Imaju li obiteljski umirovljenici, a to su u 94 posto slučajeva žene, pravo na rad? Nekako se svakom upitanome na prvi pogled činilo kako je to normalno, posebno gledano iz socijalnog rakursa, jer je prosječna obiteljska mirovina prošle godine iznosila samo 1.988 kuna, u prosjeku čak 15 posto niže od hrvatske linije siromaštva. Isto tako, riječ je dijelom o mlađim osobama, koje bi itekako mogle i žele raditi.
Među desetak upita, javila nam je e-mailom i Anđelka V. iz Zagreba koja sada ima 56 godina i teško preživljava s maloljetnom kćerkom od obiteljske mirovine stečene na temelju invalidske mirovine svoga supruga. A k tome ima i svojih 15 godina radnog staža.
„Sada imam priliku zaposliti se, a u Zavodu za zapošljavanje kažu da ću izgubiti 10 posto od sadašnje mirovine. No, još više me brine što poslodavci uglavnom nude ugovore za radni odnos na određeno, na po mjesec ili dva. Strah me hoću li trajno izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu ako mi ne produže ugovor ili mi daju otkaz. Mogu li vratiti pravo na mirovinu?”, pita Anđelka.
Za Anđelkin i slične upite smo se obratili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i dobili odgovor od Marice Imprić Jurić kako je točno da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN: 115/18) proširen krug korisnika koju mogu raditi i koristiti mirovinu.
Zakon, međutim, ne predviđa mogućnost da korisnici obiteljske mirovine koji se zaposle, rade i istovremeno primaju obiteljsku mirovinu. Svrha mirovine je osiguranje sredstava za život njezinom korisniku kada se on povuče iz radne aktivnosti (starosna ili invalidska mirovina), odnosno uzdržavanje zbog smrti hranitelja (obiteljska mirovina). Kako je svrha priznanja prava na obiteljsku mirovinu uzdržavanje onih članova obitelji, koji prema intenciji zakonodavca imaju za tim potrebu, proizlazi da bi ta potreba za uzdržavanje prestala biti činjenicom zasnivanja radnog odnosa.
U slučaju da se obiteljski umirovljenik zaposli na određeno, ima li pravo nakon isteka ugovora ponovno zatražiti i dobiti puni iznos mirovine, ako ugovor nije produžen? Budući da pravo na obiteljsku mirovinu, nije u svim slučajevima trajno pravo, ne može se odgovoriti jednoznačno. Recimo, članu obitelji kod kojega zbog nastale promjene više ne postoje uvjeti o kojima ovisi stjecanje i korištenje prava na obiteljsku mirovinu to pravo prestaje s danom te promjene (neovisno o radnom odnosu), ili se, primjerice, može pravo na obiteljsku mirovinu u međuvremenu priznati drugom članu obitelji, što utječe na visinu svote obiteljske mirovine. Na primjer, takva promjena udara i korisnice obiteljske mirovine.
No, u pravilu, korisniku obiteljske mirovine nakon prestanka radnog odnosa, uspostavlja se isplata ranije priznate obiteljske mirovine. Mnogi pitaju može li se takva mirovina ponovno obračunati na način da se pridoda u međuvremenu odrađeni radni staž udovice. Potrebno je jasno odgovoriti kako je mirovina, prema ZOMO-u, novčano davanje određeno na temelju mirovinskog staža plaća, ostvareno kao pravo iz mirovinskog osiguranja, koje se periodično isplaćuje njegovom korisniku u povodu nastanka nekog od rizika mirovinskog osiguranja (starosti, invalidnosti ili smrti).
Dakle, obiteljska mirovina je određena na temelju mirovinskog staža i plaća umrlog korisnika ili osiguranika te rad korisnika obiteljske mirovine ne utječe ni na koji način na određivanje obiteljske mirovine. Drugim riječima, za udovice se ništa nije promijenilo, nisu stekle pravo na rad do pola radnog vremena i ne mogu„kombinirati” obiteljsku mirovinu i onu stečenu temeljem vlastitog rada. Pravedno?
