Jedan od osam zahtjeva koji su se našli u peticiji Sindikata umirovljenika Hrvatske je i uvođenje godišnje naknade za sve umirovljenike, tzv. 13. mirovine, i to u postotku od osobne mirovine, koja bi u ovoj godini iznosila barem 25 % i rasla svake sljedeće godine, ili u vrijednosti jednog AVM-a po godini staža. Ta godišnja naknada trebala bi zamijeniti isplatu dotadašnjih šest dodataka na mirovine, koje su bili diskriminatorne prema onima koji su duže radili i uplaćivali više doprinose, pa su u slučaju da su imali mirovinu iznad postavljenog cenzusa ostajali redovito bez dodatka.
Čak je i na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održanoj 29. studenog 2024. godine ministar Marin Piletić sam iznio prijedlog o godišnjoj naknadi koja bi uključila sve umirovljenike, a ovisila bi o dužini radnog staža. Predstavnici SUH-a i MUH-a su prihvatili taj prijedlog, koji je zajedno s još tri, upućen Vladi RH.
Ministar je tada spomenuo kako bi se trebali dodatno dogovoriti oko iznosa koliko bi vrijedila jedna godina staža, no ne da nije došlo do bilo kakvog dogovora, već je došlo do izbjegavanja i ignoriranja zahtjeva Sindikata umirovljenika da se održi nova sjednica Nacionalnog vijeća iako je probijen rok od dva mjeseca od posljednjeg održavanja. Nada da će se 13. godišnja naknada implementirati prije izbora definitivno je raspršena izjavom predsjednika Vlade u HRT-ovom Dnevniku 5. ožujka 2024., kad je rekao da će se umirovljenicima isplatiti još jedan dodatak, identičan onome kao za Božić, s cenzusom do 840 eura.
Dakle, neki umirovljenici će dobiti i Osmi Dodatak, a neki opet figu. Za razliku od Slovenaca, koji su se upravo izborili za 13. mirovinu u linearnom iznosu, odnosno svima jednako, ili Švicarcima, koji su se za 13. mirovinu izborili referendumom. Naš Osmi Dodatak tako je i dalje ostao čista socijala, koja ne ulazi u mirovinski prosjek, zakonski je nedefiniran, ovisi o dobroj volji ili potrebi Vlade, a ovaj put je iskorišten za izborne svrhe.
Iako Sindikat umirovljenika nije protiv financijskog pomaganja umirovljenika, treba jasno razdvojiti socijalu od mirovinskog sustava, te smo svakako protiv da Vlada po vlastitom nahođenju, bez zakonskog okvira, isplaćuje dodatke samo nekima, a ne želi sustavno riješiti problem siromaštva umirovljenika koji žive prosječno s 500 eura mjesečnih prihoda.
