U četvrtak, 12. rujna 2019. održani su u prostorijama Ministarstva u Zagrebu razgovori ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović i predsjednicom Matice umirovljenika Višnjom Fortunom.
U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti realizacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umirovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godina, koliko cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje (2.485 kn).
Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset godina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.
Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto.
Predloženo je da se što hitnije pri Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe osnuje i stručna grupa za reformu obiteljskih mirovina, koja bi uzela u obzir iskustva drugih europskih zemalja, ali i prijedlog umirovljeničkih udruga da se zadrži vlastita mirovina i stječe 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera/ice.
Umirovljeničke čelnice izrazile su i stajališta o tzv. nacionalnoj mirovini, inzistirajući da se promijeni naziv u nacionalnu naknadu za starije osobe, da se jasno kaže kako neće biti isplaćivana iz mirovinskog fonda te da neće biti vrijednosno preblizu najniže mirovine.
Petrović je završno uručila Inicijativu SUH-a za hitnu izmjenu nekih odredaba o raznim skupinama umirovljenika koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kako bi se Zakon o mirovinskom osiguranju prilagodio potrebama radno angažiranim umirovljenicima i tržištu rada, i to bez diskriminacije nekih skupina.
- 1. Uvođenje prava na rad bez izuzetaka, osim gdje je to zdravstveno utemeljeno (proširiti pravo na rad i na obiteljske i invalidske umirovljenike).
- 2. Pravo izbora rada pod jednakim uvjetima, tj. na puno radno vrijeme uz ustegu pola mirovine, odnosno na pola radnog vremena bez ikakve obustave mirovine.
Isplata dodatka korisnicima najniže mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje.
ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI
Vojni i policijski umirovljenici – pogodovani
Sindikat umirovljenika Hrvatske podnio je 4. rujna 2019. godine Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom rH odredbe članka 99. stavka 3. točke 10. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13-115/18 – pročišćeni tekst).
Njime su od obustave isplate mirovine izuzeti korisnici starosne mirovine prema posebnim propisima – umirovljene vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe ili umirovljene osobe na poslovima razminiranja, kojima se omogućava pravo izbora rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili u punom radnom vremenu, uz obustavu pola mirovine.
Ova odredba je prema mišljenju predlagatelja diskriminatorna, jer se svim drugim kategorijama umirovljenika koji se zaposle na puno radno vrijeme isplata mirovine obustavlja u cijelosti.
Ova odredba je protivna nekima od temeljnih načela navedenih u Ustavu RH. Protivna je načelu jednakosti i socijalnoj pravdi, jer neosnovano dijeli novozaposlene korisnike mirovine na različite kategorije. Protivna je i načelu jednakosti svih pred zakonom, zato što diskriminira određene kategorije umirovljenika na osnovi društvenog položaja i zato što prema nejasnim kriterijima stavlja različite kategorije umirovljenika u nejednak položaj, jer se svima ne jamči isto pravo izbora na rad do pola, odnosno punog radnog vremena.
U suprotnosti je i s načelom slobode izbora poziva i zaposlenja i dostupnosti svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, zato što neosnovano propisuje nejednake uvjete za određene korisnike mirovine koji se zaposle. Suprotnost ovim ustavnim načelima navedenu odredbu čini protivnom i načelu ustavnosti i zakonitosti.
Zbog svega navedenog zatraženo je od Ustavnog suda RH da nakon provedenog postupka za ocjenu ustavnosti ovu odredbu poništi, kako bi se nastavno svima omogućilo pravo izbora na rad do pola ili u punom radnom vremenu.
(M.P.)
