Obiteljske mirovine su na dnevnom redu u ovom mandatu Vlade RH, iako nisu spomenute u izbornom programu HDZ-a. Ipak, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine navodi se plan„razmatranja mogućnosti uvođenja novog modela obiteljskih mirovina”. No, eto sada i novog dokumenta, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojemu Vlada navodi da će za tri-četiri godine „izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine”. Dakle, pišu se svjetliji dani za oko 217.000 obiteljskih umirovljenika. Jednog dana. Tko živ, tko mrtav.
Činjenica je da postoji već druga skupina za obiteljske mirovine (koja se u ovom mandatu zove – Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine), te da je održala već drugi sastanak 28. travnja 2021. pod kapom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i rukovođenje državne tajnice Majde Burić.
Prvi sastanak
Na prvom sastanku održanom još 18. veljače, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak održala je prezentaciju važećeg zakonodavstva, u kojoj je prezentirala krug osoba koje mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvjete pod kojima svaka od kategorija potencijalnih korisnika (nadživjeli partner, djeca, roditelji i ostala djeca bez roditelja) može ostvariti to pravo, zatim način određivanja obiteljske mirovine te statističke podatke o broju obiteljskih umirovljenika, prosječnoj visini obiteljskih mirovina i udjelu u ukupnom broju mirovina ostvarenih prama Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Drugi sastanak
Na drugom sastanku je Melita Čičak prikazala nacionalna zakonodavstva država članica EU-a u odnosu na obiteljsku mirovinu, iz kojega je transparentno kako ne postoji jedinstveni pristup uređenja obiteljske mirovine u državama članicama EU-a, te da svaka država svojim nacionalnim zakonodavstvom samostalno propisuje i uređuje institut obiteljske mirovine. Vidljivo je također kako se kumulacija obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu i u ono malo zemalja u kojima je dopuštena regulira ovisno o različitim sustavima i načinima financiranja mirovinskog sustava.
Pogrešno javno mnijenje
U Hrvatskoj je stvoreno javno mnijenje kako je obiteljska mirovina kao dodatna na osobnu mirovinu uobičajeni model u EU, a slično je mišljenje godinama plasirao i vječni saborski umirovljenički zastupnik Silvano Hrelja. Društvene mreže su pune komentara ogorčenih obiteljskih umirovljenica, jer 93 posto korisnika obiteljskih mirovina su žene, kojima zahtijevaju zadržavanje svoje osobne mirovine i dobivanje još 50 posto mirovine preminulog partnera, uvjerene kako je riječ o propisanom modelu Europske unije. To naprosto nije točno.
Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mirovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj, dok je kumulacija s osobnom mirovinom moguća uz umanjivanje obiteljske mirovine uvriježena u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Luksemburgu.
Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom do određenog zbirnog novčanog limita moguća je u Belgiji (tijekom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati). U većini država EU obiteljska mirovina obuhvaćena je osnovnim mirovinskim osiguranjem, a temelji se na doprinosima umrle osobe.
Premlade udovice?
Navršena određena starosna dob, za koju predstavnici nadležnog ministarstva tvrde da je previše dobrohotna, jer se kao najniži uvjet starosne dobi propisuje 50 godina života, u nekim je zemljama čak i niža, kao npr. u Portugalu (35 godina života), Lihtenštajnu i Švicarskoj (45 godina života), Njemačkoj i Belgiji (47 godina života), isto je u Poljskoj i Finskoj (50 godina života), a u nekim zemljama i više – Francuska i Bugarska (55 godina života) te Slovenija (58 godina života). Ostaje pitanje hoće li hrvatska vlast odlučiti povisiti dob za stjecanje obiteljske mirovine ili će čak nastojati obiteljsku mirovinu po novom budućem modelu priznati samo novoumirovljenima?
Naime, to ne bi bilo prvi put da se tako otvoreno diskriminira sve umirovljene prije donošenja zakonskih izmjena, jer je upravo tako učinjeno s priznavanjem šest mjeseci dodatnog staža po djetetu.
Cijeđenje siromaha
Još je jedno bitno pitanje kad će se prestati diskriminirati obiteljske umirovljenike koji bi htjeli raditi do pola radnog vremena (a što sada nije moguće). Za očekivati je da će se najkasnije od 1. siječnja sljedeće godine uvesti pravo na rad i za obiteljske umirovljenike, ali postoji i vjerojatnost da će se u takvoj kumulaciji mirovine s dohotkom od rada uvesti umanjenja zavisno od propisanog limita, kao u nekim drugim zemljama, i to čak od 25 do 50 posto.
No, vidjet ćemo što će na kraju biti s 216 tisuća umirovljenika koji primaju obiteljsku mirovinu koja u prosjeku iznosi samo 2.087 kuna, a što čini samo 29,65 posto prosječne neto plaće. Riječ je o 70 posto primanja pokojnog supružnika, pri čemu je većina građana prisiljena odreći se vlastite mirovine ukoliko im je ova druga povoljnija za koju kunu. Umirovljeničke udruge i stranke godinama upozoravaju kako je riječ o nedostatnom iznosu koji je potrebno povećati sa 70 posto na barem 85 posto mirovine preminulog partnera, tim više jer od obiteljskih mirovina žive uglavnom žene u samačkim domaćinstvima. Ima naznaka da bi se budućom reformom prosječna obiteljska mirovina povisila za oko 15 posto.
I to je za sada sve. Naravno, ništa ne priječi Hrvatsku da konačno reformira obiteljske mirovine u model koji će omogućiti preživljavanje obiteljskih umirovljenica, no čini se da je Vlada naumila dugo putovati tom cestom bez kraja i voditi dugotrajne povremene sastanke na kojima će državni dužnosnici i stručnjaci prikazivati svoje power point prezentacije. Bla, bla, bla.
Jasna A. Petrović
