- Često za medije komentirate aktualna politička pitanja, a u novije vrijeme parlamentarne izbore. Hrvatski građani izašli su na birališta 17. travnja, ali upitno je hoće li se uspjeti sastaviti nova Vlada na temelju aktualnih izbornih rezultata? Hoćemo li uskoro na nove izbore?
Budući pregovori o sastavljanju Vlade u ovom trenutku još traju, nezahvalno je bilo što prognozirati. Pregovori uvijek pretpostavljaju pristajanje na određene ustupke ali je pitanje kakve – radi li se o temama o kojima je moguće pregovarati ili o onima od kojih se ne odstupa. Interesi za formiranjem Vlade su veliki i vjerojatno treba vremena da se iscrpe sve mogućnosti dogovora relativnih pobjednika HDZ-a i DP-a ali ni izlazak na nove izbore ne bi trebao biti isključen. Mislim da je najvažnije poštivati većinsku volju birača na izborima.
Sukob, a ne savezništvo
- Mnoge političke stranke uoči izbora odabiru za partnere „svoju“ umirovljeničku stranku. Tako je HDZ izabrao Hrvatsku stranku umirovljenika. IDS ima svoju Istarsku stranku umirovljenika, a Čačić svoje umirovljenike. Jedina samostalna umirovljenička koalicija Platforma Umirovljenici zajedno dobila je oko 40 tisuća glasova, ali niti jedno saborsko mjesto. Što mislite zašto umirovljeničke stranke, kojih je oko 19, ne uspijevaju postići zajedništvo i osvojiti značajniju vidljivost u parlamentu? Zašto više od 1,2 milijuna umirovljenika ne glasa za – svoje stranke?
Možda baš stoga što ih je previše! Gubi se osjećaj za ono ključno – briga za umirovljenike, a dominira dojam da ih se koristi prvenstveno kao „nečije“ izborno tijelo. Na kraju se ne postiže cilj – ulazak predstavnika ove skupine građana u Sabor kao mjesto donošenja političkih odluka o umirovljenicima. Zašto stranke ne idu zajedno? Kao i kod preostalih stranaka istih ili sličnih ciljeva – radi se o osobnom nedostatku lidera za suradnjom, isticanje sebe kao najbolje rješenje te zaobilaženje ostalih koje se vidi kao konkurente, a ne potencijalne saveznike.
Stalni pritisci neophodni
- U predizbornim utrkama, pa tako i u ovoj nedavnoj, političke stranke razmeću se najrazličitijim obećanjima. Ovoga puta su češće nego inače spominjani umirovljenici. Gotovo i nema stranke koja nije predstavila svoje brojčane benefite za starije, a najčešće se govori o pitanju povećanja mirovina, poboljšanju modela usklađivanja, trinaestoj mirovini, dodanom stažu za umirovljene majke od dvanaest mjeseci po djetetu itd. Većina obećanja je istovjetna ili slična onima koje je Sindikat umirovljenika ispisao na svojoj peticiji „Veće mirovine odmah!“, koja je započela uoči predizborne kampanje. Što mislite koliko političkih stranaka u svojim programima stvarno uključuju pitanja vezana za umirovljenike i građane treće dobi?
Vjerojatno većina i uključuje, ali treba jasno postaviti pitanje koliko njih koristi umirovljenike kao biračko tijelo, a koliko njih stvarno želi poboljšati uvjete života umirovljenika. Dobro je poznato kako stranke jedno govore u kampanji a drugo čine kad dobiju šansu da nešto realiziraju.
Slažem se da samo uporno inzistiranje na brizi za umirovljenike tijekom svih godina, stalni dijalog s onima na vlasti uz pojačani interes za to što rade i govore zastupnici kad uđu u Sabor, može biti dobar smjer djelovanja.
- Kako ocjenjujete hrvatski mirovinski sustav i još 2000-e godine započetu djelomičnu privatizaciju tog sustava. Poznato je da se i do 80 posto umirovljenika opredjeljuje za mirovinu samo iz prvog stupa, pa je Vlada odlučila ojačati drugi stup brojnim zakonskim poboljšicama prošle godine. Da Vi odlučujete, što biste prvo poduzeli?
Povoljniji uvjeti za dulji rad
Ključno je rješenje promjena demografskih trendova – 1,35 zaposlenih na jednog umirovljenika je neodrživo na dulji rok. Mislim da će se morati omogućiti umirovljenicima koji to žele, da se vrate u svijet rada pod povoljnijim uvjetima – manje oporezivati dodatni dohodak te pokušati stimulirati mlade na veći broj djece. Naravno, sve se kasnije započinje raditi, dulje se živi… puno je za to argumenata.
- Prema recentnim statističkim podacima, 34,8 posto osoba starijih od 65 godina je u riziku od siromaštva, a oko 60 posto žena te dobne skupine. Nadalje, prema najnovijem istraživanju UN-a u 143 zemlje, stariji od 65 godina u Hrvatskoj su čak na 80. mjestu po samodoživljaju sreće. Kako to komentirate?
Rizik od siromaštva je ozbiljna tema i mislim da premalo govorimo o tome. Briga za preživljavanje ne ostavlja prostor za osjećaj sreće i zadovoljstva pa ovakvi nalazi ne čude. Premda, istraživanja osjećaja sreće su jako subjektivna i isto financijsko stanje ljudi mogu različito doživljavati. No, činjenica jest da su stariji od 65 godina iz godine u godinu sve siromašniji.
Siromaštvo u fokusu
- Budući da postojeći trendovi starenja stanovništva, paralelno utječu i na porast stope siromaštva starijih osoba, i to osobito žena, slažete li se da bi taj dio populacije trebao biti na prvom mjestu za zakonske izmjene koje bi smanjile potrebu za javnim kuhinjama ili kopanjem po kantama za smeće?
Briga za starije treba biti u fokusu, ali uz paralelnu brigu za mlade od kojih očekujemo rast i boljitak u budućnosti. Konkretne slučajeve ekstremnog siromaštva treba hitno rješavati.
- Možemo li očekivati da će budući parlament prepoznati potrebu za spašavanjem dostojanstva starijih stanovnika? Naime, Sindikat umirovljenika je u posljednjih pola godine kontaktirao sve veće političke stranke i pozvao ih uz goste kako bi jedni drugima prezentirali svoje programe i očekivanja. Svi su se odazvali osim Domovinskog pokreta. Držimo da smo time kao nacionalna umirovljenička udruga uspjeli utjecati na stavljanje tog pitanja pri vrhu predizbornih tema. Možemo li očekivati da će se obećanja realizirati?
Možemo, ukoliko će interes saborskih zastupnika ostati dosljedan obećanjima iz kampanje. Ponavljam, umirovljenici su značajan segment u populaciji i biračkom tijelu i bilo bi očekivano da se obećanja iz kampanje realiziraju u što većoj mjeri.
Izrazito niske mirovine
- Prosječna je mirovina umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju trenutno 513 eura, a medijalna iznosi samo 485 eura. No najviše zabrinjava da je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi oko 42 posto. K tome čak 266 tisuća umirovljenika prima prosječne mirovine od samo 350 eura. Biste li Vi mogli od toga živjeti?
Teško… to su izrazito niske mirovine. Pitanje je što je sve utjecalo na formiranje tog iznosa – duljina staža, razina poslova koje je netko obavljao, iznos uplata, nebriga oko usklađivanja sa plaćama i sl. U Hrvatskoj je manje od 20 posto umirovljenika odradilo barem 40 godina staža! Mjera kao što je obiteljska mirovina pokazuje brigu za starije žene koje žive dulje.
- Na kraju jedno „žensko“ pitanje. Feminizam današnjice bori se protiv inferiornog položaja žene u društvu, od kolijevke pa do groba. No, mari li zapravo feminizam za žene treće dobi? Ako da, u kojoj mjeri, na koji način i što to znači u praktičnom smislu?
Danas osjetno drugačije nego prije četrdesetak godina… interes za žene najčešće se usmjerava na ženska ljudska prava, a manje na starije žene i realne probleme vezane uz zaposlenost, brigu za djecu, usklađivanje privatnog i poslovnog života. Ne čudi što je istraživanje studentske populacije od prije deset godina pokazalo da gotovo nitko ne brine oko položaja žena.
Melita Funda
