Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Naslovna Istaknuto

Ženski pozdrav s ruba siromaštva

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

13. svibnja 2021.
A A
Reforma obiteljskih mirovina

Reforma obiteljskih mirovina

Obiteljske mirovine su na dnevnom redu u ovom mandatu Vlade RH, iako nisu spomenute u izbornom programu HDZ-a. Ipak, u Nacionalnoj ra­zvojnoj strategiji do 2030. godine navodi se plan„razmatranja mogućnosti uvođenja novog modela obiteljskih mirovina”. No, eto sada i novog dokumenta, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojemu Vlada navodi da će za tri-četiri godine „izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osob­nu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine”. Dakle, pišu se svjetliji dani za oko 217.000 obiteljskih umirovljenika. Jednog dana. Tko živ, tko mrtav.

Činjenica je da postoji već druga skupina za obiteljske mirovine (koja se u ovom mandatu zove – Radna skupi­na za preispitivanje modela obiteljske mirovine), te da je održala već drugi sastanak 28. travnja 2021. pod kapom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i rukovođenje državne tajnice Majde Burić.

Prvi sastanak

Na prvom sastanku održanom još 18. veljače, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak održala je prezen­taciju važećeg zakonodavstva, u kojoj je prezentirala krug osoba koje mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvjete pod kojima svaka od kategorija potencijalnih korisnika (nadživjeli par­tner, djeca, roditelji i ostala djeca bez roditelja) može ostvariti to pravo, zatim način određivanja obiteljske mirovine te statističke podatke o broju obiteljskih umirovljenika, prosječnoj visini obitelj­skih mirovina i udjelu u ukupnom broju mirovina ostvarenih prama Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Drugi sastanak

Na drugom sastanku je Melita Čičak prikazala nacionalna zakonodavstva dr­žava članica EU-a u odnosu na obiteljsku mirovinu, iz kojega je transparentno kako ne postoji jedinstveni pristup uređenja obiteljske mirovine u državama članicama EU-a, te da svaka država svojim nacionalnim zakonodavstvom samostalno propisuje i uređuje institut obiteljske mirovine. Vidljivo je također kako se kumulacija obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu i u ono malo zemalja u kojima je dopuštena regulira ovisno o različitim sustavima i načinima financiranja mirovinskog sustava.

Pogrešno javno mnijenje

U Hrvatskoj je stvoreno javno mnijenje kako je obiteljska mirovina kao dodatna na osobnu mirovinu uobičajeni model u EU, a slično je mišljenje godinama plasirao i vječni saborski umirovljenič­ki zastupnik Silvano Hrelja.     Društvene mreže su pune komentara ogorčenih obiteljskih umirovljenica, jer 93 posto korisnika obiteljskih mirovina su žene, kojima zahtijevaju zadržavanje svoje osobne mirovine i dobivanje još 50 posto mirovine preminulog partnera, uvjere­ne kako je riječ o propisanom modelu Europske unije. To naprosto nije točno.

Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mirovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj, dok je kumulacija s osob­nom mirovinom moguća uz umanjivanje obiteljske mirovine uvriježena u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Luksemburgu.

Kumulacija obiteljske mirovine s osob­nom mirovinom do određenog zbirnog novčanog limita moguća je u Belgiji (tije­kom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati). U većini država EU obiteljska mirovina obuhvaćena je osnovnim mirovinskim osiguranjem, a temelji se na doprinosima umrle osobe.

Premlade udovice?

Navršena određena starosna dob, za koju predstavnici nadležnog mini­starstva tvrde da je previše dobrohotna, jer se kao najniži uvjet starosne dobi propisuje 50 godina života, u nekim je zemljama čak i niža, kao npr. u Portu­galu (35 godina života), Lihtenštajnu i Švicarskoj (45 godina života), Njemač­koj i Belgiji (47 godina života), isto je u Poljskoj i Finskoj (50 godina života), a u nekim zemljama i više – Francuska i Bugarska (55 godina života) te Slove­nija (58 godina života). Ostaje pitanje hoće li hrvatska vlast odlučiti povisiti dob za stjecanje obiteljske mirovine ili će čak nastojati obiteljsku mirovinu po novom budućem modelu priznati samo novoumirovljenima?

Naime, to ne bi bilo prvi put da se tako otvoreno diskriminira sve umirovljene prije donošenja zakonskih izmjena, jer je upravo tako učinjeno s priznavanjem šest mjeseci dodatnog staža po djetetu.

Cijeđenje siromaha

Još je jedno bitno pitanje kad će se prestati diskriminirati obiteljske umirov­ljenike koji bi htjeli raditi do pola rad­nog vremena (a što sada nije moguće). Za očekivati je da će se najkasnije od 1. siječnja sljedeće godine uvesti pravo na rad i za obiteljske umirovljenike, ali postoji i vjerojatnost da će se u takvoj kumulaciji mirovine s dohotkom od rada uvesti umanjenja zavisno od propisanog limita, kao u nekim drugim zemljama, i to čak od 25 do 50 posto.

No, vidjet ćemo što će na kraju biti s 216 tisuća umirovljenika koji primaju obiteljsku mirovinu koja u prosjeku iznosi samo 2.087 kuna, a što čini samo 29,65 posto prosječne neto plaće. Riječ je o 70 posto primanja pokojnog supružnika, pri čemu je većina građana prisiljena odreći se vlastite mirovine ukoliko im je ova druga povoljnija za koju kunu. Umirovljeničke udruge i stranke godinama upozoravaju kako je riječ o nedostatnom iznosu koji je potrebno povećati sa 70 posto na barem 85 posto mirovine preminulog partnera, tim više jer od obiteljskih mirovina žive uglavnom žene u samačkim domaćin­stvima. Ima naznaka da bi se budućom reformom prosječna obiteljska mirovina povisila za oko 15 posto.

I to je za sada sve. Naravno, ništa ne priječi Hrvatsku da konačno reformira obi­teljske mirovine u model koji će omogućiti preživljavanje obiteljskih umirovljenica, no čini se da je Vlada naumila dugo putovati tom cestom bez kraja i voditi dugotrajne povremene sastanke na kojima će državni dužnosnici i stručnjaci prikazivati svoje power point prezentacije. Bla, bla, bla.

Jasna A. Petrović

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

STATISTIČKE ZAVRZLAME O RADNOM STAŽU

Sljedeći

Treba uvesti registre ugovora

Povezano Vijesti

Zbogom draga Biba
Grad Zagreb

Zbogom draga Biba

9. svibnja 2025.
Nacionalno vijeće, Piletić, Fortuna, Knežević
Naslovna

Rok pomaknut, tisuće neće dočekati povećanje mirovina

9. svibnja 2025.
Saborski zastupnici s drugog svijeta
Naslovna

Saborski zastupnici s drugog svijeta

9. svibnja 2025.
Sljedeći
Treba uvesti registre ugovora

Treba uvesti registre ugovora

Suze „siromaha” kostelića

Suze „siromaha" Kostelića

Najnovije

Izlet u Siklós

Izlet u Siklós

9. svibnja 2025.
Uspješna 2024. godina

Uspješna 2024. godina

9. svibnja 2025.
Zabavna večer uz prezentaciju

Zabavna večer uz prezentaciju

9. svibnja 2025.
Ljerka nova predsjednica

Ljerka nova predsjednica

9. svibnja 2025.
Izlet u terme

Izlet u terme

9. svibnja 2025.
Uspješno ugođena skupština

Uspješno ugođena skupština

9. svibnja 2025.
Otkrili čari juga Italije

Otkrili čari juga Italije

9. svibnja 2025.
Uskrsni doručak u Vodicama

Uskrsni doručak u Vodicama

9. svibnja 2025.
Uskrsni posjet domu

Uskrsni posjet domu

9. svibnja 2025.
Sreća u domu za starije

Sreća u domu za starije

9. svibnja 2025.
Suh logotype

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@suh.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Izlet u Siklós 9. svibnja 2025.
  • Uspješna 2024. godina 9. svibnja 2025.
  • Zabavna večer uz prezentaciju 9. svibnja 2025.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.