Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predstavila Izvješće o radu za 2019. te donosimo interpretaciju jaza u plaćama i mirovinama.
Jaz u plaćama i mirovinama u Hrvatskoj se vrlo blago smanjuje. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini muškarci su prosječno mjesečno zaradili 8.837 kn, a žene 7.711 kn. Navedeni podaci ukazuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto, što je u odnosu na prethodno razdoblje niže za 0,45 posto.
Analizirajući jaz u plaćama prema djelatnosti, može se zaključiti da žene imaju manju prosječnu bruto plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Ovisno o djelatnosti, prosječni jaz u plaći varira. Osobito izraženi raskoraci u plaćama prisutni su u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,8 posto), financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja (27,6 posto) te djelatnosti trgovine na veliko i malo (21,7 posto). Ako se navedeni podaci dovedu u kontekst sa zastupljenošću pojedinog spola u konkretnoj djelatnosti, dolazi se do spoznaje da su u sva tri područja zastupljenije žene, uz izrazitu dominaciju u prva dva područja od 78,7 posto. Slijedom navedenog, očite su indicije da se tzv. stakleni strop na ovim područjima manifestira u najekstremnijem obliku te da je uzroke ovako visokog jaza u plaćama potrebno potražiti u većoj zastupljenosti muškaraca na bolje plaćenim pozicijama u organizacijskoj hijerarhiji.
Bolji od europskog prosjeka
U izvješću o radu za 2019. godinu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorava kako su jaz u plaćama i nedostatak transparentnosti plaća tematika koja je u posljednje vrijeme u posebnom fokusu Europske komisije, jednako kao i rodni jaz u mirovinama. Prema podacima Eurostata (Gender pay gap in unadjusted form), na razini Europske unije žene u prosjeku imaju 15,7 posto manju plaću od muškaraca. U novoj Strategiji EU za ravnopravnost spolova 2020.-2025., napominje se kako će Europska komisija do kraja 2020. predstaviti obvezujuće mjere vezane uz transparentnost plaća. Nadalje, slijedeći načela Europskog stupa socijalnih prava, Europski parlament i Vijeće su usvojili Direktivu 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a Vijeće Europske unije donijelo je Preporuku o pristupu radnika/ca i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti.
Dugoročna posljedica jaza u plaćama je produbljenje jaza u mirovinama. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj (2018.) iznosila je 2.618,81 kn*. Promatrano po spolu, prosječna mirovina muškaraca iznosila je 2.964,87 kn, dok je prosječna mirovina žena iznosila 2.326,14 kn. Jaz u mirovini izračunat prema podacima o prosječnoj mirovini za muškarce i žene (2018.) iznosi 21,54 posto, što je na nešto nižoj razini od podatka iz 2017., kada je jaz iznosio 21,6 posto.
Na razini Europske unije, prema podacima Eurostata (EU-SILC survey), jaz u mirovinama iznosi 29,1 posto. Imajući u vidu da je jaz u mirovinama dinamička kategorija koja se zbog svoje prirode vrlo sporo mijenja, Pravobraniteljica smatra da je ovaj mali pomak i izostanak produbljenja jaza – pozitivan trend. Anticipirajući ozbiljnost problema jaza u plaćama i mirovinama, važno je istaknuti da je Pravobraniteljica (2018.) pokrenula EU-projekt”Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” – Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj, čija je ujedno i nositeljica. Krajnja posljedica lošijeg položaja žena na tržištu rada te jaza u plaćama i mirovinama, manifestira se na području rizika od siromaštva.
Ženska cijena siromaštva
Stope rizika od siromaštva muškaraca i žena se vidljivo manifestiraju nakon 54. godina života kada do izražaja dolaze nepovoljni faktori koji žene dovode u sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Stopa rizika od siromaštva za žene u dobi 55-64 godine iznosi 23,3 posto, što je oko tri posto više nego za muškarce u istoj dobi. Razlika u stopi je najizraženija u odnosu na žene u dobi od 65 i više godina gdje stopa iznosi 31,3 posto, dok za muškarce iznosi 23,5 posto, odnosno za 7,8 posto manje. Promatrajući ukupne faktore vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, osobe koje se nalaze u najvećem riziku od siromaštva su žene koje čine jed- nočlano kućanstvo, a stopa rizika iznosi 48,9 posto (Državni zavod za statistiku: Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2018.).
U kontekstu podizanja standarda te borbe protiv siromaštva, za pohvaliti je povećanje minimalne bruto plaće na 4.062,51 kn, kao i najavljeno uvođenje tzv. instituta nacionalne mirovine u iznosu od 800 kn, usmjerenog na zaštitu od siromaštva, osobito stoga što je prema projekciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procjena da će oko 53.000 stanovnika u 2021., imati više od 65 godina, a neće ostvarivati nikakve prihode.
Kada promatramo ravnopravnost spolova na području rada i zapošljavanja prema ocjeni Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Republika Hrvatska (2019.) ima indeks ravnopravnosti spolova 55,6 te zauzima 22. mjesto među 28 zemalja članica Europske unije. Međutim, kad je u pitaju ravnopravnost spolova u smislu participacije na tržištu rada, Republika Hrvatska nalazi se s indeksom 78,9. na 24. mjestu. Daleki je još put do ravnopravnosti na tržištu rada i u mirovini!
*U tekstu su korišteni podaci za mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez m irovina prema međunarodnim ugovorima, ali ne i mirovine prema posebn im propisima.
