Sindikat umirovljenika Slovenije (SuS) osnovan je kad i hrvatski SUH, 1992. godine i to kao član Saveza slobodnih sindikata Slovenije. Članovi plaćaju članarinu temeljem svoje suglasnosti Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje Slovenije, koji im usteže 0,4 % prigodom isplate mirovine. Članovi su FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe od 2003. Francka je predsjednica još od 2016. godine.
Kolika je prosječna plaća, a kolika prosječna mirovina u Sloveniji. Koji je udjel prosječne mirovine u plaći i da li takvu relativnu vrijednost penzije smatrate zadovoljavajućom? Da li opada ili postupno raste?
Prosječna neto plaća u 2023. u Sloveniji iznosila je 1.445,12 eura, a prosječna starosna mirovina u 2023. iznosila je 823,07 eura. Prosječna bruto starosna mirovina bez korisnika razmjernog dijela mirovine i korisnika djelomične mirovine u 2023. godini iznosila je 934,38 eura i bila je za 5,1 % viša u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu. Prosječna bruto starosna mirovina sa 40 i više godina mirovinskog staža (bez razmjernih dijelova mirovina i djelomičnih mirovina) iznosila je u 2023. godini 1.032,18 eura i bila je za 4,8 posto viša u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu.
Omjer između prosječne starosne mirovine bez razmjernih dijelova mirovine i djelomičnih mirovina i prosječne neto plaće u 2023. iznosio je 64,4 % (67 % u 2022.), a omjer prosječne starosne mirovine bez razmjernih dijelova mirovine i djelomične mirovine s navršenih 40 i više godina mirovinskog staža i prosječna neto plaća iznosila je 71 posto (74,1 posto u 2022. godini). Omjer prosječne neto mirovine i prosječne neto plaće smanjio se na 57 posto u 2023. godini (u 2022. iznosio je 59,3 %).
U 2023. mirovine su usklađene s 1.1.2024. za 5,2 %, jer je prosječna godišnja inflacija bila 7,4 %, to znači pad realne vrijednosti mirovina za 2,1 %, sa čime smo dakako nezadovoljni.
Prag siromaštva od 903 eura!
Koliko smatrate da bi trebala iznositi prosječna penzija da bi bila dovoljna za život? Koliko je visoka posljednja poznata linija siromaštva u Sloveniji, a koliko iznosi stopa rizika od siromaštva za starije od 65 godina i koliko je posto umirovljenika ispod te linije?
Prosječna starosna mirovina trebala bi iznositi najmanje onoliko koliko iznosi prag siromaštva koji je za siječanj 2023. iznosio 903 eura. Međutim, mirovinu ispod granice siromaštva ostvarilo je čak 58,7 % starosnih umirovljenika. Od 1. siječnja 2024. mirovine su usklađene za 8,8 %, pa je u siječnju 2024. „samo“ 52,6 % starosnih umirovljenika ostvarilo mirovinu ispod granice siromaštva.
Da li u Sloveniji postoje mirovine po posebnim propisima, npr. za parlamentarne zastupnike, akademike, vojne i policijske umirovljenike itd.? Uračunavaju li se one u prosjek? Jesu li prosječno više od onih „običnih“?
Prema propisima postoje posebne mirovine, sredstva za njih osiguravaju se iz proračuna, a uključene su u podatke o ukupno isplaćenim mirovinama.
Kako ocjenjujete položaj umirovljenika u vašoj zemlji i smatrate li da je zadovoljavajući? Koje biste tri stvari ovog trenutka promijenili da možete?
Odmah, u ovom trenutku, da možemo, poboljšali bismo položaj umirovljenika povećanjem iznosa zajamčene mirovine i promjenom prava na naknadu za socijalno osiguranje; poduzeli bismo mjere za pravovremenu, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, te bismo poduzeli mjere za kvalitetne i dostatne usluge dugotrajne skrbi.
Osnivanjem savjeta za starije osobe u mjesnim zajednicama, mjestima i gradovima, kao savjetodavnih tijela načelnika i gradonačelnika mogli bi se riješiti mnogi problemi s kojima se susreću starije osobe. To su životni uvjeti starijih osoba, pristup pravovremenim, kvalitetnim uslugama primarne zdravstvene zaštite, te pravodobne, kvalitetne i dostatne usluge pomoći u kući u kontekstu dugotrajne skrbi. U nekim gradovima i općinama vijeća već funkcioniraju.
Prema podacima gotovo 60% umirovljenika prima mirovinu ispod iznosa praga siromaštva, pa je činjenica da socioekonomski položaj umirovljenika nije dobar. U svojim stajalištima o polazištima za promjenu mirovinskog sustava predlažemo, kao što smo već rekli, da zajamčena mirovina mora biti najmanje jednaka iznosu praga siromaštva.
Nadalje predlažemo da pravo na socijalnu naknadu ponovno postane pravo iz mirovinskog sustava, kao što je to bilo do prije nekog vremena, a ne socijalna naknada. Pravo na doplatak za njegu ne bi trebalo ograničavati kao sada obvezom djece da daju izjavu da ne mogu pomagati roditeljima. Socijalna pomoć poboljšala bi socijalni položaj umirovljenika, umirovljenika koji nemaju uvjete za ostvarivanje zajamčene mirovine (40 godina staža). Čuli smo da vi u Hrvatskoj imate nacionalnu naknadu za sve starije od 65 godina koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a imaju prihode niže od 300 eura po osobi. Takav model kod nas još ne postoji.
Usklađivanje temeljiti na plaćama
Kakav je vaš sustav usklađivanja mirovina, da li je to zakonski regulirano i zadovoljava li predstavnike umirovljenika?
Važeći zakon propisuje usklađivanje mirovina prema povećanju prosječne bruto plaće isplaćene za razdoblje siječanj – prosinac prethodne godine za 60 posto u odnosu na prosječnu bruto plaću isplaćenu za isto razdoblje prethodne godine, te za povećanje prosječnih cijena robe široke potrošnje za razdoblje siječanj-prosinac prethodne godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine – za 40 posto. Smatramo da je propisana formula usklađivanja mirovina u redu, samo bismo dodali osigurač da postotak usklađivanja ne smije biti manji od rasta plaća. Smatramo da se usklađivanje mirovina treba temeljiti na plaćama, jer su plaće osnova za mirovine.
Što je sa sustavom minimalne mirovine? Možete li nam ga opisati i reći koliko umirovljenika ima tzv. minimalne mirovine?
U Sloveniji u 2023. minimalna mirovina iznosila je 310,11 eura, a u siječnju ove godine 335,54 eura. Zajamčena mirovina u 2023. godini iznosila je 687,75 eura, a u siječnju 2024. godine 744,15 eura. U prosincu 2023. godine bilo je 6.840 korisnika najniže mirovine.
Zajamčenu mirovinu ostvaruje umirovljenik koji je navršio propisanu starosnu dob (40 godina) za stjecanje prava na starosnu mirovinu na najnižoj životnoj dobi. Zajamčenu mirovinu, dakle, dobiva umirovljenik, umirovljenik koji bi po svom izračunu dobio nižu mirovinu. Zajamčenu mirovinu prima 87.000 umirovljenika, odnosno oko 14 % svih umirovljenika ili 19 % starosnih umirovljenika.
40 godina staža – najmanje 744 eura
U Hrvatskoj se posebno ponižava srednja klasa umirovljenika, oni koji su doista odradili više od 35 godina radnog staža i plaćali relativno visoku stopu mirovinskih doprinosa. Njihove su mirovine u pravilu vrlo niske i na granici bijede. Vidljiv je i strah da bog sve jačih socijalnih potpora umirovljenicima, koji nerijetko niti ne uzlaze u mirovinski prosjek, dođe do svojevrsne uravnilovke. Kako je to kod vas?
Kao što smo već naveli, zajamčena mirovina od 1. siječnja 2024. godine iznosi 744,15 eura, odnosno mirovina za umirovljenike sa 40 godina radnog staža. Visina socijalne pomoći može iznositi 485 eura za samca, a socijalna pomoć za samce starije od 63 godine može iznositi 712,77 eura od 1. travnja 2024.
Smatramo da nije problem u iznosima socijalne pomoći, već u niskim mirovinama koje su dobrim dijelom odraz preniskih plaća. Promjene uzrokovane tranzicijom proteklih godina, zbog propadanja industrije u Sloveniji, također su imale veliki utjecaj na niske mirovine.
Do kraja godine i 13. mirovina!
Većina zemalja u EU imaju trinaestu mirovinu, a čujemo da se, uz Hrvatsku čije umirovljeničke udruge to također zahtijevaju, uspješno proveo referendum u Švicarskoj, te se vode i pregovori u vašoj zemlji. Kakav model se kod vas predlaže?
Prema važećoj zakonskoj regulativi, umirovljenici imaju pravo na godišnji dodatak koji se uračunava u mirovinu, a koji je prošle godine iznosio: do 600 eura s mirovinama do 455 eura; od 600,01 do 720 eura za mirovine do 315 eura; od 720,01 do 850 eura za mirovine do 255 eura; od 850,01 do 1.020 za mirovine do 205, te više od 1.020 eura za mirovine do 145 eura.
U Sindikatu upokojencev smo prije dvije godine inicirali isplatu 13. mirovine kao godišnji dodatak, koji bi trebao biti jednak prosječnoj starosnoj mirovini za sve, tj. u iznosu od 823 eura. Taj naš prijedlog je ušao u planirane izmjene mirovinskog zakonodavstva za ovu godinu, pa očekujemo do kraja godine uvođenje 13. mirovine.
Ima svako toliko naznaka da bi i u Sloveniji financijska industrija mogla nagovoriti Vladu da uvede drugi obvezni mirovinski stup, što je početak privatizacije mirovinskog sustava. Mnoge zemlje koje su takav model uvele početkom dvijetisućutih godina su ga u međuvremenu ukinule kao štetan. Kakav je stav SUS-a prema toj ideji?
Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti prošle je godine pripremilo Polazišta za mirovinsku reformu, a izmijenjeni zakon trebao bi biti donesen do kraja ove godine. Polazišta ne predlažu obvezni drugi stup mirovinskog osiguranja. Tome su se javno protivili i u Savezu slobodnih sindikata Slovenije i u našem sindikatu umirovljenika. Istina, neki ekonomisti i financijske institucije brane prijedloge o obveznom drugom stupu mirovinskog osiguranja, ali ne vjerujemo da će uspjeti nadglasati radnike i umirovljenike.
Zajedno sa SUH-om u FERPA-i
Kolika je stopa mirovinskog doprinosa u Sloveniji, a koliko posto vašeg budžeta trošite na mirovine? Mislite li da bi doprinose trebalo povećati?
U Sloveniji od 1996. godine imamo situaciju da poslodavci plaćaju manji doprinos od zaposlenika, odnosno poslodavac plaća 8,85 %, a zaposlenik 15,50 %, pa je ukupni mirovinski doprinos 24,35 % bruto plaće. U 2023. godini udio doprinosa u mirovinskom fondu bio je 82,7 %. Iz proračuna je uplaćeno 1.069.351.356 eura, što je 8,6 % manje nego 2022. godine. Ovim iznosom pokrivene su i obveze države za mirovine po posebnim propisima.
Proračun tako sudjeluje sa 15,1 % u svim prihodima mirovinskog fonda. Udio rashoda za mirovine u 2023. iznosi 9,55 % BDP-a i najniži je u zadnjih deset godina, osim u 2019.
U sindikatu već nekoliko godina tražimo i predlažemo da je potrebno izjednačiti stopu doprinosa poslodavaca sa stopom zaposlenih. Da jest, ne bi bilo potrebe govoriti o financijskoj održivosti mirovinskog fonda. Ovi naši prijedlozi su djelomično uzeti u obzir u Načelima mirovinske reforme.
Posljednjih ste godina bili aktivniji u FERPA/Europskoj federaciji za umirovljenike i starije osobe, organizaciji pri Europskoj sindikalnoj konfederaciji u kojoj je SUH od 2004.? Što mislite da bi trebalo unaprijediti u toj našoj europskoj organizaciji pri ETUC-u da bismo bili utjecajniji?
Konkretnim akcijama i prijedlozima FERPA bi bila prepoznatljivija. Primjerice, moramo utvrditi prijedlog za utvrđivanje osnovice za dostojnu minimalnu mirovinu, utvrđivanje osnovice za pripadajuće usluge dugotrajne skrbi, utvrđivanje proračuna za potrebe starijih osoba iz europskih fondova.
Postoji li u Sloveniji neka vrsta efikasnog nacionalnog tijela socijalnog dijaloga u čijem radu sudjeluje i SUS? Kako pregovarate s Vladom?
Sindikat umirovljenika u našem sustavu parlamentarne demokracije ima ulogu socijalnog partnera u socijalnom dijalogu prvenstveno s državom, ali i s poslodavcima. SUS je zastupnik za umirovljenike kroz Zvezu slobodnih sindikata Slovenije, preko koje je također uključen u tripartitni socijalni dijalog u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća. SUS je također uključen u razne pregovaračke radne skupine kada se raspravlja o pitanjima koja se tiču starijih osoba. Svoje zahtjeve, prijedloge i stajališta možemo iznijeti i odborima Narodne skupštine i Nacionalnog vijeća.
Organizirali ste i nekoliko manjih prosvjeda. Koliko to ima efekta na stvarne promjene na bolje?
Prosvjedima, makar i manjeg obima, skrećemo pozornost na naše zahtjeve i prijedloge. Organiziramo press konferencije i okrugli stolovi također su vrlo popularni.
Jasna A. Petrović
