo glas umirovljeničkih udruga bio dovoljno snažan da će se uskoro okončati problem koji traje gotovo dva desetljeća.
Igor Knežević
