Krajem rujna ili početkom listopada 2020. godine u Hrvatskoj će se održati novi parlamentarni izbori. Iako još nije službeno počela, dvije najveće hrvatske stranke, HDZ i SDP, već su krenule s kampanjom kako bi privukli birače. Na valu pobjede Zorana Milano- vića na predsjedničkim izborima, kao i unutarstranačkih sukoba u HDZ-u, SDP nakon dugo vremena ima bolji rejting od HDZ-a među biračima.
Doduše razlika nije velika, unutar 3 posto, stoga predstoji velika bitka obiju stranaka za svaki mogući glas. Ono što je indikativno u posljednjih nekoliko mjeseci jest da su i SDP i HDZ, rekli bismo konačno, shvatili važnost umirovljeničke populacije, odnosno 1,24 milijuna potencijalnih glasača.
SDP-ov plan za budućnost
SDP je, za razliku od HDZ-a, krajem veljače 2020. godine već predstavio svoj program pod nazivom „Ispiši budućnost”, kojim će, kažu, osigurati red i stabilnost u Hrvatskoj. Predsjednik stranke Davor Bernardić izjavio je kako će se njegova stranka baviti reformom pravosuđa te povećanjem plaća i mirovina. Najavio je i koalicijsku suradnju s dvije umirovljeničke stranke, Hrvatskom strankom umirovljenika i Strankom umirovljenika.
„Prioritet u povećanju mirovina imat će socijalno najugroženiji i umirovljenici koji su radničke mirovine stekli tako što su ostvarili puni radni staž. Udjel njihovih mirovina u prosječnoj plaći mora biti najmanje 75 posto’, izjavio je predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Branko Grčić.
U Hrvatskoj ima oko 195 tisuća umirovljenika koji su skupili 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina iznosi 3.509 kuna. No, onih bez međunarodnih ugovora ima 156 tisuća i primaju u prosjeku 4.116 kuna mirovine, što je 62,7 posto udjela u prosječnoj plaći (6.559 kn). Da bi se plan SDP-a ispunio, 75 posto udjela iznosio bi 4.919 kuna, što bi bio porast od oko 800 kuna. Državu bi to dodatno koštalo milijardu i 497 milijuna kuna godišnje.
SDP je najavio i novu formulu (80:20 umjesto 70:30) usklađivanja mirovina, ali i uvođenje trećeg usklađivanja u godini, koje bi iznosilo polovicu iznosa rasta BDP-a. U planu je i davanje dodatka od 10 posto za sve umirovljenike koji su skupili 41 godinu staža, čime bi se smanjio broj prijevremenih umirovljenja. Naime, prosječan hrvatski radnik u trenutku umirovljenja ima 30 godina radnog staža, dok je u europskim zemljama on iznad 37 godina, navode u SDP-u.
Odakle im milijarde?
Osnovne mirovine, samo iz prvog stupa, imaju i dodatak od 27 posto. Oni koji se odluče za kombiniranu mirovinu (I. + II. stup), dobiju dodatak od 20,25 posto. SDP predlaže da se dodatak od 27 posto omogući i za dvostupne umirovljenike, kako bi građani bili u jednakopravnoj poziciji. Također, predlažu da se stopa izdvajanja za II. stup poveća s trenutačnih 5 posto na 5,7 posto.
SDP predlaže i uvođenje „socijalne mirovine”, kojom bi se obuhvatilo 60 tisuća starijih osoba koje nisu ostvarile uvjete za mirovinu niti posjeduju imovinu. Riječ je zapravo o modelu koji se ne bi puno razlikovao od nacionalne naknade za starije osobe, za koju su se umirovljeničke udruge izborile. No, umjesto 800 kuna koliko iznosi nacionalna naknada za starije osobe, SDP-ova socijalna mirovina bi iznosila između 801 kune i 1.026,75 kuna, koliko iznosi najniža mirovina za 15 godina staža.
Nadalje, najavljeno je uređivanje sustava obiteljskih mirovina, ukidanje plaćanja pretplate za HRT za umirovljenike koji ispunjavaju uvjete za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, Bernardić je najavio i izgradnju domova za umirovljenike za oko 10 tisuća osoba, a uveo bi se i sustav poticane stanogradnje u svrhu izgradnje objekata za smještaj starijih osoba, uz subvencionirani najam i kupnju stanova u objektima s organiziranom zdravstvenom zaštitom i prehranom te društvenom skrbi.
Sve te promjene stajale bi državni proračun 3,5 milijarde kuna. Postavlja se pitanje otkud će se dobiti novac? U SDP-u ističu kako bi porast BDP-a od 1 posto bio dovoljan za financiranje njihovog programa, no kad uzmemo u obzir da zbog koronavirusa Hrvatskoj prijeti smanjenje rasta BDP-a, a možda i recesija, onda na ovaj program treba gledati sa zadrškom. A i povijest nas je naučila da se od predizbornih obećanja u Hrvatskoj ostvari samo manji dio.
HDZ vjerodostajan ili ipak ne?
HDZ čekaju unutarstranački izbori nakon kojih će se krenuti s izradom programa kojim će se pokušati dodvoriti biračima. No, podsjetit ćemo vas zato na HDZ-ov izborni program „Vjerodostojno” koji im je donio pobjedu na prošlim izborima, a koji je također bio pun obećanja koja se nisu ostvarila.
“Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života, u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60% prosječne plaće, kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život’, stajalo je u HDZ-ovom programu “Vjerodostojno’.
Kao što znamo, usklađivanje mirovina s BDP-om nije zaživjelo, iako zbog posljednjeg mizernog usklađivanja od 0,7 posto je SUH zatražio da se upravo uvede i treće usklađivanje u godini, prema rastu BDP. Kad je HDZ došao na vlast 2016. prosječna mirovina iznosila je 2.251 kunu, a prosječna plaća 5.685 kuna. Udio mirovine u plaći iznosio je 39,59 posto. Danas je prosječna mirovina 2.506 kuna, a plaća 6.559 kuna te je udio svega 38,2 posto. Dakle, čak je došlo i do pada.
Jedino što je HDZ obećao u svom programu, a bit će ostvareno, je uvođenje nacionalne naknade za starije osobe. Sada smo u iščekivanju HDZ-ovog odgovora SDP-u, odnosno što će ponuditi umirovljenicima koji više ne nasjedaju na jeftina obećanja.
Igor Knežević
